CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

bregunica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Gnijezdeća populacija

Šifra
HRCP002493

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU A2a)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Grlica, I. (2013): Riparia riparia (Linnaeus, 1758) (HRCP002493). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2493. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Ivan Darko Grlica
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Nema promjene kategorije
  • Napomena uz razlog promjene
    -
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Uređivanjem prirodnih tokova rijeka, kanaliziranjem njihovih tokova, izgradnjom obaloutvrda te potapanjem dijelova rijeka radi izgradnje brana uništavaju se gnjezdilišta bregunice (DT 7.2.). Onečišćenjem voda (DT 9.3.) i intenziviranjem poljodjelstva (DT 2.1.) smanjuje se kvaliteta staništa te povećava opasnost od trovanja zbog akumuliranja teških metala i pesticida u organizmu.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićena Bonskom konvencijom (dodatak II) i Bernskom konvencijom (dodatak II). Navažnija gnjezdilišta bregunice u Hrvatskoj obuhvaćena su sa šest važnih područja za ptice Ekološke mreže RH.
  • Potrebne mjere očuvanja
    1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa, 5.3. Standardi i pravila u privatnom sektoru, 6.3. Tržišni čimbenici, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Izradom i provedbom planova upravljanja važnim područjima za ptice u kojima je gnijezdeća populacija bregunice cilj očuvanja (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati mjere aktivne zaštite ove vrste te osigurati njihovu provedbu. Kako bi se sačuvala gnjezdilišta bregunica, potrebno je zaštititi rijeke od kanaliziranja i uređivanja obala (CA 1.2., 5.2.), a radi zaštite ključnih staništa potrebno je zaštititi vlažna staništa u Hrvatskoj (CA 2.3., 5.2.) i poticati tradicionalne oblike poljodjelstva u Hrvatskoj (CA 5.3., 6.3., 6.4.). Zabranom korištenja insekticida i herbicida s negativnim učinkom na bregunice (CA 4.3., 5.2.) smanjit će se stopa njene smrtnosti.
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je provoditi monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.) te istražiti ekologiju i uzroke ugroženosti bregunice u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.). Izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje gnijezdeće populacije bregunice u Hrvatskoj (RA 2.1.) te izradom i provedbom planova upravljanja važnim područjima za ptice u kojima je gnijezdeća populacija bregunice cilj očuvanja (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati mjere aktivne zaštite ove vrste te osigurati njihovu provedbu.
  • Biologija vrste
  • Opis
    -
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Uglavnom obitavaju u nizinskim područjima uz veće rijeke. Gnijezde se u strmim odronjenim obalama rijeka i jezera, ali i u neobraslim zemljanim odronima ili svježim iskopima podalje od vode. Prikladnost mjesta za gniježđenje ovisi o njegovoj sklonosti eroziji – za gniježđenje preferiraju svježe odrone u kojima mogu iskopati svježe rupe za gniježđenje. Stare rupe ne koriste kako bi izbjegle parazite. Za formiranje velikih kolonija, koje mogu brojiti više tisuća parova, potrebne su im duge odronjene obale. Druževne su. Za selidbe i na zimovalištima su u jatima od nekoliko stotina, pa i tisuća ptica, ponekad u mješovitim jatima s drugim lastavicama. Noću se okupljaju u tršćacima. Gnijezde se u kolonijama, a rijetko samotni parovi. Kolonije često broje manje od 50 parova, ali ponekad su i puno veće – nekoliko stotina, pa i tisuća parova. Monogamne su, veze među partnerima uglavnom traju jednu gnijezdeću sezonu. Gnijezdo je tunel u strmoj odronjenoj obali ili odronu zemlje prosječne duljine oko 65 cm koji završava proširenjem promjera 4 – 6 cm. Oba roditelja grade gnijezdo, leže na jajima i brinu se o ptićima. U pologu je obično 4 – 6 jaja. Inkubacija traje 14 – 15 dana. Mladi opernaćuju s 22 dana. Ovisni o roditeljima ostaju još daljnjih tjedana dana. Obično imaju dva legla. Hrane se kukcima i ponekad paucima. Sastav plijena im varira između godina i između lokaliteta, ovisno o lokalnoj raspoloživosti kukaca. Plijen love u letu, iznad vode, travnjaka, obradivih površina. Love same ili u malim ili većim skupinama, prosječno na visini oko 15 m iznad tla, a za lošeg vremena obično love nisko iznad vode. Povremeno skupljaju kukce s tla ili s površine vode, osobito kad su u velikim nakupinama.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Bregunica je rasprostranjena širom Europe, Azije i Sjeverne Amerike te u sjeverozapadnoj i sjeveroistočnoj (dolina Nila) Africi. Opisano je pet podvrsta, od kojih nominalna nastanjuje Sjevernu Ameriku, sjeverozapadnu Afriku, Europu i veći dio Azije. Selica je, europske ptice zimuju u Africi južno od Sahare.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    Gnjezdarica je nizinske Hrvatske. Gnijezdi se u strmim, odronjenim obalama Drave, Mure, Save i Dunava, po okolnim šljunčarama, a rjeđe i u manjim zemljanim odronima. Najvažnija su joj gnjezdilišta na rijeci Dravi. Populacija koja se gnijezdila u Dalmaciji danas je vjerojatno izumrla. U donjem toku rijeke Neretve 50-ih godina 20. st. zabilježeno je više kolonija, od kojih je najveća brojila nekoliko stotina parova (Rucner 1998). Devedesetih godina 20. st. još su uvijek postojale manje kolonije oko ušća rijeke Neretve i u Metkoviću (D. Radović, B. Ilić), ali one danas više ne postoje (B. Ilić). Gniježđenje bregunica u prošlom stoljeću zabilježeno je i uz izvor rijeke Jadro kraj Splita (Krpan 1980), ali niti tamo se više ne gnijezde. Brojnost bregunice u Hrvatskoj, uz izražene godišnje fluktuacije uobičajene za vrstu, kontinuirano opada. Hrvatska populacija bregunice, 80-ih godina 20. st. procijenjena na 25.000 – 30.000 parova (Arhiva Zavoda za ornitologiju), danas je pala na svega 5.000 – 8.000 parova. Glavni je uzrok pada populacije uništavanje staništa za gniježđenje uzrokovano regulacijom rijeka i utvrđivanjem njihovih obala (D. Radović, D. I. Grlica). Na pad populacije vjerojatno utječe i smanjivanje populacija plijena, osobito vodenih kukaca, uzrokovano isušivanjem riječnih rukavaca, zagađivanjem rijeka i dr. Tijekom 2010. na hrvatskom dijelu Drave ukupno je zabilježeno 15 kolonija s 2.247 parova (D. I. Grlica). Iste je godine uz gornji tok rijeke Save (od slovenske granice do Ivanić Grada), gdje se uglavnom gnijezdi na okolnim šljunčarama, zabilježeno 500 – 600 parova (D. Krnjeta). Uz srednji tok Save, u Brodsko-posavskoj županiji, 2010. je zabilježena samo jedna kolonija sa stotinjak parova (M. Pavičić, M. Šetina). Uz tok rijeke Mure, od Sv. Martina na Muri do ušća, 2011. godine prebrojeno je 295 parova, a uz Dunav, od Batine do Iloka, 989 parova (D. I. Grlica). Za selidbe je prisutna na močvarnim staništima diljem panonske Hrvatske i u priobalju (Arhiva prstenovanja Zavoda za ornitologiju).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Aves
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Passeriformes
  • Porodica
    Hirundinidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Banks, R. C., R. W. McDiarmid, A. L. Gardner, and W. C. Starnes, 2003: null. Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada.
    Banks, R. C., R. W. McDiarmid, and A. L. Gardner, 1987: Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada. Resource Publication, no. 166. 79.
    Gallardo, J. C.; Macías, V.; Velarde, E. (2009). Birds (Vertebrata: Aves) of the Gulf of Mexico. Pp. 1321–1342 in Felder, D.L. and D.K. Camp (eds.), Gulf of Mexico–Origins, Waters, and Biota. Biodiversity. Texas A&M Press, College Station, Texas.
    Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
    Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
    Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
    Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
    Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
    Luck et al. 2012; Stiles.F. G. & L. Rosselli. 1998; Remsen & Robinson 1990; Hilty & Brown 1986,2001; Sherry 1990; Naranjo et al. 2012; Hilty & Brown 1986, 2001; Newbold et al. 2012; Belmaker & Jetz 2013; Dunning, J.B. 2007; http://www.hbw.com.
    SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
    SOF (2007) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
    Woehler E.J. (compiler) 2006. Species list prepared for SCAR/IUCN/BirdLife International Workshop on Antarctic Regional Seabird Populations, March 2005, Cambridge, UK.
  • Ostala hrvatska imena
  • Strana imena
    Sand Martin
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -