CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

štekavac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Gnijezdeća populacija

Šifra
HRCP002476

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D1)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (EN D)

    • Citat
    Mikuška, T., Radović, A. (2013): Haliaeetus albicilla (Linnaeus, 1758) (HRCP002476). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2476. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Tibor Mikuška
      Andreja Radović
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Najmanje zabrinjavajuća LC ver 3.1 (BirdLife International 2009)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Istinska (nedavna) promjena
    • Napomena uz razlog promjene
      Blagi porast, nova procjena veličine populacije
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 4.2 Komunalni vodovi, 5.1.2 Nenamjerni učinci (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja), 5.1.3 Progon/kontrola, 5.3 Sječa i iskorištavanje drveta, 6.3 Rad i druge aktivnosti, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Nestajanjem močvarnih područja (DT 7.2.) zbog regulacija rijeka i melioracija, propadanjem šaranskih ribnjaka (DT 7.3.) te intenziviranjem poljodjelstva (DT 2.1.) smanjuje se površina i kvaliteta staništa štekavca. Sječom šumskih sastojina veće starosti smanjuje se raspoloživost stabala pogodnih za gniježđenje (DT 5.3.). Izgradnja šumskih prometnica (DT 4.1.) uzrokuje otvaranje staništa, a provedba šumskogospodarskih radova u sezoni gniježđenja uzrokuje uznemiravanje ptica na gnijezdima (DT 6.3.). Onečišćenjem voda (DT 9.3.) smanjuje se kvaliteta staništa i povećava opasnost od trovanja ptica zbog akumuliranja teških metala i pesticida u organizmu. Krivolovom (5.1.3.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica. Korištenje olovne sačme za lov vodenih ptica uzrokuje trovanja štekavaca koji se tim pticama hrane. Jedinke stradavaju i kao posljedica namjernog ili slučajnog trovanja (DT 5.1.2) te zbog elektrokucije (DT 4.2.).
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićen Bonskom konvencijom (dodaci I i II), Bernskom konvencijom (dodatak II), Washingtonskom konvencijom (CITES I) i Direktivom o pticama (dodatak I). Gotovo se polovina populacije gnijezdi u parkovima prirode Lonjsko polje i Kopački rit. Oko 90% ukupne hrvatske populacije štekavca gnijezdi se unutar 11 važnih područja za ptice Ekološke mreže RH.
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa, 5.3. Standardi i pravila u privatnom sektoru, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.3. Tržišni čimbenici, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Izradom i provedbom planova upravljanja za 11 važnih područja za ptice u kojima je štekavac cljna vrsta (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati mjere aktivne zaštite ove vrste te osigurati njihovu provedbu. Potrebno je smanjiti smrtnost te povećati uspješnost gniježđenja: sprečavanjem trovanja - uspješnije provoditi zabranu korištenja otrovnih mamaca te smanjiti mogućnost trovanja teškim metalima i ostalim polutantima (CA 4.3., 5.3., 5.4.), sprečavanjem krivolova (CA 4.2., 5.2., 5.4.) i uznemiravanja - uspostavljanjem zone zabrane kretanja i obavljanja radova oko gnijezda (CA 2.1.) te minimiziranjem negativnih učinaka nadzemnih vodova za prijenos električne energije na ptice (CA 5.2.). Poticanjem ekstenzivne ili poluintenzivne proizvodnje na šaranskim ribnjacima (CA 5.2., 6.4.), očuvanjem i revitalizacijom vlažnih staništa (CA 2.3., 5.2.), poticanjem tradicionalnih oblika poljodjelstva (CA 5.3., 6.3., 6.4.) te ugrađivanjem mjera zaštite prirode u šumskogospodarske osnove s ciljem očuvanja biološke raznolikosti u šumama (CA 5.2.) osigurat će se gnjezdilišta i hranilišta ove vrste u Hrvatskoj.
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je provoditi monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.), utvrditi raspored gnijezda, istražiti ekologiju i uzroke ugroženosti (RA 1.2., 1.3., 1.5.) štekavca u Hrvatskoj. Izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje gnijezdeće populacije štekavca u Hrvatskoj (RA 2.1.) te izradom i provedbom planova upravljanja za 11 važnih područja za ptice u kojima je štekavac cljna vrsta (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati mjere aktivne zaštite ove vrste te osigurati njihovu provedbu.
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Gnijezde se uz slatke i slane vode: u velikim močvarnim područjima, uz velike rijeke, jezera i šaranske ribnjake, na stjenovitim obalama i otocima. Izbjegavaju planinska područja, područja siromašna vodom, otvorene predjele bez drveća i velike guste šume. Mlade ptice su često u jatima, tijekom zime do 10 ptica, ali na područjima s obiljem hrane i do 40 ptica. Odrasle ptice su teritorijalne i tijekom cijele godine zadržavaju se na svojim teritorijima. Gnijezda grade u krošnjama visokih, starih stabala. U priobalju se gnijezde na liticama. Monogamni su, a parovi traju doživotno. Gnijezdo grade, na jajima leže i o mladima se brinu oba roditelja. U pologu su obično 2 jaja, inkubacija traje 34 – 46 dana. Ptići su sposobni za let sa 70 do 90 dana. Neovisni o roditeljima postaju u dobi od oko 4 mjeseca, a spolno zreli s 5 godina. Hrane se ribom, pticama vodaricama, sisavcima, često i strvinom. Ribe su obično najvažniji plijen. Plijen traže najčešće iz niskog leta, obrušavaju se i pandžama ga grabe pri površini vode, katkad ga napadaju i s motrilišta. Rjeđe ribu traže gacajući po plićaku. Vrlo rijetko napadaju ptice u letu. Često se hrane jajima kolonijalnih ptica (galebova, čaplji, vranaca i dr.). Najčešće su u lovu samotni, ali ponekad love i u paru, osobito kad su im plijen ptice vodarice. Otimaju plijen drugim grabljivicama i galebovima.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjen je u Europi, Aziji i na Grenlandu. Uglavnom su stanarice, no ptice koje se gnijezde iznad 60. paralele su selice.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Drastičan pad europske populacije koji se zbivao sve do šezdesetih godina 20. st. (Tucker i Heath 1994) zahvatio je i Hrvatsku pa je populacija u priobalju izumrla. Do kraja 60-ih godina 20. st. postojala je izolirana populacija u dolini Neretve – u Hutovom blatu u Bosni i Hercegovini (Rucner 1998), a do dvadesetih godina gnijezdio se na otoku Cresu (Depoli 1928). Danas je štekavac gnjezdarica samo u panonskoj Hrvatskoj. Najbrojniji je u preostalim velikim prirodnim vlažnim područjima: u Donjoj Posavini (osobito Lonjsko polje) s 28 – 30 parova i u Podunavlju (osobito Kopački rit) s 42 – 45 parova (Radović i Mikuska 2009). Izvan tih područja najbrojniji su u šumama uz šaranske ribnjake: 9 – 11 u Pokupskom bazenu (K. Leskovar), 5 – 6 parova u Poilovlju (uz ribnjake Končanica, Garešnica i Poljana), 6 – 8 parova uz ribnjake Grudnjak i Našice te 10 – 12 parova uz ribnjake Siščani, Blatnica, Narta i Vukšinci (Radović i Mikuska 2009). Uz gornji i srednji tok Drave gnijezdi se 8 – 12 parova (I. D. Grlica), a u Bosutskom i Spačvanskom bazenu 11 parova (Mikuska 2009a). Od kraja osamdesetih godina na većini područja u Hrvatskoj bilježi se porast brojnosti. Porast je nastavljen i početkom 21. st.: u posljednjih se deset godina populacija u Podunavlju gotovo udvostručila (s 25 na 42 para), jednako kao u Spačvanskom bazenu (sa 4 na 11 parova) (T. Mikuska). Na temelju istraživanja provedenih 2005./2006., danas se ukupna hrvatska populacija procjenjuje na 135 – 155 parova (Radović i Mikuska 2009). Prema Helander i Stjenberg (2003), u Europi se gnijezdi oko 7.000 parova, tako da se u Hrvatskoj gnijezdi oko 2% ukupne europske populacije. Međutim, udio hrvatske populacije znatno je važniji (oko 33%) u tzv. „panonskoj populaciji” koja je procijenjena na 400 – 451 par (Probst 2009).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Accipitriformes
    • Porodica
      Accipitridae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Banks, R. C., R. W. McDiarmid, A. L. Gardner, and W. C. Starnes, 2003: null. Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada.
      Banks, R. C., R. W. McDiarmid, and A. L. Gardner, 1987: Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada. Resource Publication, no. 166. 79.
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
      Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
      Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
      Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
      Liu, J.Y. [Ruiyu] (ed.). (2008). Checklist of marine biota of China seas. China Science Press. 1267 pp.
      Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
      Nilson, Göran (1900-01-01 00:00:00) Faunistiskt nytt 2009 – ryggradsdjur. Göteborgs naturhistoriska Museum Årstryck 2010: 19–24
      Nilson, Göran (2009) Faunistiskt nytt 2009 – ryggradsdjur. Göteborgs naturhistoriska Museum Årstryck 2010: 19–24
      SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
      SOF (2007) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      White-tailed Eagle
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -