CRVENI POPIS
Natrag-
mala čigra
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Gnijezdeća populacija
Šifra
HRCP002467
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN C1; D)
Datum procjene
31.12.2013.
Prethodne procjene
Citat
Radović, D., Tutiš, V. (2013): Sterna albifrons Pallas, 1764 (HRCP002467). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2467. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Dragan Radović
Vesna Tutiš
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Najmanje zabrinjavajuća LC ver 3.1 (BirdLife International 2009) - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
6.1 Rekreacijske aktivnosti, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Gnijezdeća populacija male čigre u kontinentalnoj Hrvatskoj ugrožena je uređivanjem prirodnih tokova rijeka, osobito Drave i Save, kanaliziranjem njihovih tokova, izgradnjom obaloutvrda te potapanjem dijelova rijeka radi izgradnje brana koje dovodi do uništavanja pješčanih i šljunkovitih otočića, sprudova i obala (DT 7.2.). Onečišćenjem voda (DT 9.3.) smanjuje se kvaliteta staništa, povećava opasnost od trovanja ptica zbog akumuliranja teških metala i pesticida u organizmu. Populaciju koja se gnijezdi u mediteranskom dijelu Hrvatske ugrožavaju turizam i rekreativne aktivnosti (DT 6.1.). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićena Bernskom konvencijom (dodatak II), Bonskom konvencijom (dodatak II) i Direktivom o pticama (dodatak I). Najvažnija gnjezdilišta male čigre obuhvaćena su Ekološkom mrežom RH – mala čigra je ciljana vrsta u važnim područjima za ptice Sjeverni dio zadarskog arhipelaga, Sjeverozapadna Dalmacija i Pag, Sava kod Hruščice te Gornji tok Drave. - Potrebne mjere očuvanja
1.1. Zaštita područja/površine, 1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Izrada planova upravljanja za važna područja za ptice Gornji tok Drave, Sjeverni dio zadarskog arhipelaga, Sjeverozapadna Dalmacija i Pag i Sava kod Hruščice (RA 2.2., CA 2.1.). Tim je planovima potrebno predvidjeti zaštitu kolonija i njihovih hranilišta zaštitom rijeka od potapanja i uređivanja obala te očuvanjem pjeskovitih i šljunkovitih otočića i sprudova (CA 1.2., 5.2.), kao i osigurati pročišćavanje otpadnih voda prije ispuštanja u vodotoke (CA 2.3.). Potrebno je zakonski zaštititi otočiće (CA 1.1.), na kojima se male čigre gnijezde u mediteranskom dijelu Hrvatske te tijekom gnijezdeće sezone zabraniti pristup turistima na ove otočiće (CA 2.1., 4.3.). - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Potrebno je provoditi monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.), istražiti rasprostranjenost i brojnost, ekologiju i razloge ugroženosti male čigre u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.). Potrebno je izraditi i provoditi akcijski plan za očuvanje gnijezdeće populacije male čigre u Hrvatskoj (RA 2.1.) i planove upravljanja za važna područja za ptice Gornji tok Drave, Sjeverni dio zadarskog arhipelaga, Sjeverozapadna Dalmacija i Pag i Sava kod Hruščice (RA 2.2., CA 2.1.).
- Biologija vrste
- Opis
- - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Obitava uz morske obale i po većim rijekama, jezerima, šljunčarama i akumulacijama, s pješčanim i šljunkovitim otocima i sprudovima. Druževne su. Za selidbe su u malim jatima, obično su to obiteljske skupine. Gnijezde se kolonijalno, monogamne su. Gnijezdo grade na golom tlu, ponekad i u niskom, rijetkom bilju. Gnijezda grade ženke, a na jajima leže i o ptićima se skrbe oba roditelja. U pologu su obično 2 – 3 jaja, inkubacija traje 21 – 24 dana. Mladi su sposobni za let s 20 – 24 dana. Hrane se pretežito sitnom ribom i rakovima, kukcima, kolutićavcima i mekušcima. Plijen traže leteći krivudavo nad vodom, a kad ga uoče obrušavaju se i grabe ga na površini ili zaranjaju. Kukce love u letu iznad vode i skupljaju ih s vegetacije. Najčešće love samotno, ali i u manjim skupinama, široko raspršenim jatima, ponekad i u mješovitima jatima s drugim vrstama čigra. Promatrajući plijen trepere duže i češće od ostalih čigra. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjena je u Europi, Aziji, Africi i Australiji. Opisano je šest podvrsta, od kojih je nominalna rasprostranjena u Europi i Aziji, zapadno do Nepala, i na području zapadnog Indijskog oceana. U Europi joj je areal diskontinuiran, gnijezdi se mjestimično uz neke veće rijeke i uz dijelove priobalja, od Sjevernog mora do Sredozemlja. Selica je, zimuje u zapadnoj i, vjerojatno, južnoj Africi. - Nacionalna rasprostranjenost
U Hrvatskoj je malobrojna gnjezdarica panonske Hrvatske i priobalja. U panonskoj se Hrvatskoj gnijezdi na Dravi, od slovenske granice do Pitomače (Lukač 1986, D. Radović, B. Štumberger) i na Savi kod Ivanje Reke (D. Radović). Na rijeci Dravi posljednjih se godina gnijezdi neredovito te se danas dravska populacija procjenjuje na 0 – 10 parova (I. D. Grlica, D. Radović). U razdoblju od 2002. do 2008. na Savi kod Ivanje Reke gnijezdilo se 16 – 20 parova (D. Krnjeta). Na Savi kod Slavonskog Broda jedan se par gnijezdio 2000. (V. Dumbović ), no narednih godina gniježđenje nije zabilježeno (M. Šetina). Gniježđenje samotnih parova također je zabilježeno 2006. na šljunčari Rakitje kraj Zagreba te 2008. i 2009. na kanalu Sava-Odra kod Blata (D. Krnjeta). U priobalju je poznato pet kolonija s po pet do desetak parova na otočićima u sjevernoj Dalmaciji: Mišnjak i Mali Brušnjak kod Paga (D. Radović), Kurjak i Šip kod Oliba (D. Radović), Lagnjići kod Dugog otoka (E. Kletečki). Ukupna populacija na ovom području procijenjena je na 25 – 30 parova (D. Radović). Izvan toga područja postoji kolonija na otočiću kod Rovinja (Samwald i Lukač 1994). Sredinom 20. st. zabilježeno je i gniježđenje na slaništu kraj ušća Mirne u Istri i na pjeskovitom žalu kraj Nina (Rucner 1998), no te kolonije danas više ne postoje. Ukupnu hrvatsku populaciju danas čini 40 – 75 parova. Za selidbe je šire rasprostranjena i u panonskoj Hrvatskoj (Lukač 1988, Mikuska i Mikuska 1994, D. Radović) i duž cijelog priobalja (Tutman 1980, Rucner 1998, D. Blažina, D. Radović).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Aves - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Charadriiformes - Porodica
Laridae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
American Ornithologists' Union, 2006: Forty-seventh supplement to the American Ornithologists' Union Check-list of North American Birds. The Auk, vol. 123, no. 3. 926-936.
Banks, R. C., R. W. McDiarmid, A. L. Gardner, and W. C. Starnes, 2003: null. Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada.
Banks, R. C., R. W. McDiarmid, and A. L. Gardner, 1987: Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada. Resource Publication, no. 166. 79.
Cattrijsse, A.; Vincx, M. (2001). Biodiversity of the benthos and the avifauna of the Belgian coastal waters: summary of data collected between 1970 and 1998. Sustainable Management of the North Sea. Federal Office for Scientific, Technical and Cultural Affairs: Brussel, Belgium. 48 pp.
Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
King, C.M.; Roberts, C.D.; Bell, B.D.; Fordyce, R.E.; Nicoll, R.S.; Worthy, T.H.; Paulin, C.D.; Hitchmough, R.A.; Keyes, I.W.; Baker, A.N.; Stewart, A.L.; Hiller, N.; McDowall, R.M.; Holdaway, R.N.; McPhee, R.P.; Schwarzhans, W.W.; Tennyson, A.J.D.; Rust, S.; Macadie, I. (2009). Phylum Chordata: lancelets, fishes, amphibians, reptiles, birds, mammals. in: Gordon, D.P. (Ed.) (2009). New Zealand inventory of biodiversity: 1. Kingdom Animalia: Radiata, Lophotrochozoa, Deuterostomia. pp. 431-554.
Larsson, L., Ekström, G., Larsson, E. & Gandemo, M. (1900-01-01 00:00:00) Birds of the World, 2:a uppl.
Larsson, L., Ekström, G., Larsson, E. & Gandemo, M. (2007) Birds of the World, 2:a uppl.
Liu, J.Y. [Ruiyu] (ed.). (2008). Checklist of marine biota of China seas. China Science Press. 1267 pp.
Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
Pallas, P.S. (1764). Avium variarum præcedenti Elencho infertarum, led quae in Syftemate Naturae lllustr. Linnæi nondum extant. Vroeg, A. (ed.). Beredeneerde catalogus van eene, by uitstek fraaye en weergaalooze verzameling, zoo van inlandsche als uitheemsche vogelen, viervoetige en gekorvene dieren. 7 pp.
SOF (2004) Lista över svenska fåglar bearbetad av Oskar Kindvall baserat på excelfil från SOF (http://www.sofnet.org).
SOF (2004-03-16 00:00:00) Lista över svenska fåglar bearbetad av Oskar Kindvall baserat på excelfil från SOF (http://www.sofnet.org).
Urban, E. K.; Fry, C. H.; Keith, S. (1986). The Birds of Africa, Volume II. Academic Press, London.
van der Land, J. (2001). Tetrapoda, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 375-376
- Ostala hrvatska imena
- Strana imena
Little Tern - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -