CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

zlatar pijukavac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Zimujuća populacija

Šifra
HRCP002463

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN D)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (EN D)

    • Citat
    Radović, D., Kralj, J. (2013): Pluvialis squatarola (Linnaeus, 1758) (HRCP002463). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2463. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Dragan Radović
      Jelena Kralj
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Najmanje zabrinjavajuća LC ver 3.1 (BirdLife International 2009)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1.2 Komercijalna i industrijska područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 5.1.2 Nenamjerni učinci (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja), 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Zimujuća populacija zlatara pijukavca u Hrvatskoj ugrožena je uništavanjem plitkih muljevitih i pjeskovitih morskih obala (DT 7.3., DT 1.3., 1.2.), osobito u sjeverozapadnom dijelu sjeverne Dalmacije te prestankom rada solana s tradicionalnim načinom proizvodnje (npr. solane Dinjiška na otoku Pagu) (DT 7.3.), kao i smanjivanjem površine i kvalitete močvarnih područja u cjelini (DT 7.2.). Turizmom i rekreativnim aktivnostima (DT 6.1.) na preostalim staništima ptice se uznemiravaju, što onemogućuje nesmetano hranjenje. Krivolovom (DT 5.1.2.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićen Bonskom konvencijom (dodatak II), Bernskom konvencijom (dodaci I i II) i Direktivom o pticama (dodatak II-B). Glavno zimovalište zlatara pijukavca nalazi se unutar Ekološke mreže RH, u važnom područje za ptice Sjeverozapadna Dalmacija i Pag.
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Očuvanjem i obnovom muljevitih i pjeskovitih morskih obala (CA 2.1., 2.3., 4.3., 5.2.), očuvanjem i revitaliziranjem vlažnih staništa (CA 2.3., 5.2.) te provedbom mjera za poticanje ekstenzivne ili poluintenzivne proizvodnje na šaranskim ribnjacima u Hrvatskoj, kao i proizvodnje u solanama s tradicionalnom proizvodnjom soli (CA 5.2., 6.4.), potrebno je osigurati odgovarajuća staništa i hranilišta tijekom selidbe i zimovanja zlatara pijukavca. Provedbom mjera suzbijanja krivolova ptica u Hrvatskoj (CA 4.2., 5.2., 5.4.) smanjit će se smrtnost i uznemiravanje.
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 3.1 Trendovi populacije
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je provoditi redoviti monitoring zimujuće populacije (RA 3.1.) te istražiti zimovanje i selidbu zlatara pijukavca u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3.). Izradom i provedbom plana upravljanja za važno područje Sjeverozapadna Dalmacija i Pag potrebno je definirati mjere aktivne zaštite te osigurati njihovu provedbu.
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Gnijezdi se u tundri, između obale i granice drveća, na površinama prekrivenim šašem, mahovinom i lišajevima. Izvan gnijezdeće sezone uglavnom se zadržava uz obale mora, u zoni plime i oseke, po prostranim muljevitim i pjeskovitim površinama. Malobrojniji su za selidbe u unutrašnjosti, običnouz jezera i različita vlažna područja, na muljevitim i pjeskovitim površinama, ali i na niskim travnjacima. Izvan gnijezdeće sezone najčešće se zadržavaju u malim skupinama, po 2 – 3 ptice, ili i u većim rahlim jatima do 30-ak ptica. Monogamni su, gnijezde se samotni parovi. Par se najvjerojatnije združuje tijekom proljetne selidbe. Gnijezdo grade i na jajima leže oba roditelja. U pologu su obično 4 jaja, inkubacija traje 26 – 27 dana. Mladi su potrkušci, u početku se o njima brinu oba roditelja, a prije no što mladunci navrše 12 dana ženka napušta porodično jato. Ptići su za let sposobni s 35 – 45 dana, a u to se vrijeme i osamostaljuju. Za gniježđenja u tundri pretežito se hrane kukcima i drugim kopne-nim beskralješnjacima, dok izvan gnijezdeće sezone uglavnom skupljaju mnogočetinaše, mekušce i rakove. Love poput kulika – mirno stanu nekoliko sekunda pa naglo potrče za plijenom.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjen je cirkumpolarno u arktičkom krugu. Selica je, u Europi zimuje uz obale Atlantika, Sjevernoga mora i Sredozemlja.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj je redovita zimovalica samo u sjeverozapadnom dijelu sjeverne Dalmacije: obalno područje od Privlake preko Ninskog zaljeva (uključujući Ninsku solanu) i uvale Ljubač do uvale Plemići te južni dio otoka Paga s paškim solanama. Za prebrojavanja provedenog zimi 1997./98. na tom je području zabilježeno 45 ptica (Radović i sur. 2008). U posljednjih pet zima, od 2004./05. do 2008./09., ova populacija se redovito prati, a broj zabilježenih ptica kretao se od 23 do 40 ptica (K. Leskovar, D. Radović). Izvan navedenih područja zimi je rijedak i u priobalju i u unutrašnjosti te je u posljednjih pedeset godina zabilježen samo nekoliko puta: u siječnju 1986. na akumulaciji HE Čakovec (Lukač 1988), u siječnju 2005. dvije ptice na ribnjacima Draganić (L. Jurinović) te na ušću Neretve gdje je tijekom siječnja 2005. i 2006. do osam ptica bilježeno više puta (L. Jurinović). Krajem 90-ih jedna do dvije ptice bilježene su na zimovanju na ušću Mirne (D. Blažina). Za selidbi je rasprostranjen u cijeloj panonskoj Hrvatskoj, ali je svugdje malobrojan. Zabilježen je na akumulacijskim jezerima na rijeci Dravi (Lukač 1983, 1988), u Podunavlju (Mikuska i Mikuska 1994) te pet ptica krajem listopada 2005. na ribnjacima Donji Miholjac (L. Jurinović). Za opsežnih istraživanja ribnjaka Draganić, od 1991. do 1994., bilježen je uglavnom za jesenske selidbe te je odjednom zabilježeno najviše 18 ptica (Radović i sur. 1999). U priobalju je redovita preletnica (Rucner 1998). Na primjer, močvarna područja otoka Paga tijekom proljetne selidbe posjeti 50 – 100 zlatara pijukavaca (Stipčević 1997). Preletnička populacija procijenjena je gotovo ugroženom (NT).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Charadriiformes
    • Porodica
      Charadriidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Banks, R. C., R. W. McDiarmid, A. L. Gardner, and W. C. Starnes, 2003: null. Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada.
      Banks, R. C., R. W. McDiarmid, and A. L. Gardner, 1987: Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada. Resource Publication, no. 166. 79.
      Banks, R.C., R.W. McDiarmid, and A.L. Gardner. 1987. Checklist of vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada. U.S. Fish and Wildlife Service Resource Publication No. 166. 79 p.
      Gallardo, J. C.; Macías, V.; Velarde, E. (2009). Birds (Vertebrata: Aves) of the Gulf of Mexico. Pp. 1321–1342 in Felder, D.L. and D.K. Camp (eds.), Gulf of Mexico–Origins, Waters, and Biota. Biodiversity. Texas A&M Press, College Station, Texas.
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      Integrated Taxonomic Information System (ITIS).
      King, C.M.; Roberts, C.D.; Bell, B.D.; Fordyce, R.E.; Nicoll, R.S.; Worthy, T.H.; Paulin, C.D.; Hitchmough, R.A.; Keyes, I.W.; Baker, A.N.; Stewart, A.L.; Hiller, N.; McDowall, R.M.; Holdaway, R.N.; McPhee, R.P.; Schwarzhans, W.W.; Tennyson, A.J.D.; Rust, S.; Macadie, I. (2009). Phylum Chordata: lancelets, fishes, amphibians, reptiles, birds, mammals. in: Gordon, D.P. (Ed.) (2009). New Zealand inventory of biodiversity: 1. Kingdom Animalia: Radiata, Lophotrochozoa, Deuterostomia. pp. 431-554.
      Linkletter, L. E. (1977). A checklist of marine fauna and flora of the Bay of Fundy. Huntsman Marine Laboratory, St. Andrews, N.B. 68: p.
      Liu, J.Y. [Ruiyu] (ed.). (2008). Checklist of marine biota of China seas. China Science Press. 1267 pp.
      Luck et al. 2012; Newbold et al 2012; Belmaker & Jetz 2013
      Luck et al. 2012; Stiles.F. G. & L. Rosselli. 1998; Remsen & Robinson 1990; Hilty & Brown 1986,2001; Sherry 1990; Naranjo et al. 2012; Hilty & Brown 1986, 2001; Newbold et al. 2012; Belmaker & Jetz 2013; Dunning, J.B. 2007; http://www.hbw.com.
      Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
      Peterson, R.T.; Peterson, V.M. (2002). A field guide to the birds of eastern and central North America. Fifth Edition. Peterson Field Guide Series. Houghton Mifflin Company. New York. 427 p.
      Robbins, C. S. (1983). Golden field Guide to Birds of North America. Golden press. 360p.
      SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
      Squires, H. J. (1990). Decapod Crustacea of the Atlantic coast of Canada. Canadian Bulletin of Fisheries and Aquatic Sciences. 221: 532 p.
      Urban, E. K.; Fry, C. H.; Keith, S. (1986). The Birds of Africa, Volume II. Academic Press, London.
      Vanner, M. (2003). The encyclopedia of North American birds. Paragon Publishing. 1-383.
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Grey Plover
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -