CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

kosac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Gnijezdeća populacija

Šifra
HRCP002480

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU C1)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (VU -)

    • Citat
    Dumbović Mazal, V., Tutiš, V. (2013): Crex crex (Linnaeus, 1758) (HRCP002480). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2480. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Vlatka Dumbović Mazal
      Vesna Tutiš
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Najmanje zabrinjavajuća LC ver 3.1 (BirdLife International 2010)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      2.3 Uzgoj stoke na farmama i rančevima, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 8.1 Invazivne nezavičajne/strane vrste/bolesti
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Odumiranjem tradicionalnog stočarstva (DT 7.3.) te prelaskom s tradicionalnog na intenzivno stočarstvo (DT 2.3.) smanjuje se površina i kvaliteta staništa za kosca. Prestankom stočarenja i zapuštanjem vlažnih i/ili poplavnih travnjaka na kojima se kosci gnijezde dolazi do zarastanja travnjaka (DT 7.3.) te vegetacija postepeno postaje pregusta i previsoka za gniježđenje kosaca. Zarastanje travnjaka je osobito izraženo u Posavini gdje je zbog invazivne biljne vrste čivitnjače (Amorfa fruticosa L.) taj proces izrazito brz. Zarastanje livada u čivitnjaču (DT 8.1.) osobito je izraženo u Odranskom polju i Parku prirode Lonjsko polje. Intenzivno stočarenje, pri čemu se velika stada stoke pasu na relativno maloj površini, također ugrožava kosce jer travnjačka vegetacija u takvim uvjetima postaje preniska i neprikladna za kosce (DT 7.3.). Ranija košnja, zbog siliranja trave, također onemogućuje gniježđenje kosaca. Korištenjem brzih traktorskih kosilica stradavaju gnijezda s jajima i ptići, što negativno utječe na uspješnost gniježđenja. Krivolovom (DT 5.1.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode. Međunarodno je zaštićen Bonskom konvencijom (dodatak II) i Bernskom konvencijom (dodatak II). Gnjezdilišta na Lonjskom polju u parku su prirode. Unutar deset važnih područja za ptice Ekološke mreže RH gnijezdi se oko 60% ukupne hrvatske populacije kosca.
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.2. Kontrola invazivnih/problematičnih vrsta, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Potrebno je očuvati postojeće vlažne livade spriječavanjem njihove prenamjene u intenzivne pašnjake ili oranice i sl. te obnovom košnje na zaraslim vlažnim livadama (CA 2.1., CA 2.2., CA 2.3.). Potrebno je spriječiti isušivanje vlažnih travnjaka (CA 2.1.) te osigurati poticaje u poljoprivredi za košnju i za odgađanje datuma košnje livada na kojima se kosci gnijezde (kositi poslije 1. kolovoza) (CA 6.4). Potrebno je educirati lokalne poljoprivrednike o njihovoj ulozi u zaštiti biološke raznolikosti travnjaka te potaknuti prihvaćanje poticaja za košnju vlažnih livada (CA 4.3.). Educirati lovce o problemu stradavanja kosaca tijekom lova na prepelice (CA 4.3.). Potrebno je regulirati lov na ptice na područjima na kojima se gnijezde kosci (CA 5.2.) te osigurati provedbu pojačanog nadzora i kažnjavanja krivolova ptica u Hrvatskoj (CA 4.2., 5.2., 5.4.). Načine provedbi ovih mjera treba osmisliti izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje populacije kosca u Hrvatskoj (RA 2.1.) te izradom i provedbom planova upravljanja (RA 2.2., CA 2.1.) za 10 važnih područja za ptice u kojima je kosac ciljna vrsta.
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je provoditi monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.), istražiti rasprostranjenost i brojnost, ekologiju te uzroke ugroženosti kosca u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.). Načine provedbi ovih mjera treba osmisliti izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje populacije kosca u Hrvatskoj (RA 2.1.) te izradom i provedbom planova upravljanja (RA 2.2., CA 2.1.) za 10 važnih područja za ptice u kojima je kosac ciljna vrsta.
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Obitavaju na poplavnim i vlažnim travnjacima (livadama košanicama i pašnjacima s malim brojem stoke), travnatim cretovima i planinskim livadama najčešće na onima s većim ili manjim udjelom više zeljaste vegetacije. Ponekad, osobito nakon sezone gniježđenja, obitavaju i na obradivim površinama (nasadima djeteline, uljane repice, žitarica, krumpira i sl.), uz akumulacije itd. Izbor staništa ne ovisi u potpunosti o samoj biljnoj zajednici, nego i o strukturi (gustoći i visini) vegetacije: ona mora biti viša od 30-ak cm, a gustoće takve koja će koscima osigurati zaklon, ali ih neće ometati u kretanju. Uglavnom su samotni, osim za gniježđenja i ponekad za selidbe kada se mogu okupljati u jata i do 40 ptica. Gnijezde se samotni parovi, ali mužjak ako su povoljni uvjeti, početkom inkubacije zauzima novi teritorij i nastoji privući drugu ženku. Gnijezdo je plitka udubina, obložena lišćem i okolnom vegetacijom, a gradi ga ženka. U pologu je 8 – 12 jaja, a inkubacija traje 16 – 19 dana. Na jajima leži i o mladima se brine ženka, mužjak rijetko pomaže u hranjenju mladih. Ptići su potrkušci, prvih nekoliko dana hrani ih majka, poslije samostalno pronalaze hranu. Nakon pet tjedana su samostalni i sposobni za let. Svejedi su, hranu uzimaju s tla ili biljaka. Pretežito se hrane različitim beskralješnjacima (najčešće kukcima, gujavicama, puževima, stonogama, paucima), ali i mladim žabama. Od biljne hrane uzimaju zelene dijelove bilja, sjemenke i izdanke.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjen je od zapadne i sjeverozapadne Europe do središnjega Sibira. Manje od polovine svjetske populacije gnijezdi se u Europi, s najvećom brojnosti u Rusiji, Bjelorusiji i Poljskoj. Selica je, s glavnim zimovalištem od istočnog Konga i južne Tanzanije do juga jugoistočne Afrike.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U nizinskoj Hrvatskoj najvažnija su mu gnjezdilišta vlažne livade u Turopolju i Donjoj Posavini (Lonjsko, Sunjsko i Mokro polje). Višegodišnjim praćenjem uočene su godišnje fluktuacije brojnosti, ali i izrazit negativni trend posavske populacije kosaca. Ukupna populacija kosaca u Turopolju danas se procjenjuje na 20 – 25, a u Donjoj Posavini na svega 60 – 200 pjevajućih mužjaka (V. Dumbović). Važna su gnjezdilišta kosca i u Pokupskom bazenu gdje se populacija procjenjuje na 30 – 100 pjevajućih mužjaka (K. Leskovar i D. Radović). Uz rijeku Dravu kosac je zabilježen kod Molvi – najmanje je 10 pjevajućih mužjaka zabilježeno 1994./95. (B. Štumberger), no nedostaju recentni podaci za to područje. Uz lijevu obalu Sutle, od Donje Gredice do Rozge, 2008. je zabilježeno 5 pjevajućih mužjaka (V. Tutiš i J. Kralj), na vlažnim livadama jugozapadnih obronaka Papuka 2006. i 2007. pronađeno je 10 – 20 pjevajućih mužjaka (V. Dumbović), a uz lijevu obalu donjeg toka Une, od Dvora do Jasenovca, 2009. godine zabilježeno je 44 – 55 pjevajućih mužjaka (V. Dumbović, K. Mikulić i S. Kemfelja). Ukupna populacija kosaca u nizinskoj Hrvatskoj danas se procjenjuje na 250 – 600 pjevajućih mužjaka. Na temelju istraživanja provedenih u razdoblju od 2004. do 2008. populacija kosaca u gorskoj Hrvatskoj procjenjuje se na 240 – 480 pjevajućih mužjaka. Ukupna hrvatska populacija procjenjuje se na 500 do 1100 pjevajućih mužjaka. Ciljana istraživanja koja su u međuvremenu provedena u gorskoj Hrvatskoj pokazala su da je kosac u tom području široko rasprostranjen i mnogo brojniji, pa je današnja procjena od 240 – 480 pjevajućih mužjaka gotovo pet puta veća od prethodne. U nizinskoj Hrvatskoj također je pronađen na područjima na kojim ranije nije bilo poznato da obitava (uz rijeku Sutlu, Unu te u podnožju Papuka), što je također utjecalo na procjenu ukupne veličine njegove populacije u Hrvatskoj.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Gruiformes
    • Porodica
      Rallidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Banks, R. C., R. W. McDiarmid, A. L. Gardner, and W. C. Starnes, 2003: null. Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada.
      Banks, R. C., R. W. McDiarmid, and A. L. Gardner, 1987: Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada. Resource Publication, no. 166. 79.
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
      Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
      Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
      Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
      SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
      SOF (2007) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Corncrake
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -