CRVENI POPIS
Natrag
-
riđa štijoka
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Gnijezdeća populacija
Šifra
HRCP002461
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN D)
Datum procjene
31.12.2013.
Prethodne procjene
Citat
Tutiš, V., Ćiković, D. (2013): Porzana porzana (Linnaeus, 1766) (HRCP002461). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2461. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Vesna Tutiš
Davor Ćiković
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Najmanje zabrinjavajuća LC ver 3.1 (BirdLife International 2009) - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Znanje - Napomena uz razlog promjene
Nova procjena veličine populacije; Primjena kriterija i regionalnih smjernica
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5.1.2 Nenamjerni učinci (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja), 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Nestajanjem močvarnih područja, osobito poplavnih travnjaka obraslih relativno rijetkim niskim biljem (sitovi, šaševi i sl.) zbog regulacija rijeka i melioracija (DT 7.2.) nestaju staništa riđe štijoke. Krivolovom (DT 5.1.2.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićena Bonskom konvencijom (dodatak II), Bernskom konvencijom (dodatak II) i Direktivom o pticama (dodatak I). Većina gnjezdilišta u zaštićenim je područjima: u priobalju u ornitološkim rezervatima u dolini rijeke Neretve te u Nacionalnom parku Krka i Parku prirode Vransko jezero, a u nizinskoj Hrvatskoj u parkovima prirode Lonjsko polje i Kopački rit. Unutar šest važnih područja za ptice Ekološke mreže RH gnijezdi se 80% ukupne hrvatske populacije riđe štijoke. - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening, 5.2. Politika i regulativa, 5.4. Usklađenost i provedba - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Izradom planova upravljanja za važna područja za ptice u kojima je gnijezdeća populacija riđe štijoke cilj očuvanja (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je na gnjezdilištima osigurati provedbu aktivnih mjera zaštite, kao što su osiguravanje dovoljne razine vode na gnjezdilištima (CA 2.3.), sprečavanje krivolova i uznemiravanja (CA 4.2., 5.2., 5.4.) i dr. Očuvanjem i revitaliziranjem vlažnih staništa (CA 2.3., 5.2.) potrebno je očuvati hranilišta i potencijalna gnjezdilišta ove vrste u Hrvatskoj. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Potrebno je istražiti rasprostranjenost i brojnost, ekologiju, selidbu te uzroke ugroženosti gnijezdeće populacije riđe štijoke u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.). Izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje gnijezdeće populacije riđe štijoke u Hrvatskoj (RA 2.1.) te planova upravljanja za važna područja za ptice u kojima je gnijezdeća populacija riđe štijoke cilj očuvanja (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je na gnjezdilištima osigurati provedbu aktivnih mjera zaštite.
- Biologija vrste
- Opis
- - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Gnijezdi se po veoma plitkim (najbolje do 15 cm, najviše do 30 cm) slatkovodnim staništima s bogatim niskim biljnim pokrovom (šaševi, trave, perunike, preslice i sl.), npr. na plitkim dijelovima prostranih močvara ili na poplavljenim livadama. Izbjegavaju veće površine otvorene vode i suha područja, kao i područja s većim promjenama vodostaja. Kao i druge štijoke, za selidbe nastanjuju i druga vlažna staništa, ali uvijek s gustim biljnim pokrovom. Samotne su, za gniježđenja su u teritorijalnim parovima i porodičnim jatima. Monogamne su, veze para traju jednu gnijezdeću sezonu. Gnijezdo grade oba spola u gustom bilju uz vodu ili na vodi, često na busenu. Polog se sastoji od 10 do 12 jaja, inkubacija traje 18 – 19 dana. Na jajima leže i o ptićima se brinu oba roditelja. Ptići su potrkušci, prvih dana ih hrane roditelji, poslije se hrane sami. Nije poznato kada se ptići osamostaljuju. Svejedi su, pretežito se hrane sitnim vodenim beskralješnjacima (kukcima i njihovim ličinkama, paucima, vodenim puževima i sl.), sjemenkama, zelenim dijelovima i korijenjem vodenog bilja te algama. Hranu uzimaju s vode i iz vode i blata, a dok se hrane, drže se skrovito u vegetaciji. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjena je u Europi i Aziji. U istočnoj i srednjoj Europi areal joj je kontinuiran, dok se u zapadnoj i južnoj gnijezdi samo lokalno. Pretežito je selica, zimuje u istočnoj i jugoistočnoj Africi. Neke ptice prezimljuju i u Europi, uglavnom južnoj, ali i uz Sjeverno more. - Nacionalna rasprostranjenost
Gnjezdarica je panonske Hrvatske i priobalja, ali su rasprostranjenost i brojnost zbog njezine skrovitosti slabo poznati. U panonskoj Hrvatskoj najmanje se 10 parova gnijezdi u Lonjskom polju (Schneider 1989). Malobrojna je gnjezdarica i u Baranji: glasanje najmanje dva mužjaka u više navrata zabilježeno je u svibnju 2005. na prostranim močvarno-travnjačkim staništima južno od Kopačeva (A. Tomik), a 2007. jedan je mladunac pronađen uz istočni rub naselja Bilje (T. Mikuska). U Pokupskom bazenu je vjerojatno neredovita i malobrojna gnjezdarica – na gniježđenju je pronađena samo jednom u travnju 1990. na poplavnom pašnjaku Žeravinec kraj ribnjaka Pisarovina (K. Leskovar). U primorskoj Hrvatskoj gnijezdi se uz donji tok Neretve (D. Radović, V. Tutiš, B. Ilić), 2 – 3 para u uvalama Visovačkog jezera na Krki (Radović i sur. 2005), 2 – 3 para unutar ornitološkog rezervata na Vranskom jezeru kod Pakoštana (Radović i sur. 2004) i vjerojatno uz akumulaciju Butoniga u Istri (Tutiš i sur. 1999). Za selidbe je znatno rasprostranjenija. Prisutna je duž cijelog priobalja (Cvitanić 1963, Igalffy 1980, Tutman 1980, Rubinič 1996, Rucner 1998, Tutiš i sur. 1999, Radović i sur. 2004, Radović i sur. 2005) i u cijeloj panonskoj Hrvatskoj, od Pokupskoga bazena (D. Radović), Donje Posavine (Vasilik 2004), Poilovlja (Delić i Grlica 2003) do Podunavlja (Mikuska i Mikuska 1994). U priobalju je bilježena i zimi, od Istre (Tutiš i sur. 1999) sve do Neretve (Rucner 1998).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Aves - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Gruiformes - Porodica
Rallidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
BODC. (2009). Species list from the British Oceanographic Data Centre.
Banks, R. C., R. W. McDiarmid, and A. L. Gardner, 1987: Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada. Resource Publication, no. 166. 79.
Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
SOF (2007) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
- Ostala hrvatska imena
- Strana imena
Spotted Crake - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -