CRVENI POPIS
NatragVrsta Triglochin maritimum L. (FOTO S. Brana)
morska brula
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Razmnožavajuća populacija
Šifra
HRCP002494
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A4c)
Datum procjene
01.01.2005.
Prethodne procjene
nema procjene
Citat
Topić, J., Andreškić, A., Cigić, P. (2005): Triglochin maritima L. (HRCP002494). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2494. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Jasenka Topić
- Suradnik/ci
Anita Andreškić
Petra Cigić
- Obrazloženje procjene
- Globalna procjena
Nije procjenjivana - NE - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.1 Stambena i urbana područja, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Uzroci ugroženosti: nestanak staništa; močvarne slanuše se dijelom isušuju, dijelom su nasute i pretvorene u urbanizirani prostor. Uzroci ugroženosti prema IUCN klasifikaciji: 1.3.2. Ljudska naselja,1.4.3. Odvodnjavanje, 3.3.5. Gubitak staništa. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Mjere zaštite nisu poduzimane. NSAP-om je predviđeno osmišljavanje i provedba niza akcijskih planova zaštite pješčanih i muljevitih staništa (NN 81/99, 3. 8. 1999.). - Potrebne mjere očuvanja
1.2. Zaštita resursa i staništa, 5.1.2. Nacionalna razina, 5.4.2. Nacionalna razina - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
- - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 3.4 Trendovi staništa - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
-
- Biologija vrste
- Opis
Morska brula je trajnica, visoka do 60 cm, s kratkim, čvrstim podankom, obavijenim rukavcima starih listova. Listovi su široki do 4 mm, poluokrugli. Cvjetovi su veliki 3–4 mm, dvospolni su i grade cvat grozd. Prašnika ima šest. Plod je dug 3–4 mm, duguljasto jajast i zaobljen pri bazi. Morska brula je biljka svjetla, pokazatelj umjereno toplih do toplih staništa, vlažnih i više ili manje poplavljivanih, dušikom siromašnih tala. Euhalina je svojta, pa podnosi visoke koncentracije klorida. Pojedini elementi u građi pokazuju sukulentna svojstva. Prema životnom je obliku hemikriptofit. Cvjeta u travnju i svibnju. Broj kromosoma je 2n=24, 30, 36, 48. Biljka ima određena ljekovita svojstva, a otrovna je osobito za sisavce. Prema tipu rasprostranjenosti je cirkumpolarna biljka. - Staništa
F.1.1.2.1. Europsko-mediteranske sitine visokih sitova - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Triglochin maritimum je halofilna vrsta koja raste na močvarnim slanušama, često u područjima miješanja slatke vode sa slanom, morskom vodom. Karakteristična je vrsta reda Juncetalia maritimi i razreda Juncetea maritimi. Uz Triglochin maritimum najčešće dolaze halofilne vrste Juncus maritimus Lam., Juncus gerardi Lóisel., Carex extensa Góóden., Samolus valerandi L., Sonchus maritimus L. i dr. Dolazi i u kopnenim područjima na vlažnim slanim staništima, koja su u nas veoma rijetka. Stanište prema CORINE klasifikaciji. 15.51 Mediteranske močvarne slanuše visokih sitova (Juncion maritimi). GLCC/SSC. 21. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
↓? populacija je u opadanju, broj jedinka se smanjuje; populacijski trendovi su nepoznati ili podaci nisu pouzdani
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjenost u Europi: Austrija s Lihtenštajnom, Belgija, Baleari, Bugarska, Hrvatska, Češka, Danska, Finska uključujući Ahvenanmaa (Aaland Islands), Faeröer, Francuska s Channel Islands (Îles Normandes) i Monakom; isključujući Korziku, Njemačka, Irska (Republika Irska i Sjeverna Irska), Nizozemska, Mađarska, Island, Španjolska s Gibraltarom i Andorom, isključujući Balearske otoke, Italija, uključujući Toskanski arhipelag; isključujući Sardiniju i Siciliju, Portugal, Norveška, Poljska, Rumunjska, područje bivšega SSSR-a(Sjeverno područje: artička Europa, Karelo-Lapland, Dvina-Pecora, Baltičko područje: Estonija, Letonija, Litva, Kaliningradskaja Oblast, Centralno područje: Ladoga-Ilmen, gornja Volga, Volga-Kama, gornji Dnjepar, Volga-Don, Ural, Jugozapadno područje: Moldavija, srednji Dnjepar, Crno more, gornji Dnjestar, Krim, Jugoistočno područje: donji Don, donja Volga, Transvolga), Slovenija, Švedska, uključujući Öland i Gotland. - Nacionalna rasprostranjenost
Rijetki nalazi, uglavnom stariji od 60 godina, u sjevernoj, srednjoj i južnoprimorskoj mezoregiji. U literaturi se svojta ponegdje zamjenjuje sa T. palustris L. (npr. Vjerojatno za Kalničko gorje, NEILREICH 1868 i Oštarije, ROSSI 1930 ). Lokaliteti: Istra (nekoliko nalaza, usmeno priopćenje S. Brana), Karin okolica, Obrovac, Plomin.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Liliopsida - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Alismatales - Porodica
Juncaginaceae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Haynes, Robert R., and C. Barre Hellquist / Flora of North America Editorial Committee, eds., 2000: Juncaginaceae Richard: Arrow-grass Family. Flora of North America North of Mexico: Volume 22: Magnoliophyta: Alismatidae, Arecidae, Commelinidae (in part), and Zingiberidae. 43-46.
Haynes, Robert R., and C. Barre Hellquist / Flora of North America Editorial Committee, eds., 2000: Juncaginaceae Richard: Arrow-grass Family. Flora of North America North of Mexico: Volume 22: Magnoliophyta: Alismatidae, Arecidae, Commelinidae (in part), and Zingiberidae. 43-46.
Jørgensen PM, Weidemann E, Fremstad E. (2016). Flora Norvegica av JE Gunnerus. På norsk og med kommentarer. ISBN 978-82-8322-077-3. Page: 123.
Karlsson (2004-03-19 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
Karlsson, T. (2013-09-05 00:00:00) Förteckning över svenska kärlväxter
Provoost, S.; Bonte, D. (Ed.) (2004). Animated dunes: a view of biodiversity at the Flemish coast [Levende duinen: een overzicht van de biodiversiteit aan de Vlaamse kust]. Mededelingen van het Instituut voor Natuurbehoud, 22. Instituut voor Natuurbehoud: Brussel, Belgium. ISBN 90-403-0205-7. 416, ill., appendices pp.
Van der Meijden, R. (2005)
Van der Meijden, R. (2005)
- Ostala hrvatska imena
trošipan - Strana imena
Arrow-grass (engleski), Sea Ar row- grass (engleski), Seaside Arrow-grass 8engleski), troscart maritime (francuski), Schorrenzoutgras (njemački), obmorska triroglja (slovenski) - Locus typicus
-
- Bibliografija
-
DEGEN, A. (1936): Flora Velebitica I. Band. Ungar. Akad. Wiss., Budapest.
NEILREICH, A. (1868): Die Vegetationsverhältnisse von Kroatien. Verh. Zool.-Bot. Ges. Wien 28: i-xli, 1–288.
ROSSI, LJ. (1930): Pregled flore Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Hrvatske Slavonije 17:1–368.
VISIANI, R. (1842): Flora Dalmatica, Vol. I (sive enumeratio stirpium vascularium quas hactenus in Dalmatia lectas et sibi observatas). Apud Fridericum Hofmeister, Lipsiae.