CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

modrovoljka

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Gnijezdeća populacija

Šifra
HRCP002468

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN D)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (DD -)

    • Citat
    Tomik, A. (2013): Luscinia svecica (Linnaeus, 1758) (HRCP002468). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2468. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Adrian Tomik
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Najmanje zabrinjavajuća LC ver 3.1 (BirdLife International 2009)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      Nova procjena veličine populacije; Primjena kriterija i regionalnih smjernica
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Kanaliziranjem riječnih tokova ili njihovim potapanjem, uređivanjem riječnih obala, melioracijom vlažnih staništa (DT 7.2.) te intenziviranjem poljodjelstva (DT 2.1.) smanjuje se površina i kvaliteta staništa za modrovoljku u Hrvatskoj.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićena Bonskom konvencijom (dodatak II), Bernskom konvencijom (dodatak II) i Direktivom o pticama (dodatak I). Gnjezdilišta modrovoljke u Hrvatskoj u cijelosti se nalaze unutar Ekološke mreže RH, u važnim područjima za ptice Podunavlje i donje Podravlje, Gornji tok Drave te Srednji tok Drave.
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 5.2. Politika i regulativa, 5.3. Standardi i pravila u privatnom sektoru, 6.3. Tržišni čimbenici, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Izrada planova upravljanja važnim područjima za ptice Podunavlje i donje Podravlje, Gornji tok Drave i Srednji tok Drave (RA 2.2., CA 2.1.). Radi očuvanja ključnih staništa za održavanje stabilne populacije modrovoljke u Hrvatskoj potrebno je na područjima njene rasprostranjenosti očuvati prirodne tokove rijeka odnosno spriječiti kanaliziranje riječnih tokova, njihovo potapanje te uređivanje riječnih obala (CA 1.2., 5.2.), gdje je to moguće revitalizirati već uređene tokove rijeka, očuvati ostala vlažna staništa u Hrvatskoj (CA 2.3., 5.2.) te poticati tradicionalne oblike poljodjelstva (CA 5.3., 6.3., 6.4.).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je provoditi monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.) te istražiti rasprostranjenost i brojnost, ekologiju i uzroke ugroženosti modrovoljke u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.). Potrebno je izraditi i provoditi akcijski plan za očuvanje vrste u Hrvatskoj (RA 2.1.) te planove upravljanja važnim područjima za ptice Podunavlje i donje Podravlje, Gornji tok Drave i Srednji tok Drave (RA 2.2., CA 2.1.).
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Obitavaju na mješovitim, prijelaznim staništima, između šuma i otvorenih područja, uglavnom po vlažnim staništima s bujnim biljem poput šumovite tundre ispresijecane manjim močvarama, po poplavnim ravnicama i obalama rijeka i jezera obraslim niskim gustim drvenastim biljem, čak i po vlažnim planinskim livadama s grmljem. Naša podvrsta najviše voli šikare uz vodu, pogotovo one s tršćacima. Nisu druževne, gnijezde se samotni parovi. Gnijezdeći teritoriji mogu biti grupirani i gnijezda mogu biti blizu jedno drugom, no to je vjerojatno uvjetovano karakteristikama staništa. Izvan gnijezdeće sezone su samotne, na zimovalištima su teritorijalne. Monogamne su, ali katkad i poligamne. Gnijezdo grade na tlu, u gustom bilju, busenju, ispod grmlja ili u rupama u odronima. Gnijezdo gradi ženka, mužjak joj ponekad pomaže. U pologu je 5 – 6 jaja, inkubacija traje 13 – 14 dana. Na jajima leži ženka, a o ptićima se brinu oba roditelja. Ptići su sposobni za let sa 14 dana, ali gnijezdo napuštaju 1 – 2 dana prije. Pretežito se hrane beskralješnjacima, najviše kukcima. U jesen uzimaju i nešto sjemenaka i plodova. Hranu skupljaju po tlu i niskom bilju, ponekad kukce love i u letu.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjena je kontinuirano duž sjevera Euroazije s više-manje izdvojenim populacijama prema jugu kontinenata te na sjeverozapadu Sjeverne Amerike. Opisano je deset podvrsta od čega se šest gnijezdi u Europi. U središnjoj Europi, od istočne Francuske do Karpata, gnijezdi se podvrsta L. s. cyanecula, a nominalna podvrsta iz sjeverne i istočne Europe recentno se širi na jug do planina središnje Europe (Alpe, Sudeti, Karpati). Selica je, zimuje u Sredozemlju i u Africi, južno od Sahare.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj se uz rijeku Dravu proteže južna granica rasprostranjenosti podvrste L. s. cyanecula. U okolici Koprivnice 40-ih godina 20. st. na površini o oko 4 km2 gnijezdilo se 10 – 15 parova (Ivković 1947). Na dravskom otoku Suhopolje kod Donjeg Miholjca početkom 70-ih godina 20. st. našao ju je na gniježđenju Tadić (1975). U Baranji je na gniježđenju zabilježena na više mjesta uz Dunav, Dravu i u Kopačkom ritu (Mikuska i Mikuska 1994, A. Tomik). U razdoblju 2005. – 2009. u tršćacima ribnjaka kod Vardarca i ribnjaka Podunavlje redovito se gnijezdilo najmanje 10 parova, a na Suručkoj bari kod Darde 1 – 2 para (A. Tomik). Uz Dravu i Dunav postoji cijeli niz pogodnih staništa za gniježđenje modrovoljke pa je populacija u Hrvatskoj procijenjena na 30 do 100 parova. Za selidbe je rasprostranjena u panonskoj Hrvatskoj (Rössler 1902, D. Radović) i duž priobalja, gdje je znatno brojnija (Tutman 1980, Rucner 1998, Tutiš i sur. 1999, Grbac i Kralj 2008, Arhiva Zavoda za ornitologiju). U Hrvatskoj ne zimuje.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Passeriformes
    • Porodica
      Muscicapidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Banks, R. C., R. W. McDiarmid, A. L. Gardner, and W. C. Starnes, 2003: null. Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada.
      Banks, R. C., R. W. McDiarmid, and A. L. Gardner, 1987: Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada. Resource Publication, no. 166. 79.
      De Jong, Y.; Verbeek, M.; Michelsen, V.; Bjørn, P. D. P.; Los, W.; Steeman, F.; Bailly, N.; Basire, C.; Chylarecki, P.; Stloukal, E.; Hagedorn, G.; Wetzel, F.; Glöckler, F.; Kroupa, A.; Korb, G.; Hoffmann, A.; Häuser, C.; Kohlbecker, A.; Müller, A.; Güntsch, A.; Stoev, P.; Penev, L. (2014). Fauna Europaea – all European animal species on the web. Biodiversity Data Journal. 2: e4034.
      Gill & Donsker (eds) (2015-03-09 00:00:00) IOC World Bird List (v5.1)
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
      Taxonomikommittén BirdLife Sverige (2015-02-17 00:00:00) Västpalearktislistan ver. 2 – ny 11 feb 2015
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Bluethroat
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -