CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

siva guska

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Gnijezdeća populacija

Šifra
HRCP002474

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU B1ab(iii)+2ab(iii); D1)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (EN -)

    • Citat
    Mikuška, T. (2013): Anser anser (Linnaeus, 1758) (HRCP002474). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2474. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Tibor Mikuška
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Najmanje zabrinjavajuća LC ver 3.1 (BirdLife International 2009)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Revizija kriterija
    • Napomena uz razlog promjene
      Primjena kriterija i regionalnih smjernica
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja, 5.1.1 Namjerno korištenje (vrsta koja se procjenjuje je predmet iskorištavanja), 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Nestajanjem močvarnih područja i ostalih vlažnih staništa zbog regulacija rijeka i melioracija (DT 7.2), propadanjem šaranskih ribnjaka s ekstenzivnom proizvodnjom (DT 7.3.), naglim promjenama vodostaja na gnjezdilištima (DT 7.2.) te intenziviranjem poljodjelstva (DT 2.1.) sive guske gube svoja hranilišta i gnjezdilišta. Krivolovom (DT 5.1.1.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica. Ugrožava ih i trovanje olovnom sačmom koja zaostaje u tlu vlažnih staništa, a guske je slučajno pojedu (DT 5.1).
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićena Bonskom konvencijom (dodatak II) i Bernskom konvencijom (dodatak III). Gnjezdilište u Kopačkom ritu unutar je Parka prirode. Gnjezdilišta sive guske u Hrvatskoj u cijelosti su obuhvaćena važnim područjima za ptice Ekološke mreže RH: Podunavlje i donje Podravlje, Ribnjaci Grudnjak i Našice te Jelas polje.
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 5.2. Politika i regulativa, 5.3. Standardi i pravila u privatnom sektoru, 6.3. Tržišni čimbenici, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Izrada planova upravljanja za tri važna područja za ptice u kojima je gnijezdeća populacija sive guske cilj očuvanja (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati te osigurati provedbu aktivnih mjera zaštite sive guske na gnjezdilištima. Poticanjem ekstenzivne ili poluintenzivne proizvodnje na šaranskim ribnjacima (CA 5.2., CA 6.4.), poticanjem ekstenzivnog stočarstva i tradicionalnih oblika poljodjelstva (CA 5.3., 6.3., 6.4.) te očuvanjem i revitaliziranjem vlažnih staništa (CA 2.3., 5.2.) potrebno je očuvati gnjezdilišta i hranilišta sive guske u Hrvatskoj.
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je provoditi redoviti monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.), istražiti rasprostranjenost i brojnost, ekologiju te uzroke ugroženosti gnijezdeće populacije sive guske u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.). Izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje gnijezdeće populacije sive guske u Hrvatskoj (RA 2.1.) te planova upravljanja za tri važna područja za ptice u kojima je gnijezdeća populacija sive guske cilj očuvanja (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati te osigurati provedbu aktivnih mjera zaštite sive guske na gnjezdilištima.
