CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

sredozemni galeb

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Gnijezdeća populacija

Šifra
HRCP002465

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN D)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (EN D)

    • Citat
    Jurinović, L. (2013): Larus audouinii Payraudeau, 1826 (HRCP002465). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2465. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Luka Jurinović
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Gotovo ugrožena NT A3b ver 3.1 (BirdLife International 2010)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      5.4.3 Nenamjerni učinci: mali razmjer (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja) [žetva], 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 8.2 Problematične zavičajne vrste/bolesti
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Pretjerano ribarenje (DT 5.4.3.), porast brojnosti galeba klaukavca s kojim su u kompeticiji na gnjezdilištima (DT 8.2.), turizam i rekreativne aktivnosti (DT 6.1.).
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićen Bernskom konvencijom (dodatak II), Bonskom konvencijom (dodaci I i II) i Direktivom o pticama (dodatak I). Gnjezdilišta sredozemnoga galeba u Hrvatskoj u cijelosti su obuhvaćena važnim područjima za ptice Ekološke mreže RH: Lastovski arhipelag, Nacionalni park Mljet te Srednjodalmatinski otoci i Pelješac.
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.1. Zaštita područja/površine, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 5.2. Politika i regulativa
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Potrebna izrada planova upravljanja za važna područja za ptice Lastovskog arhipelaga, Nacionalnog parka Mljet te Srednjodalmatinskih otoka i Pelješca (RA 2.2., CA 2.1.). Tim je planovima potrebno osigurati zaštitu gnijezdećih kolonija in situ (CA 1.1.) a njihova hranilišta reguliranjem ribolova (CA 2.3., 5.2.).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je provoditi monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.), istražiti rasprostranjenost i brojnost, ekologiju te uzroke ugroženosti sredozemnoga galeba u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.) te provoditi praćenje stanja gnijezdeće populacije (RA 3.1.). Potrebno je izraditi i provoditi akcijski plan za očuvanje gnijezdeće populacije sredozemnoga galeba u Hrvatskoj (RA 2.1.) te planove upravljanja za važna područja za ptice Lastovski arhipelag, Nacionalni park Mljet te Srednjodalmatinski otoci i Pelješac (RA 2.2., CA 2.1.).
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Gnijezde se po stjenovitim otocima udaljenijim od kopna (iznimka je velika kolonija na ušću Ebra). Nakon sezone gniježđenja obitava uz stjenovite obale i po zaklonjenim uvalama. Više ili manje su druževni tijekom cijele godine. Obično su u malim jatima, 3 – 4 ptice zajedno, najviše do 20, sami ili s drugim vrstama galebova. Gnijezde se samotno ili, češće, u malim kolonijama do 20 parova. Monogamni su, nije poznato ostaje li par skupa samo jednu gnijezdeću sezonu ili duže. Gnijezdo grade na tlu između kamenja ili u rijetkom (raštrkanom) bilju. Oba roditelja grade gnijezdo, leže na jajima i brinu se o ptićima. U pologu su obično 2 – 3 jaja, inkubacija traje oko 28 dana. Ptići su za let sposobni s 35 – 40 dana, a o roditeljima su ovisni vjerojatno i sljedeća 3 – 4 mjeseca. Uglavnom se hrane ribom, povremeno i vodenim (sipe, rakovi) i kopnenim beskralješnjacima (kukci), rijetko i sitnim pticama (preletnicama preko otoka) i sisavcima. Za razliku od drugih galebova, rijetko se hrane otpacima. Biljnu hranu jedu rijetko, uglavnom plodove (masline) i sjemenke. Plijen, najčešće ribu, najčešće traže uz obalu karakteristično leteći nisko i polagano s krutim zamasima krila i obješenim, njišućim nogama. Kad uoče plijen obrušavaju se do površine i grabe ga uranjajući samo kljun (ako je more uzburkanije uranjaju i glavu), ne zastajući u letu, a veoma rijetko slijeću na površinu. Povremeno se hrane pojedinačno ili u malim skupinama (2 – 4 ptice) na poljodjelskim površinama blizu kolonija, skupljajući kukce na tlu i loveći ih u letu.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjen je u Sredozemlju, a brojniji je u njegovu zapadnom dijelu: na delti Ebra u Španjolskoj, Balearima, Korzici, Sardiniji i Čafarinima (uz sjeveroistočni Maroko). Disperzivni su i djelomične selice. Zimuje u Sredozemlju i na atlantskoj obali sjeverozapadne Afrike.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj je gniježđenje sredozemnoga galeba ustanovljeno tek 1996. (Rubinič i Vrezec 2000). S godinama mijenja položaj kolonija na otocima unutar mljetskog i lastovskog akvatorija, a pojedinačni parovi gnijezde se i oko Korčule i Pelješca. Tijekom 2001. prebrojeno je ukupno 69 (A. Vrezec i B. Rubinič), 2005. 56 – 59 (L. Jurinović), a 2006. 57 parova (L. Jurinović). Nalazi ptića prstenovanih na hrvatskim kolonijama upućuju na disperziju mladih po Sredozemlju (uz obale Španjolske i Italije) pa čak i do atlantske obale Španjolske (Baskija). Iako malena, naša populacija ima značenje u svjetskim razmjerima: za opstanak te veoma malobrojne i ugrožene vrste važno je svako područje na kojem se gnijezdi više od 20 parova (Heath i Evans 2000). Izvan sezone gniježđenja je malobrojan te se viđaju samo odrasle jedinke.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Charadriiformes
    • Porodica
      Laridae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      Hoyo, J. del, Elliott, A. & Sargatal, J. (1900-01-01 00:00:00) Hoatzin to auks
      Mayr, Ernst, and G. William Cottrell, eds., 1979: null. Check-List of Birds of the World, vol. 1, Second Edition. xvii + 547.
      Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
      van der Land, J. (2001). Tetrapoda, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 375-376
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Audouin’s Gull
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -