CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

trožilna žuška

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002505

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Topić, J., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Blackstonia perfoliata subsp. serotina (Koch ex Rchb.) Vollm. (HRCP002505). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2505. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jasenka Topić
  • Suradnik/ci
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 2.2 Nasadi stabala, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Nestanak staništa. Smanjivanje površina slabo produktivnih ekstenzivnih travnjaka, napuštanje košnje i pretvaranje u oranice ili zapuštanje što dovodi do progresivne vegetacijske sukcesije.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima u nacionalnom parku Kornati i parku prirode Medvednica.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.6 Mjere očuvanja, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Trožilna žuška jednogodišnja je, nježna biljka uspravne stabljike i nasuprotnih listova. Gornji listovi stabljike uočljivo su suženi prema bazi, a rozeta je uglavnom dobro razvijena (po čemu se razlikuje od druge podvrste u nas, B. perfoliata (L.) Huds. ssp. perfoliata). Sulatičan vjenčić je izrazite žute boje, na vrhu je šestodijelan do osmodijelan, dug 6–10 mm. Zupci čaške su linearno-lancetasti, u donjem dijelu često sa tri žile dvostruko duži od cijevi. Vrsta je u hrvatskoj flori zastupljena s dvije podvrste. Podvrsta Blackstonia perfoliata ssp. perfoliata šire je rasprostranjena, napose na suhim mediteranskim kamenjarskim travnjacima i bućicima, dok je Blackstonia perfoliata ssp. serotina drugačijih ekoloških zahtjeva, manje termofilna, a znatno više higrofilna. Prema životnom obliku je terofit. Cvate od svibnja do kolovoza. Broj kromosoma je 2n=40. Prema tipu rasprostranjenosti mediteranska je svojta.
  • Staništa
    C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe, C.2.3. Mezofilne livade Srednje Europe
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Uspijeva na staništima gdje vlažnost tijekom godine varira, od jako vlažnog (ponekih godina poplavljeno) do suhog, na neutralno-bazičnom tlu laganije teksture. Jedini podatak o fitocenološkoj pripadnosti potječe iz Slavonije, gdje je nađena unutar asocijacije Veronico longifoliae-Euphorbietum lucidae (sveza Cnidion venosi, red Molinietalia, razred Molinio-Arrhenatheretea). Uz vrste Veronica longifolia i Euphorbia lucida Waldst. et. Kit. u sastavu tih travnjaka, koji danas najčešće služe samo za ispašu divljači, karakteristične su još vrste Allium angusolum L., Euphorbia palustris L., Viola elatior Fr., Iris sibirica L., Valeriana officinalis L., Alopecurus pratensis L., Gratiola officinalis L., Gentiana pneumonanthe L., Thalictrum flavum L., Thalictrum lucidum L. i dr. Zabilježeno je i pojavljivanje uz rubove boćatih močvara. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 37.23 Subkontinentalne poplavne livade (Cnidion), 37.31 Vlažne livade beskoljenke (Molinion coeruleae). GLCC/SSC. 14.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Južna i središnja Europa, Hrvatska, Nizozemska, ?Makedonija, Srbija i Crna Gora (Srbija), Slovenija.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Mediteranska makroregija i nekoliko termofilnih lokaliteta u zapadnom dijelu zapadnopanonske makroregije. Lokaliteti. Baranja, Biševo, južna Istra, Konavle, Kornatsko otočje, Krk, Lastovo, Mosor, Pag, Pelješac, Petrijevci (usmeno priopćenje Ž. Zahirović), Rab, okolica Rijeke i Samobora, Seline, Starigrad, Susak, okolica Šibenika i Zagreba, Zagrebačka gora, dolina Zrmanje. Navodi za Baranju su općeniti, bez točnih nalazišta.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Magnoliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Gentianales
  • Porodica
    Gentianaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    -
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • BEVILACQUA, B. (1957): Revizija studentskog herbara. Diplomski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb
    DEGEN, A. (1937): Flora Velebitica II. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
    FREYN, J. (1877): Flora von Südistrien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 27:241–490.
    GINZBERGER, A. (1921): Beitrag zur Kenntnis der Flora der Scoglien und kleineren Inseln Süd-Dalmatiens. Oesterr. Bot. Z. 70(9–12):233–248.
    HIRC, D. (1909b): Revizija hrvatske flore (Revisio florae Croaticae). Rad Jugoslav. Akad. Znan. 179:1–62.
    HORVATIĆ, S. (1934): Flora i vegetacija otoka Paga. Prir. Istraž. Kral. Jugoslavije 19:116–372.
    HORVATIĆ, S. (1963a): Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Prir. istraž. JAZU, ser. Acta biol. 4(33):1–181.
    MORTON, F. (1912b): Die Vegetation der norddalmatinischen Insel Arbe im Juni und Juli. Oesterr. Bot. Z. 62(5):153–159.
    PAVLETIĆ, ZI. (1974): Flora otoka Biševa. Acta Bot. Croat. 33:205–217.
    ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
    TRINAJSTIĆ, I. (1963): Drugi prilog flori otoka Krka. Acta Bot. Croat. 22:219–226.
    TRINAJSTIĆ, I. (1966): Dodatak flori otoka Lastova. Acta Bot. Croat. 25:181-184.
    TRINAJSTIĆ, I. (1979b): Pregled flore otoka Lastova. Acta Bot. Croat. 38:167–186.
    TRINAJSTIĆ, I. (1991b): Prilog poznavanju flore otoka Dugog. Acta Bot. Croat. 50:129–133.
    TRINAJSTIĆ, I. (1995b): Pregled flore Kornatskog otočja. In Meštrov, M., Durbešić, P., Kerovec, M. eds.: Kornati, Priopćenja sa simpozija »Prirodna podloga, zaštita, društveno i gospodarsko valoriziranje Kornata« Murter, Tisno, Kornati, Šibenik 2.–7. listopada 1995. godine. Ekološke monografije 7. Hrvatsko ekološko društvo, Ministarstvo kulture – Uprava za zaštitu kulturne i prirodne baštine, Nacionalni park Kornati, Zagreb, 161–179.
    VLADOVIĆ, D. (1994): Flora planine Mosor. Magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
    ZAHIROVIĆ, Ž. (2000): Rijetke i ugrožene biljne vrste sjeveroistočne Hrvatske. Magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.