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Gnijezde se na otvorenim močvarama, uz jezera, bare, rijeke i druge kopnene vode. Uz vodena staništa za gniježđenje nužni su i obližnji travnjaci za hranjenje. Porodična jata s ptićima koji još ne lete hrane se u močvari različitim vodenim biljem, uključujući stabljike, listove, plodove, podanke, gomolje i cvjetove. Čim mladi mogu letjeti, porodična jata odlijeću na okolne travnjake i poljoprivredne površine gdje se pretežito hrane zelenim dijelovima bilja. Zimi se također hrane na otvorenim područjima, ali uz zelene dijelove biljaka često uzimaju i podzemne dijelove poput korijenja i gomolja. Druževne su. Katkad se gnijezde samotni parovi, ali obično se gnijezde u kolonijama od nekoliko desetina ili čak stotina parova, ovisno o veličini i kakvoći staništa. Monogamne su, parovi traju doživotno. Gnijezda grade na tlu. Ženka obično polaže 4 – 6 jaja i na njima leži 27 – 28 dana. O ptićima se brinu oba roditelja. Mladi su sposobni za let kad navrše 50 do 60 dana. S roditeljima ostaju tijekom prve jeseni i zime. Nakon gniježđenja zadržavaju se u jatima koja tvore obitelji, parovi ili nesparene (uglavnom nedorasle) ptice.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjena je u Europi i Aziji. Nominalna podvrsta gnijezdi se u sjevernoj i središnjoj Europi i na Islandu, a podvrsta A. a. rubrirostris od istočne Europe i Turske do sjeveroistočne Kine. Uglavnom su selice, no dio populacije može prezimiti na gnjezdilištima. Zimuju u srednjoj i južnoj Europi te u sjevernoj Africi.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj je redovita gnjezdarica u Slavoniji i Baranji. U Kopačkom ritu se početkom devedesetih godina 20. st. gnijezdilo 20 – 100 parova (Mikuska i Mikuska 1994), a brojnost joj je do 2001. porasla na oko 500 parova (T. Mikuska). Izostankom proizvodnje i propadanjem ribnjaka Podunavlje te izvođenjem meliorativnih zahvata i intenziviranjem poljoprivrede, populacija koja se gnijezdi u Kopačkom ritu i njegovoj neposrednoj okolici u posljednjem desetljeću smanjila se na prvobitnih stotinjak parova (T. Mikuska). Važno je gnjezdilište u Baranji i Topoljski Dunavac kod Ostrovca gdje se 2009. gnijezdilo 28 – 30 parova (T. Deme), a pojedinačni parovi gnijezde se u mrtvajama uz rijeku Dravu i na Staroj Dravi kod Meca. Gnijezdi se i na šaranskim ribnjacima. Na ribnjacima Sloboština kod Okučana 1986. gnijezdio se jedan par (Schneider 1989), a na ribnjacima Jelas prvi put se gnijezdila 2001. (najmanje 15 parova), dok se 2009. gnijezdilo 10 parova (M. i N. Šetina). Posljednjih godina gnijezdi se na ribnjacima Grudnjak, Donji Miholjac i Našice, uglavnom do desetak parova (T. Mikuska). Ukupna hrvatska populacija procjenjuje se na 170 – 200 parova. Za selidbe i zimovanja redovite su u nizinskoj Hrvatskoj pa su npr. na Kopačkom ritu za selidbe zabilježena jata do 3.000 ptica (Mikuska i Mikuska 1994). U priobalnoj Hrvatskoj su neredovite zimovalice, prisutne uglavnom samo za jakih zima. Na primjer, za vrlo jake zime 1985./86. u Dalmaciji su bila česta jata do tridesetak ptica (G. Lukač). Zimujuća populacija procjenjuje se na 1.500 – 3.000 ptica, a najvažnija su zimovališta u Podunavlju, duž Save i na slavonskim šaranskim ribnjacima.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Anseriformes
    • Porodica
      Anatidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      BODC. (2009). Species list from the British Oceanographic Data Centre.
      Banks A, Wright L, Maclean IM, et al. (2009) Review of the status of introduced non-native waterbird species in the area of the African-Eurasian Waterbird Agreement: 2007 update. British Trust for Ornithology.
      BirdLife International. (2018). Anser anser. The IUCN Red List of Threatened Species 2018. e.T22679889A131907747.
      Delivering Alien Invasive Species Inventories for Europe DAISIE (2003-2016) Alien Species Database. http://www.europe-aliens.org (accessed 2016).
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      Liu, J.Y. [Ruiyu] (ed.). (2008). Checklist of marine biota of China seas. China Science Press. 1267 pp.
      Luck et al. 2012; Newbold et al 2012; Belmaker & Jetz 2013
      Naturalis (2005-2016) Nederlands Soortenregister, version 2.0. http://www.nederlandsesoorten.nl (accessed 2016).
      SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Greylag Goose
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -