CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Vrsta Triglochin palustris L. na lokalitetu Guče Selo (Gorski kotar) s vrstom Blysmus compressus (L.) Panz. ex Link (FOTO J. Topić)

močvarna brula

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002495

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR (EN) A4ac)

Datum procjene
01.01.2005.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Topić, J., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Triglochin palustris L. (HRCP002495). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2495. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jasenka Topić
  • Suradnik/ci
    Anita Andreškić
    Petra Cigić
  • Obrazloženje procjene

  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 12.1 Druga ugroza
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Male populacije na fragmentiranim staništima, progresivna vegetacijska sukcesija, promjena vodnoga režima.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Nisu poduzimane. Svojta je posredno zaštićena na lokalitetima parka prirode Velebit i nacionalnoga parka Plitvička jezera.
  • Potrebne mjere očuvanja
    5.1.2. Nacionalna razina, 5.4.2. Nacionalna razina
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    NSAP-om je predviđeno osmišljavanje i provedba niza akcijskih planova zaštite močvara i voda te cretova (NN 81/99, 3. 8. 1999.).
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.6 Mjere očuvanja, 3.4 Trendovi staništa
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    -
  • Biologija vrste
  • Opis
    Močvarna brula je višegodišnja zeljasta biljka, visoka do 70 cm. Kratki podanak je nježan, vriježast, te u jesen stvara tanke izdanke sa zadebljalim podzemnim bulbilima. Uspravni listovi su linearni, pri dnu polucilindrični, a gore cilindrični, široki oko 0,5–2 mm. Listovi su kraći od stabljike i pri dnu su bjelkasti. Također imaju rukavac i kratku ligulu. Cvjetovi tvore razrijeđeni grozdasti cvat, dug 10–25 cm. Sitni cvjetovi su 2–3 mm dugi, a cvjetne peteljke 1–4 mm. Listovi perigona su široko jajasti i zelenkastožućkaste boje. Prašnika ima čest, a fertilna tučka tri. Plod, veličine 7–10 mm i debljine oko 1 mm, kijačast je, utegnut i pri bazi s malim drškom. Močvarna brula je biljka svjetla, mokrih i natopljenih tala, siromašnih kisikom, koja su redovito poplavljivana. Biljka ima otrovna svojstva, osobito za sisavce. Prema životnom je obliku geofit. Cvjeta u svibnju i lipnju. Broj kromosoma je 2n=24. Prema rasprostranjenosti je subkozmopolit. Dobro uspijeva u kulturi (Botanički vrt, PMF, Zagreb).
  • Staništa
    C.1.1.1. Bazofilni cretovi (niski cretovi)
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    U Hrvatskoj močvarna brula raste pretežito na močvarnom, tresetnom tlu, u vegetaciji bazofilnih, niskih cretova. Najčešća je u zajednici Carici-Blysmetum compressi i srodnim zajednicama (sveza Caricion davallianae), rjeđe i na drugim močvarnim staništima. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 54.2 Niski bazofilni cretovi (Caricetalia davallianae). GLCC/SSC. 21.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    ↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje; populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjenost u Europi: Albanija, Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Britanija, uključujući Orkney, Zetland i Isle of Man; isključujući Channel Islands i Sjevernu Irsku, Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Faeröer, Finska uključujući Ahvenanmaa (Aaland Islands), Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Irska; Republika Irska i Sjeverna Irska, Švicarska, Nizozemska, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Mađarska, Island, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Makedonija, Norveška, Poljska, Rumunjska, Sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora, Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Krim, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga, Srbija i Crna Gora (Srbija), Švedska, uključujući Öland i Gotland, Slovenija.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Uglavnom planinska i zapadnopanonska makroregija. Lokaliteti. Okolica Broda na Kupi (usmeno priopćenje J. Topić, 2001), Čepićko polje, Donji Lapac, Grbaje, Lešće, Lonjsko polje, Medak (Velebit), okolica Obrovca, Oštarija (Velebit), Otočac, Plaški, Plitvička jezera, Takalice (Velebit), Trstenik (usmeno priopćenje J. Topić, 2002), okolica Varaždina, Vukomeričke gorice, okolica Zagreba.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Liliopsida
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Alismatales
  • Porodica
    Juncaginaceae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Haynes, Robert R., and C. Barre Hellquist / Flora of North America Editorial Committee, eds., 2000: Juncaginaceae Richard: Arrow-grass Family. Flora of North America North of Mexico: Volume 22: Magnoliophyta: Alismatidae, Arecidae, Commelinidae (in part), and Zingiberidae. 43-46.
    Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
    Van der Meijden, R. (2005)
  • Ostala hrvatska imena
    -
  • Strana imena
    Marsh Arrow-grass (engleski), troscart des marais (francuski), Sumpf-Dreizack (njemački), Moeraszoutgras (njemački), močvirska triroglja (slovenski), giuncastrello alpino (talijanski)
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • DEGEN, A. (1936): Flora Velebitica I. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
    FORENBACHER, S. (1990): Velebit i njegov biljni svijet. Školska knjiga, Zagreb.
    HORVATIĆ, S. (1963a): Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Prir. istraž. JAZU, ser. Acta biol. 4(33):1–181.
    NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
    ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
    ŠEGULJA, N. (1996): Contribution to the flora of the Vukomeričke gorice (Croatia). Nat. Croat. 5(4):339–347.
    ŠEGULJA, N., KRGA, M. (1990c): Ligularia sibirica (L.) Cass. – eine neue Art der Jugoslawischen Flora. Acta Bot. Croat. 49:137–142.