CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

crna roda

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Gnijezdeća populacija

Šifra
HRCP002473

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D1)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (VU D1)

    • Citat
    Barišić, S., Ćiković, D. (2013): Ciconia nigra (Linnaeus, 1758) (HRCP002473). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2473. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Sanja Barišić
      Davor Ćiković
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Najmanje zabrinjavajuća LC ver 3.1 (BirdLife International 2009)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      4.1 Ceste i željezničke pruge, 5.1.2 Nenamjerni učinci (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja), 5.3 Sječa i iskorištavanje drveta, 6.3 Rad i druge aktivnosti, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Sječom šumskih sastojina veće starosti smanjuje se raspoloživost stabala pogodnih za gniježđenje crne rode (DT 5.3.). Izgradnja šumskih prometnica (DT 4.1.) uzrokuje otvaranje staništa, a šumskogospodarski radovi u sezoni gniježđenja uzrokuju uznemiravanje ptica na gnijezdima (DT 6.3.). Mijenjanjem vodnog režima šuma (DT 7.2.), nestajanjem močvarnih područja i ostalih vlažnih staništa (DT 7.2.) zbog regulacija rijeka i melioracija te propadanjem šaranskih ribnjaka s ekstenzivnom proizvodnjom (DT 7.3.) crne rode ostaju bez hranilišta. Krivolovom (DT 5.1.2.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićena Bonskom konvencijom (dodatak II) i Bernskom konvencijom (dodatak II) i Direktivom o pticama (dodatak I). Najvažnija gnjezdilišta su u parkovima prirode Lonjsko polje i Kopački rit. Gotovo 70% ukupne hrvatske populacije crne rode gnijezdi se unutar 16 važnih područja za ptice Ekološke mreža RH.
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening, 5.2. Politika i regulativa, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Izrada planova upravljanja za važna područja za ptice u kojima je gnijezdeća populacija crne rode cilj očuvanja (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati te osigurati provedbu aktivnih mjera zaštite ove vrste na gnjezdilištima kao što je uspostavljanje zaštitne zone oko gnijezda u kojoj tijekom sezone gniježđenja neće biti uznemiravanja zbog šumskogospodarskih radova, lova ili rekreativnih aktivnosti. Povoljne uvjete za hranjenje crne rode potrebno je osigurati prestankom mijenjanja vodnog režima nizinskih vlažnih šuma i zapuštanjem postojećih sistema za isušivanje nizinskih poplavnih šuma (CA 2.3.), poticanjem ekstenzivne ili poluintenzivne proizvodnje na šaranskim ribnjacima (CA 5.2., 6.4.) te očuvanjem i revitaliziranjem vlažnih staništa (CA 2.3., 5.2.) u Hrvatskoj. Ugrađivanjem mjera zaštite prirode u šumskogospodarske osnove s ciljem očuvanja biološke raznolikosti u šumama (CA 5.2.) osigurat će se gnjezdilišta i hranilišta ove vrste u Hrvatskoj. Provedbom mjera za suzbijanje krivolova ptica u Hrvatskoj (CA 4.2., 5.2., 5.4.) potrebno je smanjiti smrtnost i uznemiravanje ptica.
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 3.1 Trendovi populacije
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je provoditi redoviti monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.), istražiti rasprostranjenost i brojnost, ekologiju te uzroke ugroženosti gnijezdeće populacije crne rode u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.). Izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje gnijezdeće populacije crne rode u Hrvatskoj (RA 2.1.) te planova upravljanja za važna područja za ptice u kojima je gnijezdeća populacija crne rode cilj očuvanja (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati te osigurati provedbu aktivnih mjera zaštite ove vrste na gnjezdilištima.
