CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

brkata sjenica

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Gnijezdeća populacija

Šifra
HRCP002470

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN D)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (EN D)

    • Citat
    Tomik, A. (2013): Panurus biarmicus (Linnaeus, 1758) (HRCP002470). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2470. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Adrian Tomik
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Najmanje zabrinjavajuća LC ver 3.1 (BirdLife International 2009)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Nestajanjem močvarnih područja (DT 7.2.) i propadanjem šaranskih ribnjaka (DT 7.3.) nestaju staništa brkate sjenice. Paljenjem tršćaka (DT 7.3.) smanjuje se kvaliteta preostalih staništa te onemogućuje gniježđenje.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićena Bernskom konvencijom (dodatak II). Gnjezdilišta brkate sjenice nalaze se unutar Ekološke mreže RH, u važnim područjima za ptice Delta Neretve, Podunavlje i donje Podravlje te Ribnjaci Grudnjak i Našice.
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 5.2. Politika i regulativa, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Izradom planova upravljanja za važna područja za ptice Delta Neretve, Podunavlje i donje Podravlje te Ribnjaci Grudnjak i Našice (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati te osigurati provedbu mjera aktivne zaštite, kao što su sprečavanje paljenja tršćaka (CA 2.1.) i uznemiravanje ptica na gniježđenju (CA 2.1.). Radi očuvanja staništa brkate sjenice, potrebno je poticati ekstenzivnu ili poluintenzivnu proizvodnju na šaranskim ribnjacima (CA 5.2., 6.4.) te očuvati i revitalizirati vlažna staništa (CA 2.3., 5.2.) u Hrvatskoj.
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je provoditi redoviti monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.), istražiti rasprostranjenost i brojnost, ekologiju te uzroke ugroženosti gnijezdeće populacije brkate sjenice u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.). Izradom i provedbom akcijskog plan za očuvanje vrste u Hrvatskoj (RA 2.1.) te planova upravljanja za važna područja za ptice Delta Neretve, Podunavlje i donje Podravlje te Ribnjaci Grudnjak i Našice (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati te osigurati provedbu mjera aktivne zaštite.
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Obitavaju u prostranim tršćacima i ostalim tipovima guste vegetacije oko tršćaka, s iznimkom drvenaste vegetacije, odnosno šikara. Druževne su, izvan gnijezdeće sezone su u jatima. Mlade ptice udružuju se u jata brzo nakon osamostaljivanja te se prva jata stvaraju već sredinom svibnja. Odrasle ptice pridružuju se jatima nakon gniježđenja, krajem ljeta i početkom jeseni. Gnijezde se u rahlim kolonijama. Monogamne su, rijetko i poligamne. Nije poznato traje li veza između mužjaka i ženke više godina. Oba spola grade gnijezda, leže na jajima i brinu se o ptićima. Gnijezdo grade u gustoj trsci ili drugom gustom močvarnom bilju, na mjestima gdje ima obilje izlomljenih i poleglih stabljika. U pologu je 4 – 8 jaja, inkubacija traje 11 – 12 dana. Mladi opernaćuju s 12 – 13 dana, no ako ih se uznemiri mogu napustiti gnijezdo već s 10 dana. Roditelji se o njima brinu još oko 2 tjedna. Ljeti se pretežito hrane kukcima, ali i paucima i puževima. U jesen i zimi jedu uglavnom sjemenke, najviše trske i rogoza. Hranu skupljaju po trsci i drugom bilju, s plutajućih stabljika po površini vode i na tlu. Za razliku od sjenica, ne mogu same lomiti (otvarati) stabljike trske, već kukce, ličinke i jajašca skupljaju po površini trske ili iz već polomljenih stabljika. Rijetko love kukce u letu.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Diskontinuirano je rasprostranjena duž umjerenih geografskih širina Europe i Azije. Opisane su tri podvrste: nominalna je rasprostranjena u zapadnoj i južnoj Europi, a P. b. russicus u središnjoj i istočnoj Europi i Aziji, dok se P. b. kosswigi iz južne Turske smatra izumrlom. U Europi su pretežito stanarice, dio populacije se povremeno seli, no ne uvijek na jug, već i na područja s većim površinama pod tršćacima.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj se redovito gnijezdi u dolini Neretve (D. Radović, B. Štumberger, L. Jurinović, B. Ilić). Gniježđenje je zabilježeno i na šaranskim ribnjacima Grudnjak, Našice i Donji Miholjac (Mikuska 1994). Ukupnu gnijezdeću populaciju vjerojatno čini 30 do 60 parova. Nakon sezone gniježđenja, brkate sjenice bilježene su na ribnjacima u unutrašnjosti i na močvarnim područjima u priobalju, osobito na Pagu i Vranskom jezeru kraj Pakoštana (Arhiva prstenovanja Zavoda za ornitologiju). Na zimovanju je brkata sjenica šire rasprostranjena po cijeloj panonskoj Hrvatskoj (Lukač 1988a, Mikuska i Mikuska 1994, D. Radović), ali svugdje je malobrojna i neredovita. U priobalju je za zimovanja također šire rasprostranjena: bilježena je uz Neretvu, Krku i na Vranskom jezeru kod Pakoštana (D. Radović), na Pagu (D. Šere), u Konavlima i Trstenu kod Dubrovnika (Tutman 1980, D. Dender) te kod Stobreča (Cvitanić 1963).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Passeriformes
    • Porodica
      Panuridae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      De Jong, Y.; Verbeek, M.; Michelsen, V.; Bjørn, P. D. P.; Los, W.; Steeman, F.; Bailly, N.; Basire, C.; Chylarecki, P.; Stloukal, E.; Hagedorn, G.; Wetzel, F.; Glöckler, F.; Kroupa, A.; Korb, G.; Hoffmann, A.; Häuser, C.; Kohlbecker, A.; Müller, A.; Güntsch, A.; Stoev, P.; Penev, L. (2014). Fauna Europaea – all European animal species on the web. Biodiversity Data Journal. 2: e4034.
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
      SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Bearded Parrotbill
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -