CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

gregula

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Gnijezdeća populacija

Šifra
HRCP002471

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(VU D1)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (DD -)

    • Citat
    Budinski, I. (2013): Puffinus yelkouan (Acerbi, 1827) (HRCP002471). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2471. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Ivan Budinski
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Gotovo ugrožena NT A4bcde ver 3.1 (BirdLife International 2010)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      Nova procjena veličine populacije
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      5.4 Ribolov i iskorištavanje morskih resursa, 5.4.4 Nenamjerni učinci: veliki razmjer (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja) [žetva], 8.1 Invazivne nezavičajne/strane vrste/bolesti
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Populacija gregule u Hrvatskoj je slabo istražena i nije moguće točno utvrditi razloge ugroženosti. Vjerojatno su bitni uzroci ugroženosti predacija štakora Rattus rattus i domaćih mačaka na kolonijama (DT 8.1.), stradavanje u ribolovnim alatima (DT 5.4.4.) i prelov morskih organizama (DT 5.4.).
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićena Bernskom konvencijom (dodatak II) i Direktivom o pticama (dodatak I). Gnjezdilišta gregule u Hrvatskoj u cijelosti se nalaze unutar Ekološke mreže RH, u važnim područjima za ptice Lastovski arhipelag i Pučinski otoci.
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.2. Kontrola invazivnih/problematičnih vrsta, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa, 5.3. Standardi i pravila u privatnom sektoru, 5.4. Usklađenost i provedba
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Izrada planova upravljanja za važna područja za ptice Lastovski arhipelag i Pučinski otoci (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je definirati i osigurati provedbu aktivnih mjera zaštite ove vrste kao što je npr. uklanjanje unesenih predatora (štakora i mačaka) s otoka gdje se nalaze kolonije (CA 2.2.). Reguliranjem ribolova na najvažnijim hranilištima (CA 5.2., CA 5.3., 5.4.) potrebno je osigurati povoljne uvjete za hranjenje gregule. Vrstu je potrebno popularizirati u javnosti (CA 4.2., CA 4.3.).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je provoditi monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.), istražiti rasprostranjenost, brojnost, ekologiju i uzroke ugroženosti gnijezdeće populacije gregule u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.). Izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje vrste u Hrvatskoj (RA 2.1.) te planova upravljanja za važna područja za ptice Lastovski arhipelag i Pučinski otoci (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je definirati i osigurati provedbu aktivnih mjera zaštite ove vrste.
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Gregula je izrazito morska ptica koja samo za gniježđenja slijeće na otoke. Gnijezde se u gustim kolonijama na stjenovitim obalama otoka i otočića, rjeđe kopna. Gnijezda smještaju u pukotine, police i rupe u tlu ako ih ima među stijenama (koriste se rupama kunića). Na jajima leže 48 do 52 dana. Mladi se osamostaljuju nakon 60 do 68 dana. O mladima se brinu i na jajima leže oba roditelja. Monogamni su, parovi traju doživotno. Na gnijezda slijeću i ptiće hrane samo noću, osobito za noći s mjesečinom, a jata se često prije sumraka okupljaju na obližnjem moru. Lete nisko, rijetko više od 10 m iznad površine mora. Hrane se uglavnom sitnim ribama (pretežito sitnom plavom ribom) i lignjama, a love ih uglavnom zaranjanjem ili na samoj površini. Povremeno prate ribarske brodove. Druževne su, love u jatima.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Gregula je rasprostranjena u Sredozemnom moru, gnijezdi se od južne Francuske i istočnog Alžira do Turske i Bugarske. Gregula je sve donedavno smatrana podvrstom malog zovoja Puffinus puffinus rasprostranjenog u Atlantskom oceanu. Migracijska kretanja nisu dovoljno poznata. Nakon gniježđenja se raspršuje, naročito prema istočnom i sjevernom dijelu Sredozemlja.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj je gregula malobrojna gnjezdarica pučinskih otoka srednjega Jadrana, Svetog Andrije i Lastovskog arhipelaga, gdje je posljednjih godina sa sigurnošću utvrđeno nekoliko kolonija (I. Budinski, K. Mikulić, L. Jurinović, C. Soldatini). U Lastovskom arhipelagu gnijezdi se veći dio populacije, 250 – 300 parova. Nekada je na Svetom Andriji bila znatno brojnija te je u to vrijeme lovljena za prehranu lokalnog stanovništva, ali joj je danas brojnost znatno manja i nije prisutna na većini nekadašnjih lokacija. Oko Lastovskih otoka u vrijeme gniježđenja viđaju se jata velika do 1.000 ptica (B. Rubinić) na osnovi čega se dodatno potvrđuje veličina populacije. Izvan gnijezdeće sezone u sjevernom Jadranu zabilježena su jata i do 1.000 ptica (Stipčević i Lukač 2001). Ta jata najvjerojatnije čine gnjezdarice Jadranskog mora, ali i jedinke iz ostalog dijela Sredozemlja, npr. gnjezdarice Malte (A. Raine)


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Procellariiformes
    • Porodica
      Procellariidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis fåglar, ver 3. SOF:s officiella lista över Holarktis fågelarter. http://www.sofnet.org/sveriges-ornitologiska-forening/om-sof/kommitteer/taxonominkommitten-tk/holarktis-faglar-ver-3/
      van der Land, J. (2001). Tetrapoda, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 375-376
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Yelkouan Shearwater
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -