CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Blysmus compressus (L.) Panz. ex Link (FOTO: J. Topić)

stisnuta trešnica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002506

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Topić, J., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Blysmus compressus (L.) Panz. ex Link (HRCP002506). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2506. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jasenka Topić
  • Suradnik/ci
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uzroci ugroženosti: male populacije na fragmentiranim staništima, progresivna vegetacijska sukcesija, promjena vodnoga režima. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 1.4.3. Odvodnjavanje, 3.3.5. Gubitak staništa, 8. Ostalo (progresivna vegetacijska sukcesija).
  • Postojeće mjere očuvanja
    4. Svojta obitava u barem jednom zaštićenom području
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Mjere nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena u dijelovima svojeg areala u zaštićenim područjima nacionalnoga parka Risnjak i u parkovima prirode Lonjsko polje i Velebit.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Stisnuta trešnica je višegodišnja zeljasta biljka, s dugim, puzećim, ljuskastim podankom i stabljike visine do 45 cm. Uspijeva kao pojedinačna ili u busenu. Listovi su ravni, široki 1–4 mm s hrapavim vrhom, naročito pri vrhu. Na vrhu stabljike smeđi je klas dužine 1,5–3,0 cm s dvoredno poredanim klasićima. Klasići su jajasto-lancetasti, obično 10–25 u klasu. Pljevice su jajaste do lancetaste žućkaste ili crnkasto smeđe. Oraščić je dug 1,5–2 mm, obrnutojajolik, tamnosmeđ, sjajan i gladak. Biljka je svjetla, pokazatelj vlažnih do mokrih tala, slabo kiselih do bazičnih, bogatih kalcijem. Prema životnom obliku je geofit. Cvjeta od travnja do kolovoza. Prema tipu rasprostranosti je arktičko-azijska (eurosibirska svojta). Jedina je svojta roda Blysmus u hrvatskoj flori.
  • Staništa
    C.1.1.1. Bazofilni cretovi (niski cretovi)
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Raste na otvorenim močvarnim staništima, u zoni bukovih i bukovo-jelovih šuma, uz izvore i povremene kratke vodene tokove (sezonske), na podvirnim terenima gdje na površinu izbijaju vode bogate karbonatima, u niskim bazofilnim cretovima, najčešće u zajednici Carici-Blysmetum compressi (sveza Caricion davallianae, red Caricetalia davallianae), postepeno izgrađujući crnu tresetnu podlogu. Uz stisnutu trešnicu česte su i vrste Epipactis palustris (L.) Crantz, Triglochin palustris L., Parnassia palustris L., Eleocharis palustris (L.) Roem. et Schult. i Eriophorum latifolium Hoppe. Stanište prema CORINE klasifikaciji: 54.2 Niski bazofilni cretovi (Caricetalia davallianae). GLCC/SSC. 21.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Finska uključujući Ahvenanmaa (Aaland Islands), Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Švicarska, Nizozemska, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Makedonija, Norveška, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a(Sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora, Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Krim, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Sardinija, Srbija, Švedska, uključujući Öland i Gotland.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Rijetko raspršena, osim u istočnopanonskoj makroregiji gdje nije zabilježena. Lokaliteti: Bunovac, Crni Lug, Čabar, Glogovo, Golić (južni Velebit), Guče Selo (kraj Broda na Kupi, usmeno priopćenje J. Topić), Kalnik, Klemenovo, Lička, Plješevica, Lonjsko polje, Medak, Mosor (dvojbeno), Mrzla Vodica, Obruč, okolica Otočca, Radoboj, okolica Rijeke (dvojbeno), Rječice, Svedruša, Svilaja, Šegestin, Šegine (usmeno priopćenje J. Topić), Štirovačka poljana, Vaganski vrh, Velebitske Oštarije.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Cyperaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Aronsson, Mora (2004) Thomas Karlssons Kärlväxtlista
    Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
    Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    Provoost, S.; Bonte, D. (Ed.) (2004). Animated dunes: a view of biodiversity at the Flemish coast [Levende duinen: een overzicht van de biodiversiteit aan de Vlaamse kust]. Mededelingen van het Instituut voor Natuurbehoud, 22. Instituut voor Natuurbehoud: Brussel, Belgium. ISBN 90-403-0205-7. 416, ill., appendices pp.
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Flat-rush (engleski), Flat-sedge 8engleski), blysmus comprimé (francuski), Zusammengedrückte (njemački), Quellried (njemački), navadna vrelka (slovenski), lisca compressa (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • DEGEN, A. (1936): Flora Velebitica I. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest
    FORENBACHER, S. (1990): Velebit i njegov biljni svijet. Školska knjiga, Zagreb.
    ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    LOVRIĆ, A. Ž., RAC, M. (1989): Reliktna visokoplaninska vegetacija najhladnijih vrhova na južnim primorskim Dinaridima i njezino paleogeografsko porijeklo. Acta Biokov. Radovi o prirodi biokovskog područja 5:131–148.
    ROSSI, LJ. (1924): Građa za floru južne Hrvatske. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 15:1–217.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    UNTCHJ, K. (1882): Beiträge zur Flora von Fiume. Oesterr. Bot. Z. 32(3):90–91.