CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

bridasti luk

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002504

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN A4c; B2b(iii))

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Topić, J., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Allium angulosum L. (HRCP002504). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2504. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jasenka Topić
  • Suradnik/ci
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 2.2 Nasadi stabala, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Nestanak staništa. Travnjaci reda Molinietalia u Hrvatskoj uglavnom se, kao neproduktivni, ne kose redovito. Te se površine pretvaraju u oranice ili prirodnom sukcesijom vegetacije napreduju prema šumi, a neke su površine i umjetno pošumljavane. Na mnogim takvim površinama je odvodnjom promijenjen vodni režim.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na svojim lokalitetima u granicama nacionalnog parka Plitvička jezera.
  • Potrebne mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.6 Mjere očuvanja, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Bridasti luk ima lukovice promjera 0,5–1 cm, valjkaste ili usko čunjaste s tankim kožičastim ovojem, u skupinama na horizontalnom podanku. Stabljika je uglata, visine 20–45 cm. Ima 4–6 listova, dimenzija 10–25 x 1,5–6 mm, bazalni su, linearni i odozgo žljebasti. Spata je do 1 cm velika, dvodijelna do petodijelna i trajna. Štitac ima promjer 2,5–4,5 cm, polukuglasta je oblika s mnogo cvjetova. Ocvjeće je svijetlogrimizno, a prašnici su samo malo duži od njega. Bridasti luk je biljka svjetla i toplih staništa. Pokazatelj je vlažnih do mokrih, slabo kiselih do bazičnih tala, jako promjenjive vlažnosti i siromašnih dušikom. Prema životnom obliku je geofit. Cvjeta od lipnja do kolovoza. Broj kromosoma je 2n=16. Prema tipu rasprostranjenosti euroazijska je vrsta.
  • Staništa
    C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Bridasti luk raste na nizinskim travnjacima, izloženim povremenim poplavama, a režim poplavnih i podzemnih voda ima odlučujuću ulogu. Ti travnjaci pripadaju uglavnom asocijacijama Serratulo-Plantaginetum altissimae, Ventenato-Trifolietum pallidi i Veronico longifoliae-Euphorbietum lucidae, sve iz sveze Cnidion venosi, reda Molinietalia i razreda Molinio-Arrhenatheretea i asocijaciji Molinio-Lathyretum pannonici (Molinion, Molinietalia). Stanište prema CORINE klasifikaciji. 37.23 Subkontinentalne poplavne livade (Cnidion), 37.31 Vlažne livade beskoljenke (Molinion coeruleae). GLCC/SSC. 14.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Austrija s Lihtenštajnom, Bugarska, Hrvatska, Češka, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Švicarska, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Poljska, Rumunjska, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Srbija i Crna Gora (Srbija), Slovenija, [Sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora, Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast].
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Zapadnopanonska i istočno-panonska makroregija i izolirano nalazište u ličkoj mezoregiji. Lokaliteti. Bilje, Mutilić, Ljubeščica, okolica Osijeka, Petrijevci, Plitvička jezera, Požega, Satnički ribnjaci, okolica Zagreba. Lokalitet na Kalniku (SCHLOSSER et VUKOTINOVIĆ 1869) je dvojben, vjerojatno je posrijedi zamjena s drugom vrstom.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Asparagales
  • Porodica
    Amaryllidaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Mouse Garlic (engleski), ail anguleux (francuski), kantiger Lauch (njemački), robati luk (slovenski), aglio angoloso (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • GAŽI, V. (1963): Prilog poznavanju livadne vegetacije na močvarnim tlima Krbavskog i Donjolapačkog polja. Zemljište i Biljka 12:1–3.
    HORVATIĆ, S., ILIJANIĆ, LJ., MARKOVIĆ-GOSPODARIĆ, LJ. (1970): O biljnom pokrovu Slavonije. Zb. rad. I. Znanst. sabora Slavonije i Baranje, 287–318.
    ILIJANIĆ, LJ. (1968): Die Ordnung Molinietalia in der Vegetation Nordostkroatiens. Acta Bot. Croat. 26/27:161–180.
    KNEŽEVIĆ, M. (1975): Istraživanja vodnog režima staništa na poplavnim livadama u okolici Osijeka. Acta Bot. Croat. 34:81–90.
    PANJKOVIĆ, B. (1989): Flora Baranje (frekvencija, abundancija biljnih svojti i fitogeografska analiza). Magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.
    ŠEGULJA, N. (1994e): Neke osobitosti flornog sastava i staništa zajednice Molinio-Lathyretum pannonici Hić 63 (trajna ploha 81 – NP Plitvička jezera). In Gomerčić, H. ed.: Zbornik sažetaka priopćenja Petog kongresa biologa Hrvatske. Pula, 3.–7. X 1994. Hrvatsko biološko društvo, Zagreb, 256–257.
    ŠEGULJA, N., HRŠAK, V. (1999): Some vegetation and ecological properties of Molinio – Lathyretum pannonici HORVATIĆ 1963 Association on Permanent Plot in Plitvice Lakes National Park – Croatia. Period. Biol. 101(3):265–272.
    TOMAŠEVIĆ, M. (1998): The analysis of the flora of the Požega Valley and the surrounding mountains. Nat. Croat. 7(3):227–274.
    TOPIĆ, J. (1992): Vegetation Succession on Two Permanent Plots in East Croatia in the Period 1978–1991. Acta Bot. Croat. 51:61–67.
    ZAHIROVIĆ, Ž. (2000): Rijetke i ugrožene biljne vrste sjeveroistočne Hrvatske. Magistarski rad, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.