CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

patka gogoljica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Gnijezdeća populacija

Šifra
HRCP002475

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D1)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (CR D)

    • Citat
    Radović, D., Kralj, J. (2013): Netta rufina (Pallas, 1773) (HRCP002475). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2475. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Dragan Radović
      Jelena Kralj
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Najmanje zabrinjavajuća LC ver 3.1 (BirdLife International 2009)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Istinska (nedavna) promjena
    • Napomena uz razlog promjene
      Blagi porast, Primjena kriterija i regionalnih smjernica
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      5.1.1 Namjerno korištenje (vrsta koja se procjenjuje je predmet iskorištavanja), 5.1.2 Nenamjerni učinci (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja), 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Patka gogoljica u ovom stoljeću širi areal prema jugozapadu. U Hrvatskoj je još malobrojna i rijetka. Ugrožavaju je nestajanje močvarnih područja (DT 7.2.) zbog regulacija rijeka i melioracija i propadanje šaranskih ribnjaka (DT 7.3.) čime se smanjuje površina i kvaliteta raspoloživih staništa. Krivolovom (DT 5.1.1., 5.1.2.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićena Bonskom konvencijom (dodatak II), Bernskom konvencijom (dodatak III) i Direktivom o pticama (dodatak II-B). Oko 72% ukupne hrvatske populacije patke gogoljice gnijezdi se unutar pet važnih područja za ptice Ekološke mreže RH.
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening, 5.2. Politika i regulativa, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Poticanjem ekstenzivne i/ili poluintenzivne proizvodnje na šaranskim ribnjacima (CA 5.2., CA 6.4.) te očuvanjem i revitaliziranjem vlažnih staništa (CA 2.3., 5.2.) potrebno je očuvati hranilišta i gnjezdilišta patke gogoljice u Hrvatskoj. Provedbom mjera za suzbijanje krivolova ptica u Hrvatskoj (CA 4.2., 5.2., 5.4.) potrebno je smanjiti smrtnost i uznemiravanje ptica tijekom čitavoga godišnjeg ciklusa.
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 3.1 Trendovi populacije
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je provoditi monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.), istražiti rasprostranjenosti i brojnosti, ekologije te uzroke ugroženosti patke gogoljice u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.).
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Gnijezde se na plitkim ili srednje dubokim vodama s bujnim obalnim i podvodnim raslinjem: u prostranim močvarama, na sporotekućim rijekama, jezerima, šaranskim ribnjacima, a katkad i na malim lokvama. U zapadnom Baltiku gnijezde se i na bočatim priobalnim vodama. Druževne su. Izvan sezone gniježđenja, na zimovalištima, često su u velikim jatima. Gnijezde se samotni parovi, rjeđe u rahlim skupinama. Katkad se gnijezde u kolonijama galebova i čigri. Monogamne su, par traje nešto duže nego u drugih pataka, mužjak ostaje uz ženku i čuva gnijezdo do kraja inkubacije, ponekad prati ženku i mlade. Gnijezdo je na tlu u gustom raslinju, blizu ruba vode. U pologu je obično 8 – 10 jaja. Jaja često polažu i u gnijezda drugih pataka. Inkubacija traje 26 – 28 dana. Ptići su sposobni za let sa 45 – 50 dana. Ženka sama gradi gnijezdo, leži na jajima i brine se o mladima. Iako ptići samostalno skupljaju hranu, ženka im ponekad donosi hranu s dna na površinu. Pretežito se hrane korijenjem, sjemenkama i zelenim dijelovima vodenog bilja. Povremeno love vodene beskralješnjake, vodozemce i sitnu ribu. Hranu skupljaju rjeđe na površini vode, a češće ispod površine, pri čemu zaranjaju glavu ili prednji dio tijela ili pak rone, obično na 2 – 4 m dubine.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Glavnina areala nalazi se na području između Crnoga mora, Turske i sjeverozapadne Kine. U Europi postoji nekoliko izdvojenih populacija sa središtima na jugozapadu (Španjolska) i jugoistoku (Turska, Rumunjska, Rusija) kontinenta. Odatle je od kraja 19. st. širila areal pa se danas gnijezdi sjeverno do Nizozemske, Danske i južne Engleske. Djelomično je selica, glavna zimovališta nalaze se u sjevernom Sredozemlju (Španjolska, Francuska) i Crnome moru.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj je prvo gniježđenje zabilježeno 1987. na ribnjacima Sloboština kod Okučana (Schneider 1989). Na ribnjacima Draganić od 1991. redovito se gnijezdi oko 5 parova (D. Radović), na ribnjacima Jelas gnijezdi se od 1989., a populacija je narasla na 15 parova (M. Šetina). Po dva para gnijezdila su se 2008. u Međimurju (A. Lesinger) i 2009. na kanalu Sava-Odra kod Lučkog (D. Krnjeta). Ukupna gnijezdeća populacija procijenjena je na 25 – 40 parova. Za selidbe i zimovanja u Hrvatskoj je malobrojna (T. Mikuska: IWC, Kralj i sur. 1998, Radović i sur. 2004).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Anseriformes
    • Porodica
      Anatidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      BODC. (2009). Species list from the British Oceanographic Data Centre.
      Banks A, Wright L, Maclean IM, et al. (2009) Review of the status of introduced non-native waterbird species in the area of the African-Eurasian Waterbird Agreement: 2007 update. British Trust for Ornithology.
      Delivering Alien Invasive Species Inventories for Europe DAISIE (2003-2016) Alien Species Database. http://www.europe-aliens.org (accessed 2016).
      GB Non-native Species Secretariat (2016) GB Non-native Species Information Portal. https://secure.fera.defra.gov.uk/nonnativespecies/home/index.cfm (accessed 2016).
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Red-crested Pochard
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -