CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

kratkoprsta ševa

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Gnijezdeća populacija

Šifra
HRCP002492

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D1)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (NT -)

    • Citat
    Tutiš, V., Kralj, J. (2013): Calandrella brachydactyla (Leisler, 1814) (HRCP002492). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2492 (DOI: https://doi.org/10.71545/z2qb-9k48). Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Vesna Tutiš
      Jelena Kralj
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 5.1.1 Namjerno korištenje (vrsta koja se procjenjuje je predmet iskorištavanja), 5.1.2 Nenamjerni učinci (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja), 7.3 Ostale preinake ekosustava
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Odumiranjem tradicionalnog stočarstva (DT 7.3.) i intenziviranjem poljodjelstva (DT 2.1.) smanjuje se površina i kvaliteta staništa kratkoprste ševe. Krivolovom (DT 5.1.1., 5.1.2.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićena Bernskom konvencijom (dodatak II) i Direktivom o pticama (dodatak I). Unutar sedam važnih područja za ptice Ekološke mreže RH gnijezdi se oko 85% ukupne hrvatske populacije kratkoprste ševe.
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa, 5.3. Standardi i pravila u privatnom sektoru, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.3. Tržišni čimbenici, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Izradom planova upravljanja za važna područja za ptice u kojima je kratkoprsta ševa ciljna vrsta (RA 2.2., CA 2.1.). Tim je planovima potrebno predvidjeti poticanje ekstenzivnog stočarstva i tradicionalnih oblika poljodjelstva kao mjeru zaštite staništa na područjima rasprostranjenosti kratkoprste ševe u Hrvatskoj (CA 5.3., 6.3., 6.4.). Dosljednim suzbijanjem krivolova i zabranom korištenja insekticida i herbicida s negativnim učinkom na kratkoprstu ševu smanjit će se stopa njene smrtnosti (CA 4.2., 4.3., 5.2., 5.4).
    • Potrebna istraživanja
      -
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je provesti istraživanje rasprostranjenosti i brojnosti, ekologije i uzroka ugroženosti gnijezdeće populacije kratkoprste ševe u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.) te uspostaviti monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.). Potrebno je izraditi i provoditi akcijski plan za očuvanje gnijezdeće populacije kratkoprste ševe u Hrvatskoj (RA 2.1.) te planove upravljanja za važna područja za ptice u kojima je kratkoprsta ševa ciljna vrsta (RA 2.2., CA 2.1.).
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Obitavaju po suhim travnjacima i poljodjelskim površinama s niskom vegetacijom te po garizima, osobito ako u njima ima površina s neobraslim tlom. Gnijezde se samotni parovi, no gnijezda su često grupirana u skupine od 10 do 20 parova. Izvan gnijezdeće sezone su druževne. Vjerojatno su monogamne. Gnijezdo grade na tlu, obično među busenjem trave, ponekad na otvorenom. Ženka gradi gnijezdo i leži na jajima. U pologu je obično 3 – 5 jaja, inkubacija traje 13 dana. O ptićima se brinu oba roditelja. Ptići su za let sposobni sa 12 – 13 dana, a roditelji se o njima brinu još 1 – 3 tjedna. U proljeće se pretežito hrane beskralješnjacima, uglavnom kornjašima, mravima, raznokrilcima i puževima. U ostalim sezonama sjemenkama i zelenim dijelovima biljaka. Hranu skupljaju na tlu. Hrane se samotno ili u jatima.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjena je u Sredozemlju i u stepi od jugoistočne Europe do sjeveroistočne i središnje Kine. Opisano je osam podvrsta, a u najvećem dijelu europskog areala, uključujući Hrvatsku, rasprostranjena je nominalna podvrsta. Europske ptice su selice. Zimuju u Africi, u zemljama Sahela i području zapadno uz Crveno more, uglavnom unutar zone od 14 do 17 stupnjeva sjeverne geografske širine.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj se kratkoprsta ševa gnijezdi mjestimice u Istri, Primorju i Dalmaciji. Najbrojnija je u sjevernoj i srednjoj Dalmaciji. Na otoku Pagu se gnijezdi 50 – 200 parova (K. Leskovar). U Ravnim kotarima gniježđenje je zabilježeno oko Benkovca te kod aerodroma Zemunik, a procjenjuje se da se tu gnijezdi 10 – 50 parova (K. Leskovar, R. Crnković). U malom broju, svega nekoliko parova, i neredovito gnijezdi se uz Vransko jezero kraj Pakoštana (Radović i sur. 2004). Na platou oko rijeke Krke najbrojnija je na području oko Konjevrata i Pokrovnika, a nekoliko parova zabilježeno je i u okolici Kistanja (Stipčević i sur. 1990, R. Crnković). Brojnost joj znatno fluktuira te se tu gnijezdi 30 – 120 parova (D. Radović, R. Crnković). Na području uz rijeku Cetinu gnijezdi se 50 – 100 parova (I. Budinski, R. Crnković). Gniježđenje kratkoprste ševe, osim na otoku Pagu, zabilježeno je na više dalmatinskih otoka: Dugom otoku, Hvaru, Korčuli i Visu (Rucner 1998), no nema recentnih podataka o veličini populacija na tim otocima. Pedesetih godina prošlog stoljeća bilježena je mjestimice u gotovo čitavoj Istri (Rucner 1998). Na otoku Cresu se gnijezdi oko 50 parova (G. Sušić). Ukupna hrvatska populacija procijenjena je na 200 – 650 parova.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Passeriformes
    • Porodica
      Alaudidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Greater Short-toed Lark
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -