CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

mala prutka

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Gnijezdeća populacija

Šifra
HRCP002488

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D1)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (VU D1)

    • Citat
    Leskovar, K. (2013): Actitis hypoleucos (Linnaeus, 1758) (HRCP002488). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2488. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Krešimir Leskovar
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Najmanje zabrinjavajuća LC ver 3.1 (BirdLife International 2009)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      5.1.2 Nenamjerni učinci (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja), 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Gnijezdeća populacija male prutke ugrožena je uređivanjem prirodnih tokova rijeka osobito Drave i Save, kanaliziranjem njihovih tokova, izgradnjom obaloutvrda te potapanjem dijelova rijeka radi izgradnje brana koje dovodi do uništavanja pješčanih i šljunkovitih otočića, sprudova i obala (DT 7.2.). Onečišćenjem voda (DT 9.3.) smanjuje se kvaliteta staništa, a povećava opasnost od trovanja ptica zbog akumuliranja teških metala i pesticida u organizmu. Krivolovom (DT 5.1.2.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićena Bonskom konvencijom (dodatak II) i Bernskom konvencijom (dodatak II). Unutar važnih područja za ptice Ekološke mreže RH gnijezdi se oko 82% ukupne hrvatske populacije male prutke.
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening, 5.2. Politika i regulativa, 5.4. Usklađenost i provedba
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Radi ciljane zaštite poznatih gnijezdećih populacija potrebno je izraditi planove upravljanja važnim područjima za ptice u kojima je gnijezdeća populacije male prutke cilj očuvanja (RA 2.2., CA 2.1.). Na svim područjima obitavanja male prutke potrebno je zaštiti rijeke od potapanja i uređivanja obala, osigurati očuvanje pjeskovitih i šljunkovitih otočića i sprudova (CA 1.2., 2.3., 5.2.) te općenito vlažnh staništa u Hrvatskoj (CA 2.3., 5.2.). Potrebno je strogo provoditi mjere suzbijanja krivolova kako bi se smanjila smrtnost i uznemiravanje male prutke (CA 4.2., 5.2., 5.4.).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je istražiti rasprostranjenost i brojnost male prutke u Hrvatskoj, njenu selidbu, provesti istraživanje ekologije te utvrditi uzroke njene ugroženosti (RA 1.2., 1.3., 1.5.). Potrebno je uspostaviti praćenje stanja gnijezdeće populacije (RA 3.1.) te izraditi akcijski plan za očuvanje gnijezdeće populacije male prutke u Hrvatskoj (RA 2.1.). Radi ciljane zaštite poznatih gnijezdećih populacija potrebno je izraditi planove upravljanja važnim područjima za ptice u kojima je gnijezdeća populacije male prutke cilj očuvanja (RA 2.2., CA 2.1.).
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Obitavaju uz rijeke, jezera i potoke, također uz morske obale. Najdraže su im šljunkovite i kamenite obale, osobito uz gornje tokove rijeka. Izvan sezone gniježđenja obitavaju na raznolikim staništima: morskim obalama, riječnim ušćima, lagunama, slanim močvarama, obalama rijeka i jezera, močvarama, čak i uz vrlo male vode: kanale, jarke i lokve. Uglavnom su samotne, osim za selidbe i na noćnim odmorištima. Sele se samotno ili u malim jatima, često noću. Gnijezde se samotni parovi. Monogamni su, veze traju jednu gnijezdeću sezonu, ponekad i dulje. Gnijezdo grade na tlu, u blizini vode, skriveno u gustom bilju, rjeđe na golom tlu ili u niskom bilju. Ponekad gnijezdo grade na prirodnim ili umjetnim policama, panjevima, starim gnijezdima ili u rupama kunića. Oba spola grade gnijezdo i leže na jajima. U pologu su obično 4 jaja. Inkubacija traje 21 – 22 dana. Ptići su za let sposobni s 26 – 28 dana, a malo zatim postaju neovisni o roditeljima. O ptićima se brinu oba roditelja, no obično jedan roditelj (ili mužjak ili ženka) napušta leglo prije nego što su ptići sposobni za let, najčešće kad ptići napune oko 10 dana. Ponekad podjele ptiće pa se svaki roditelj brine o dijelu legla. Hrane se pretežito beskralješnjacima, osobito kukcima i njihovim ličinkama, paucima, mekušcima, račićima. Ponekad love i sitne žabe, punoglavce ili sitnu ribu, a povremeno jedu i biljke. Plijen uočavaju vidom, a skupljaju ga s tla (osobito između kamenja), s niskoga bilja ili iz izmeta sisavaca (npr. ovaca). Vješto se prikradaju, držeći glavu nisko, gotovo vodoravno, pokušavajući zgrabiti nepomične ili niskoleteće kukce. Rijetko hranu traže zabadanjem kljuna u meko tlo. Hrane se danju, obično samotno kada brane hranilišni teritorij, a rjeđe u malim skupinama.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Gnjezdarica je u Europi i Aziji. Uglavnom je selica, europske ptice zimuju u Africi, južno od Sahare. U manjem broju prezimljuje u zapadnoj Europi i oko Sredozemlja. Malobrojna je gnjezdarica rijeka sa šljunkovitim i pjeskovitim sprudovima, otocima i obalama.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Gnijezdi se i na obalama akumulacijskih jezera i šljunčara, na primjer na Rakitju u Zagrebu (D. Krnjeta) i vjerojatno na akumulaciji Butoniga u Istri (Tutiš i sur. 1999). Najbrojnija je populacija uz rijeku Dravu, i to u dijelu toka sa šljunkovitim sprudovima i obalama – oko 100 parova od slovenske granice do ušća Mure (B. Štumberger) i oko 200 parova od ušća Mure do Virovitice (D. Radović). U donjem je toku, s pjeskovitim sprudovima i obalama, malobrojnija te se tu gnijezdi oko 20 parova (D. Radović, I. D. Grlica). Uz Savu se gnijezdi oko 10 parova kod Zagreba (K. Leskovar), dva para kod Siska (Ž. Vasilik) te vjerojatno oko Slavonskog Broda (M. Šetina). Uz donji tok rijeke Une, na području od Kostajnice do ušća, gnijezde se najmanje tri para (Dumbović i sur. 2009). U gorskoj Hrvatskoj zabilježene su na gniježđenju na rijeci Matici kod Plitvičkog Ljeskovca (Rucner 1956), uz gornji tok rijeke Kupe (Rucner 1950, K. Leskovar, S. Barišić) te na obali jezera Sabljaki kod Ogulina (K. Leskovar, S. Barišić). U priobalju su također malobrojne, po nekoliko parova gnijezdi se uz Zrmanju (K. Leskovar), Krupu (D. Radović), Krku (Rucner 1998), Krčić (5 – 6 parova, K. Leskovar, R. Crnković) i Cetinu (D. Radović). Ukupna gnijezdeća populacija u Hrvatskoj procijenjena je na 350 – 400 parova. Redovita je preletnica u unutrašnjosti (Mikuska i Mikuska 1994, Radović i sur. 1999, Delić i Grlica 2003) i u priobalju (Igalffy 1980, Tutman 1980, Stipčević 1997, Lukač i Stipčević 1997, Rucner 1998, Tutiš i sur. 1999, Radović i sur. 2004, Radović i sur. 2005, D. Dender). U Hrvatskoj zimuje samo u priobalju, a ukupna je zimujuća populacija u Hrvatskoj 1997./98. procijenjena na 130 ptica (Radović i sur. 2008).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Charadriiformes
    • Porodica
      Scolopacidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Banks, R. C., R. W. McDiarmid, A. L. Gardner, and W. C. Starnes, 2003: null. Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada.
      Banks, R. C., R. W. McDiarmid, and A. L. Gardner, 1987: Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada. Resource Publication, no. 166. 79.
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
      Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
      Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
      Liu, J.Y. [Ruiyu] (ed.). (2008). Checklist of marine biota of China seas. China Science Press. 1267 pp.
      Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
      SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
      SOF (2007) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
      Urban, E. K.; Fry, C. H.; Keith, S. (1986). The Birds of Africa, Volume II. Academic Press, London.
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Common Sandpiper
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -