CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Ventenata dubia (Leers) Coss., herbarski primjerak sabran u okolici Zagreba, 1883. god., leg. Lj. Rossi, det. A. Degen (ZA) (FOTO D. Mihelj, I. Rešnik)

nježni bodljozub

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002499

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR (EN) A4c)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Topić, J., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Ventenata dubia (Leers) Coss. & Durieu (HRCP002499). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2499. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jasenka Topić
  • Suradnik/ci
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 12.1 Druga ugroza
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Nestanak staništa zbog antropogenoga djelovanja. Travnjačka staništa su u istočnoj Hrvatskoj zamalo nestala s pretvorbom u oranice. Ostale su samo male površine, s fragmentarno razvijenom travnjačkom vegetacijom.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane.
  • Potrebne mjere očuvanja
    5.1.2. Nacionalna razina, 5.4.2. Nacionalna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    -
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.6 Mjere očuvanja, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Nježni bodljozub jednogodišnja je ili dvogodišnja biljka, 30–80 cm visoka, nježne i uspravne stabljike. Ligula je duguljasta, duga do 1 cm. Metlica je duga do 20 cm, rastresita, piramidalna, s mnogo klasića. Klasići imaju 2–3 cvijeta, a dugi su oko 1 cm. Donja pljevica donjih cvjetova je ušiljena u kratku osat, a kod gornjih cvjetova osje je snažno i koljenasto savijeno. Nježni bodljozub je biljka puna svjetla, pokazatelj je suhih, neutralnih do slabo bazičnih tala, siromašnih dušikom. U područjima gdje nije nativna, zabilježena je kao agresivna vrsta (SAD, Kanada) koja se širi duž prometnica, a pojavljuje se kao korov u kulturama. Prema životnom je obliku terofit. Cvate u svibnju i lipnju. Prema tipu rasprostranjenosti je pontsko-submediteranska biljka.
  • Staništa
    C.2.2. Vlažne livade Srednje Europe
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Uspijeva u svijetlim šumama, na suhim travnjacima i poljima, većinom na ruderalnim staništima. Vrsta Ventenata dubia je prisutna s veoma malim brojem primjeraka u zajednici Ventenato-Trifolietum pallidi (sveza Cnidion venosi, red Molinietalia, razred Molinio-Arrhenatheretea), a u posljednjih dvadesetak godina nije zabilježena. Stanište je suše nego u drugim zajednicama reda Molinietalia, a tlo je ilovasto-pjeskovito. Uz vrstu Ventenata dubia, s većom brojnošću zabilježene su vrste Trifolium striatum L., T. pallidum Waldst. et Kit., Alopecurus pratensis L., Iris sibirica L. i Serratula tinctoria L.. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 37.23 Subkontinentalne poplavne livade (Cnidion), 37.24 Poplavne tratine i srodne zajednice (Agropyro-Rumicion), 37.26 Kontinentalne vlažne livade. GLCC/SSC. 14
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓ populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Bugarska, Hrvatska, Češka, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Grčka, isključujući otoke koji su uključeni kod Krete i one koji su izvan Europe kako je definirano u Flora Europaea, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Makedonija, Poljska, Rumunjska, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Krim, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga, Sardinija, Turska (europski dio), uključujući Gökçeada.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Pouzdano u dravsko-dunavskoj nizini. Lokaliteti. Daruvar, Kalnik, Kamensko, okolica Korenice, Križevci, Lešće (Lika), Medak (Lika), Pakrac, Petrijevci, Satnica uz Karašnicu (u blizini Osjeka), Požega, Raduć (Velebit), Topusko, Varaždinske toplice, Virovitica, okolica Zagreba. Jedini potvrđeni lokaliteti posljednjih desetljeća nalaze se u istočnoj Hrvatskoj, u Slavoniji, uz Satničke ribnjake i rijeku Karašicu.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Poales
  • Porodica
    Poaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Pervukhina-Smith et al. (2020), https://doi.org/10.1007/s10530-020-02341-2
    Svenska kärlväxtnamn (1900-01-01 00:00:00) Databas levererad av Thomas Karlsson 2011-06-16
  • Ostala hrvatska imena
    nježna ventenata
  • Strana imena
    Wiregrass (engleski), Hairgrass (engleski), Ventenata (engleski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • DEGEN, A. (1936): Flora Velebitica I. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
    FORENBACHER, A. (1908b): Vegetacione formacije zagrebačke okoline. Rad Jugoslav. Akad. Znan. 175:1–80.
    HORVATIĆ, S., ILIJANIĆ, LJ., MARKOVIĆ-GOSPODARIĆ, LJ. (1970): O biljnom pokrovu Slavonije. Zb. rad. I. Znanst. sabora Slavonije i Baranje, 287–318.
    ILIJANIĆ, LJ. (1968): Die Ordnung Molinietalia in der Vegetation Nordostkroatiens. Acta Bot. Croat. 26/27:161–180.
    ILIJANIĆ, LJ., TOPIĆ, J. (2000): Poaceae. In Nikolić, T. ed.: Popis flore Hrvatske, 3. dio. Flora Croatica. Index Florae Croaticae. Pars 3. Nat. Croat. 9(Suppl. 1):130–149.
    NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
    ROSSI, LJ. (1924): Građa za floru južne Hrvatske. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 15:1–217.
    SCHLOSSER, J. C. K., VUKOTINOVIĆ, L. F. (1869): Flora Croatica. Zagrabiae.