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Obitava u starim, mirnim šumama, s potocima, lokvama, barama, kanalima, vlažnim livadama i sl. Rado se hrane i po obalama rijeka i većim močvarnim površinama ako ih ima u blizini gnjezdilišta. Za selidbe se zadržavaju i po otvorenim vlažnim područjima. Za selidbe su samotne ili u malim jatima, na zimovalištima samotne ili u parovima. Za hranjenja su obično samotne, ali se na bogatim hranilištima okupljaju u rahle skupine. Monogamne su, parovi su najvjerojatnije dugotrajni, ali veza traje najčešće samo za gnijezdeće sezone i obnavlja se svakog proljeća. Par se često vraća na gnijezdo zajedno pa se vjerojatno udružuju već na selidbi ili zimovanju. Gnijezdo grade na velikom starom drveću, rijetko na vrhu stabla, a najčešće u gornjoj trećini stabla, od 4 do 25 m iznad tla. Teritorijalne su, gnijezde se samotni parovi. Gnijezdo grade od grana i grančica koje oblažu mahovinom, travom, lišćem i sl. Starija gnijezda mogu biti velika, čak do 1,5 m u promjeru. Katkad rabe i stara gnijezda grabljivica. Gnijezdo grade, na jajima leže i o ptićima se brinu oba spola. Ptići mogu letjeti kad navrše 63 dana do 71 dan, a ubrzo se i osamostaljuju, prvi put se gnijezde s tri godine. Pretežito se hrane ribama, vodozemcima, kukcima i njihovim ličinkama, a manje i sitnim sisavcima, zmijama, gušterima, račićima i ptićima ptica pjevica.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Gnijezdi se u Europi i Aziji, uglavnom između 30. i 60. paralele, te u Južnoj Africi. U Europi se uglavnom gnijezdi u srednjem i istočnom dijelu kontinenta te na Balkanskom i Pirenejskom poluotoku. Selica je, zimuje u Africi južno od Sahare, dok su ptice španjolske i bugarske populacije djelomično stanarice.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Gnjezdarica je prostranih šumskih područja panonske Hrvatske. Najveći dio populacije gnijezdi se u nizinskim poplavnim šumama. Najbrojnija je u dva preostala velika vlažna područja: u donjoj Posavini, od Ivanić-Grada do Stare Gradiške (uključujući Lonjsko polje), gnijezdi se oko 70 parova (Schneider-Jacoby 1999), a u Podunavlju (uključujući Kopački rit) 30 do 50 parova (Mikuska i Mikuska 1994). Međutim, istraživanjima provedenima u periodu 2000.-2004. u Podunavlju je ukupno pronađeno samo 19 teritorija, a godišnje nije bilo moguće dokazati gniježđenje više od 8-11 parova (Tucakov i dr. 2006, Mikuska T. usmeno). Na ostalim su vlažnim područjima manje brojne, npr. u Pokupskom bazenu se gnijezdi 10 do 13 parova (K. Leskovar), u Gornjem Poilovlju 6 do 10 parova (A. Delić), uz Dravu do Donjeg Miholjca 6 do 10 parova (I. D. Grlica). Izvan područja panonske Hrvatske zabilježeno je gniježđenje: po 1 par na Plitvičkim jezerima (Vujnović 1990, G. Lukač, K. Leskovar) i kod Mrkoplja (S. Barišić, D. Ćiković) te 2 para uz gornji tok rijeke Kupe (A. Radalj). Ukupna populacija procijenjena je na 220 do 340 parova. Tijekom ljeta i selidbi na bogatim hranilištima (močvare, ribnjaci) često se okupljaju u jata. Najveće koncentracije zabilježene su u Kopačkom ritu gdje se u to vrijeme redovito okuplja 50 do 100 ptica, a najviše je zabilježeno čak više od 300 ptica (Mikuska i Mikuska 1994). U Lonjskom polju najveće zabilježeno jato činilo je 69 (Schneider 1989), na ribnjacima Jelas 20 (Šetina 1968), a na ribnjacima Draganić 19 ptica (D. Radović). U priobalju je rijetka i neredovita preletnica (Rucner 1998, Tutman 1980).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Ciconiiformes
    • Porodica
      Ciconiidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Avibase - the world bird database.
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
      Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
      Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
      Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
      SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
      SOF (2007) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Black Stork
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -