CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

golub dupljaš

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Gnijezdeća populacija

Šifra
HRCP002489

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D1)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (DD -)

    • Citat
    Dumbović Mazal, V. (2013): Columba oenas Linnaeus, 1758 (HRCP002489). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2489. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Vlatka Dumbović Mazal
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Najmanje zabrinjavajuća LC ver 3.1 (BirdLife International 2009)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      Nova procjena; Primjena kriterija i regionalnih smjernica
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 5.1.1 Namjerno korištenje (vrsta koja se procjenjuje je predmet iskorištavanja), 5.1.2 Nenamjerni učinci (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja), 5.3 Sječa i iskorištavanje drveta, 8.2 Problematične zavičajne vrste/bolesti
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Razlozi za tako drastičan pad populacije nisu sasvim jasni, pogotovo zato što u najvećem dijelu europskog areala nije zabilježen pad populacije (Hagemeijer i Blair 1997). Najvjerojatnije su glavni razlozi uređivanje šuma (DT 5.3.), a osobito sječa stabala s velikim dupljama. Krivolovom (DT 5.1.1., 5.1.2.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica. Ugrožava ga i intenziviranje poljodjelstva (DT 2.1.), a možda i stalni porast brojnosti goluba grivnjaša (Hagemeijer i Blair 1997) (DT 8.2.).
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićen Bernskom konvencijom (dodatak III) i Direktivom o pticama (dodatak II-B). Dio gnjezdilišta goluba dupljaša u Hrvatskoj obuhvaćen je Ekološkom mrežom RH, a ciljna je vrsta za važna područja za ptice Papuk te Bilogora i Kalničko gorje.
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.2. Trening, 5.2. Politika i regulativa, 5.4. Usklađenost i provedba
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Izradom planova upravljanja za važna područja za ptice u kojima je golub dupljaš ciljna vrsta (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati mjere aktivne zaštite ove vrste te osigurati njihovu provedbu. Ugrađivanjem mjera zaštite prirode u šumskogospodarske osnove s ciljem očuvanja biološke raznolikosti u šumama (CA 5.2.) potrebno je osigurati povoljne uvjete za gniježđenje goluba dupljaša. Potrebno je strogo provoditi mjere suzbijanja krivolova kako bi se smanjila njegova smrtnost (CA 4.2., 5.2., 5.4.).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je istražiti rasprostranjenost i brojnost, ekologiju i uzroke ugroženosti gnijezdeće populacije goluba dupljaša u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.) te uspostaviti i provoditi praćenje njena stanja (RA 3.1.). Izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje gnijezdeće populacije goluba dupljaša u Hrvatskoj (RA 2.1.) te planova upravljanja za važna područja za ptice u kojima je golub dupljaš ciljna vrsta (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati mjere aktivne zaštite ove vrste te osigurati njihovu provedbu.
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Nastanjuju otvorene šume s mnogo proplanaka i prosjeka, rubove šuma uz poljoprivredne površine i stare prostrane parkove s listopadnim drvećem bogatim dupljama. Izvan gnijezdeće sezone obično su druževni. Gnijezde se samotni parovi, ali katkada i nekoliko parova u blizini. Tijekom ljeta mlade se ptice znadu okupljati u veća jata (više od 100 ptica). Za selidbe su u malim jatima, a rado se udružuju u zajednička jata s golubom grivnjašem. Jata su najveća zimi, na hranilištima (do 500 ptica). Monogamni su, veza između mužjaka i ženke traje najmanje jednu gnijezdeću sezonu, a katkad i nekoliko godina. Veze se obično stvaraju ili obnavljaju nakon povratka na gnjezdilište, no ponekad mužjak i ženka mogu ostati zajedno i tijekom selidbe i zimovanja. Gnijezdo grade u dupljama (osobito u starim dupljama crnih žuna), u pukotinama stijena, a povremeno i u rupama u tlu ili u napuštenim gnijezdima drugih ptica. Oba partnera grade gnijezdo, leže na jajima i brinu se o ptićima. U pologu su 2 jaja, inkubacija traje 16 – 18 dana, a mladi opernaćuju s 28 – 30 dana. Nakon napuštanja gnijezda ostaju još 7 – 12 dana u blizini roditelja, a potpuno su samostalni s 37 – 40 dana. Pretežito se hrane biljnom hranom (sjemenkama, lišćem, pupovima, cvjetovima i sl.), a povremeno i beskralješnjacima. Hranu pretežito skupljaju na tlu, rjeđe na drveću ili grmlju. Na tlu se često hrane u jatima, a na drveću obično samotno. Roditelji ptiće prvih nekoliko dana hrane samo “ptičjim mlijekom” iz volje, a kasnije mješavinom “mlijeka” i sitnih sjemenka.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjen je u Europi, sjeverozapadnoj Africi i zapadnoj Aziji. Opisane su dvije podvrste, od kojih se nominalna gnijezdi u Europi. Sjevernoeuropske populacije su migratorne, a prema jugu i zapadu areala sve veći udio populacija čine stanarice. Ptice koje se sele zimuju u Sredozemlju.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Do sredine 20. st. golub dupljaš bio je gnjezdarica nizinskih i gorskih šuma panonske Hrvatske (Kroneisl 1950, Igalffy 1964, Rucner 1970, Rucner i Rucner 1972), no populacija u Hrvatskoj je u posljednjoj trećini 20. st. doživjela drastičan pad te je danas gniježđenje zabilježeno samo po gorama panonske Hrvatske. Najbrojnija populacija, procijenjena na 100 – 110 parova, pronađena je na Papuku, gdje se gnijezde u hrastovim i bukovim šumama na nadmorskim visinama od 390 do 650 m (Dumbović 2007). Gniježđenje je početkom 21. st. zabilježeno i na Kalniku (D. Ćiković) i Medvednici (D. Krnjeta). Pad brojnosti ilustriraju podaci s Medvednice, gdje su sredinom 20. st. golubovi dupljaši bili brojniji od grivnjaša Columba palumbus (Kroneisl 1950). Krajem stoljeća dupljaši su bili 4 – 5 puta malobrojniji od grivnjaša (Dolenec 1991), dok istraživanjima provedenim početkom 20. st. nisu više uopće zabilježeni (Ćiković i sur. 2008). Tek je jedan par nađen iznad Blizneca na Medvednici (D. Krnjeta). Sličan pad brojnosti zabilježen je i u istočnoj Hrvatskoj: 1966. je u šumama hrasta lužnjaka u Baranji zabilježeno oko dva para goluba dupljaša po kilometru transekta, a jata na zimovanju brojala su 200 – 300 ptica (Rucner i Rucner 1972). Početkom 21. st. gniježđenje na tom području više nije zabilježeno već se samo jedan par 2009. gnijezdio u parku u Osijeku (A. Tomik). U unutrašnjosti je malobrojan i za selidbe i zimi (Radović i sur. 2005, Radović i sur. 2005a). Na poljima u PP Kopački rit neredovito zimuje do desetak ptica, dok na poljima istočno od Darde redovito zimuje 60 – 90 ptica (A. Tomik). U priobalju je prisutan za selidbe i zimovanja (Lukač i Stipčević 1997, Rucner 1998, Radović i sur. 2004, D. Dender) ali je znatno malobrojniji nego što je bio sredinom 20. st. (Rucner 1998).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Columbiformes
    • Porodica
      Columbidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
      International Commission on Zoological Nomenclature. Direction 38 Rejection for nomenclatorial purposes of the anonymously published work entitled Ornithologia Britannica Issued in 1771 and believed to have been written by Marmaduke Tunstall and matters incidental thereto (cancellation of Opinion 38).Opinions and declarations rendered by the International Commission on Zoological Nomenclature 1D(D.3), 83-94 (1956)
      Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
      Linnaeus, Carolus, 1758: null. Systema naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis, 10th Edition, vol. 1. 824.
      SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Stock Dove
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -