CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

velika čigra

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Preletnička populacija

Šifra
HRCP002466

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN D)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Tutiš, V., Ćiković, D. (2013): Sterna caspia Pallas, 1770 (HRCP002466). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2466. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Vesna Tutiš
    Davor Ćiković
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Najmanje zabrinjavajuća LC ver 3.1 (BirdLife International 2009)
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Nestajanje vlažnih staništa (DT 7.2.) te propadanje šaranskih ribnjaka (DT 7.3.).
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićena Bernskom konvencijom (dodatak II) i Bonskom konvencijom (dodatak II) te Direktivom pticama (dodatak I).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 5.2. Politika i regulativa, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Potrebno je očuvati i revitalizirati vlažna staništa (CA 2.3., 5.2.) te osigurati opstanak ekstenzivne ili poluintenzivne proizvodnju na šaranskim ribnjacima (CA 5.2., 6.4.) u Hrvatskoj.
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je istražiti selidbu velike čigre u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3.).
  • Biologija vrste
  • Opis
    -
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Gnijezdi se na pjeskovitim, šljunkovitim ili kamenitim otočićima i sprudovima duž morske obale te na većim jezerima i rezervoarima u unutrašnjosti. Hrani se na jezerima, većim rijekama, riječnim ušćima, lagunama, uz morsku obalu, a rijetko i na otvorenome moru. Izvan gnijezdeće sezone uglavnom su samotne ili u malim jatima od najčešće 2 – 5 ptica. Gnijezde se kolonijalno, u skupinama od 2 do 3 para, ali i samotni parovi koji se često gnijezde u kolonijama galebova ili drugih čigri. Monogamne su, veze između mužjaka i ženka traju više godina. Gnijezdo je plitka udubina; grade ga na otvorenom, obično na pjeskovitoj ili šljunkovitoj, rjeđe kamenitoj podlozi. Oba roditelja grade gnijezdo, leže na jajima i brinu se o ptićima. U pologu su obično 1 – 3 jaja. Inkubacija traje 26 – 28 dana. Ptići su za let sposobni s 34 – 45 dana. Roditelji ih hrane i 6 – 8 mjeseci nakon pernaćenja. Pretežito se hrani ribom, a samo ponekad beskralješnjacima, jajima ili mladim pticama. Najčešće love samotno, rjeđe u paru, a ponekad se, ako ribe ima u izobilju, skupljaju u raspršena jata, često s drugim vrstama čigri i galebovima. Plijen obično traže leteći na visini od 6 do 9 m s kljunom usmjerenim okomito nadolje, kad ugledaju plijen obrušavaju se i obično, ali ne uvijek, potpuno zaranjaju. Promatrajući plijen ponekad trepere. Plijen otimaju od galebova i drugih čigri, a hrane se i mrtvom ribom iz mreža. Hranu traže i na udaljenosti do 60 km od gnijezda.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Velika čigra je gotovo kozmopolitska vrsta s vrlo rascjepkanim arealom. Gnijezdi se u Europi uz obale Baltičkog mora te oko Krimskoga poluotoka u Crnome moru, lokalno u središnjoj i južnoj Aziji, sjevernoj Americi, Africi, Madagaskaru, Australiji i Novom Zelandu. Selica je, europske ptice zimuju pretežito u zapadnoj Africi uz rijeku Niger, a neke crnomorske gnjezdarice prezimljuju u Sredozemlju.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U Hrvatskoj je velika čigra redovita, ali malobrojna preletnica. Prisutna je od ožujka do listopada. Čini se da je nekad u Hrvatskoj bila brojnija, na što upućuju brojni nalazi prstenovanih ptica iz 60-ih i 70-ih godina 20. st. U razdoblju između 1970. i 1990. brojnost joj u Europi značajno opada, te su nakon 70-ih godina u Hrvatskoj opažanja malobrojna. Za opsežnih istraživanja ribnjaka Draganić, od 1991. do 1994., zabilježena je samo tri puta: 27. kolovoza 1991. jedna ptica, 6. rujna 1991. dvije ptice i 30. kolovoza 1994. tri ptice (D. Radović). Na ribnjacima Crna Mlaka zabilježena je samo jednom, sedam ptica 15. listopada 2002. (Radović i sur. 2004a). U svibnju 2010. dvije su ptice zabilježene na kanalu Sava-Odra kod Blata (D. Krnjeta), te je u travnju 2011. jedna ptica zabilježena na šljunčari Rakitje (T. Rubinić). Jedna ptica je opažena na jezeru Sabljaci kod Ogulina u travnju (D. Štefančić) i rujnu 2008. (M. Matešić). Na Dunavu je redovito bilježena (Mikuska i Mikuska 1994). Na ušću Neretve je redovita ali malobrojna preletnica. Jedna do dvije ptice bilježene su najčešće tijekom svibnja, ali i u travnju, lipnju i kolovozu (L. Jurinović, D. Radović, B. Ilić). Na Vranskom jezeru kod Pakoštana zabilježena je samo jednom, u lipnju 1965. (Rucner 1998).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Aves
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Charadriiformes
  • Porodica
    Laridae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Banks, R. C., R. W. McDiarmid, A. L. Gardner, and W. C. Starnes, 2003: null. Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada.
    Banks, R. C., R. W. McDiarmid, and A. L. Gardner, 1987: Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada. Resource Publication, no. 166. 79.
    Banks, R.C., R.W. McDiarmid, and A.L. Gardner. 1987. Checklist of vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada. U.S. Fish and Wildlife Service Resource Publication No. 166. 79 p.
    Gallardo, J. C.; Macías, V.; Velarde, E. (2009). Birds (Vertebrata: Aves) of the Gulf of Mexico. Pp. 1321–1342 in Felder, D.L. and D.K. Camp (eds.), Gulf of Mexico–Origins, Waters, and Biota. Biodiversity. Texas A&M Press, College Station, Texas.
    Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
    Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
    Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
    Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
    Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
    Integrated Taxonomic Information System (ITIS).
    International Commission on Zoological Nomenclature. Opinion 904 Motacilla pleschanka Lepechin, 1770 (Aves): validated under the Plenary Powers.Bulletin of Zoological Nomenclature 26(5/6), 225-226 (1970)
    King, C.M.; Roberts, C.D.; Bell, B.D.; Fordyce, R.E.; Nicoll, R.S.; Worthy, T.H.; Paulin, C.D.; Hitchmough, R.A.; Keyes, I.W.; Baker, A.N.; Stewart, A.L.; Hiller, N.; McDowall, R.M.; Holdaway, R.N.; McPhee, R.P.; Schwarzhans, W.W.; Tennyson, A.J.D.; Rust, S.; Macadie, I. (2009). Phylum Chordata: lancelets, fishes, amphibians, reptiles, birds, mammals. in: Gordon, D.P. (Ed.) (2009). New Zealand inventory of biodiversity: 1. Kingdom Animalia: Radiata, Lophotrochozoa, Deuterostomia. pp. 431-554.
    Larsson, L., Ekström, G., Larsson, E. & Gandemo, M. (1900-01-01 00:00:00) Birds of the World, 2:a uppl.
    Larsson, L., Ekström, G., Larsson, E. & Gandemo, M. (2007) Birds of the World, 2:a uppl.
    Linkletter, L. E. (1977). A checklist of marine fauna and flora of the Bay of Fundy. Huntsman Marine Laboratory, St. Andrews, N.B. 68: p.
    Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
    Peterson, R.T.; Peterson, V.M. (2002). A field guide to the birds of eastern and central North America. Fifth Edition. Peterson Field Guide Series. Houghton Mifflin Company. New York. 427 p.
    Robbins, C. S. (1983). Golden field Guide to Birds of North America. Golden press. 360p.
    SOF (2004) Lista över svenska fåglar bearbetad av Oskar Kindvall baserat på excelfil från SOF (http://www.sofnet.org).
    SOF (2004-03-16 00:00:00) Lista över svenska fåglar bearbetad av Oskar Kindvall baserat på excelfil från SOF (http://www.sofnet.org).
  • Ostala hrvatska imena
  • Strana imena
    Caspian Tern
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -