CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

velika ševa

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Gnijezdeća populacija

Šifra
HRCP002491

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D1)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (EN B1ac)

    • Citat
    Radović, D., Crnković, R. (2013): Melanocorypha calandra (Linnaeus, 1766) (HRCP002491). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2491. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Dragan Radović
      Robert Crnković
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Najmanje zabrinjavajuća LC ver 3.1 (BirdLife International 2009)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Revizija kriterija
    • Napomena uz razlog promjene
      Primjena kriterija i regionalnih smjernica
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 5.1.1 Namjerno korištenje (vrsta koja se procjenjuje je predmet iskorištavanja), 5.1.2 Nenamjerni učinci (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja), 7.3 Ostale preinake ekosustava
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Odumiranjem tradicionalnog stočarstva (DT 7.3.) i intenziviranjem poljodjelstva (DT 2.1.) smanjuje se površina i kvaliteta staništa velike ševe. Krivolovom (DT 5.1.1., 5.1.2.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica. Uzimanjem mladih ptica iz gnijezda radi držanja u zatočeništvu (DT 5.1.1.) smanjuje im se brojnost.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno su zaštićene Bernskom konvencijom (dodatak II) i Direktivom o pticama (dodatak I). Unutar važnih područja za ptice Ekološke mreže RH gnijezdi se više od 90% ukupne populacije te je ona ciljna vrsta u četiri važna područja za ptice.
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa, 5.3. Standardi i pravila u privatnom sektoru, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.3. Tržišni čimbenici, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Izrada planova upravljanja za važna područja za ptice u kojima je gnijezdeća populacija velike ševe cilj očuvanja (RA 2.2., CA 2.1.). Tim je planovima potrebno predvidjeti mjere poticanja ekstenzivnog stočarstva i tradicionalnih oblika poljodjelstva u Hrvatskoj radi očuvanja ključnih staništa (CA 5.3., 6.3., 6.4.). Dosljednim suzbijanjem krivolova i zabranom korištenja insekticida i herbicida s negativnim učinkom na veliku ševu smanjit će se stopa njene smrtnosti (CA 4.2., 4.3., 5.2., 5.4.).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je provoditi monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.), istražiti rasprostranjenost, brojnost, ekologiju i uzroke ugroženosti gnijezdeće populacije velike ševe u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.). Potrebno je izraditi i provoditi akcijski plan za očuvanje ove vrste u Hrvatskoj (RA 2.1.) te planove upravljanja za važna područja za ptice u kojima je gnijezdeća populacija velike ševe cilj očuvanja (RA 2.2., CA 2.1.).
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Obitavaju po travnjacima i poljodjelskim površinama, ponekad i u područjima s raštrkanim grmljem ili niskim drvećem. Gnijezde se samotni parovi, no u područjima s visokom gustoćom gnijezda su katkad grupirana. Izvan gnijezdeće sezone su druževne. Vjerojatno su monogamne. Gnijezdo grade na tlu, među busenjem trave, a grade ga oba spola. U pologu je 4 – 5 jaja, inkubacija traje 16 dana. Na jajima leži ženka, no vjerojatno ju mužjak povremeno zamjenjuje. O ptićima se brinu oba roditelja. Nije poznato kad ptići postaju sposobni za let i koliko dugo traje roditeljska briga, no u gnijezdu obično ostaju do 10 dana. U proljeće se pretežito hrane kukcima, zimi sjemenkama i izdancima trava. Hranu skupljaju na tlu, a ličinke i kukuljice kukaca iskapaju kljunom iz tla. Ponekad u letu pretražuju vrhove grmlja.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjena je u Sredozemlju i u stepama od istočne Europe do središnje Azije. Opisane su tri podvrste, od kojih se u Europi gnijezdi nominalna. Ptice sredozemnih populacija su stanarice koje razdoblje izvan gniježđenja provode u jatima. Ptice istočnoeuropskih populacija su selice i zimuju u sjevernoj Africi.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj je gniježđenje velike ševe zabilježeno mjestimice u Dalmaciji (uključujući otok Pag) i Istri. Tijekom 20. st. u tim su područjima njene populacije doživljavale znatne promjene. Na primjer, tijekom 20-ih godina Maštrović (1942) ih je nalazio kao brojne gnjezdarice u srednjoj i sjevernoj Dalmaciji: u široj okolici Nina, Zadra, Biograda i Knina. Sedamdesetih godina u tom istom području Rucner (1998) je našao samo malu populaciju kod Širitovaca blizu Drniša. U to vrijeme ih je našao i na Pagu (kod Kolanskog blata te kraj Gorice, Vlašića i Povljane). Potkraj 80-ih godina populacija počinje ponovno rasti. Na primjer, kod sela Pokrovnik (između Šibenika i Drniša) je 1988. nađena mala populacija od 3 do 4 para (Stipčević i sur. 1990). Tu se 1991. gnijezdilo oko 5, 1996. oko 50, a 1997. oko stotinjak parova. Čini se da je ova populacija, uz manje godišnje fluktuacije, stabilna – u razdoblju od 2004. do 2009. na tom je području bilježeno od 77 do 98 parova (R. Crnković). Na području sjeverozapadne Dalmacije gniježđenje je zabilježeno na više lokaliteta: oko 50 parova 1998. kod Privlake (R. Crnković), zatim krajem 90-ih kod Vranskog jezera (G. Lukač), u okolici Pirovca – na poljima kraj Velima 2000. (D. Radović, J. Kralj) te kraj Dazline 2010. (D. Ćiković). Na otoku Pagu zabilježena je na više mjesta (K. Leskovar, G. Lukač). U Istri su 50-ih godina bile rasprostranjene u njenom južnom dijelu: kod Pomera, Premanture, Bala i Vodnjana (Rucner 1998). Početkom 21. st. u Istri se gnijezdi samo oko 5 parova kod pulskog aerodroma (A. Radalj). Desetak parova gnijezdi se na rubnim dijelovima doline Neretve (B. Ilić). Ukupna hrvatska populacija procijenjena je na 160 do 260 parova.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Passeriformes
    • Porodica
      Alaudidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Calandra Lark
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -