CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

tetrijeb gluhan

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Gnijezdeća populacija

Šifra
HRCP002459

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN D)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (EN B1bc; D)

    • Citat
    Tutiš, V., Barišić, S. (2013): Tetrao urogallus Linnaeus, 1758 (HRCP002459). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2459. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Vesna Tutiš
      Sanja Barišić
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Najmanje zabrinjavajuća LC ver 3.1 (BirdLife International 2009)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      4.1 Ceste i željezničke pruge, 5.1.3 Progon/kontrola, 5.3 Sječa i iskorištavanje drveta, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 8.2 Problematične zavičajne vrste/bolesti
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Populacija tetrijeba gluhana u Hrvatskoj je slabo istražena te nije moguće sa sigurnošću definirati uzroke ugroženosti. Vjerojatno su najvažniji uzroci ugroženosti uređivanje šuma (DT 5.3.) koje dovodi da smanjivanja kvaliteta staništa, krivolov (DT 5.1.3) te povećanje brojnosti divljači, osobito divljih svinja, zbog prihranjivanja. Kao gnjezdarica tla tetrijeb gluhan je vrlo osjetljiv na uznemiravanje pa povećanje brojnosti divljači zbog prihranjivanja negativno utječe na uspješnost njihova gniježđenja. Povećanje brojnosti divljih svinja dovodi i do povećane predacije nad jajima i mladim ptićima (DT 8.2.). Šumskogospodarskim radovima (DT 5.3.) te otvaranjem šumskih staništa izgradnjom šumskih prometnica (DT 4.1.) ptice se dodatno uznemiravaju, kao i povećanjem turizma i rekreativnih aktivnosti (DT 6.1.) u planinskom području.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićen Bernskom konvencijom (dodatak III). Gnjezdilišta tetrijeba u Hrvatskoj gotovo su u cijelosti obuhvaćena Ekološkom mrežom RH i ciljna je vrsta u važnim područjima za ptice Gorski kotar, Primorje i sjeverna Lika, Nacionalni park Plitvička jezera te Velebit.
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.2. Kontrola invazivnih/problematičnih vrsta, 4.2. Trening, 5.2. Politika i regulativa, 5.4. Usklađenost i provedba
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Izradom planova upravljanja za važna područja za ptice u kojima je tetrijeb ciljna vrsta (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je osigurati aktivne mjere zaštite tetrijeba gluhana. Potrebno je oblikovati i ugrađivati uvjete i mjere zaštite prirode u šumskogospodarske osnove s ciljem očuvanja biološke raznolikosti u šumama te sposobnosti prirodne obnove šuma (CA 5.2.). Provedbom mjera za suzbijanje krivolova ptica u Hrvatskoj (CA 4.2., 5.2., 5.4.) potrebno je smanjiti smrtnost i uznemiravanje tetrijeba. Kontrolom brojnosti divljači čije su populacije porasle kao posljedica prihranjivanja, a osobito divljih svinja, potrebno je smanjiti predaciju na jajima i ptićima te uznemiravanje u doba razmnožavanja (CA 2.2., 5.2.).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je istražiti rasprostranjenost i brojnost, ekologiju te uzroke ugroženosti tetrijeba gluhana u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.) te provoditi redoviti monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.). Izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje i oporavak populacije tetrijeba gluhana u Hrvatskoj (RA 2.1) te planova upravljanja za važna područja za ptice u kojima je tetrijeb ciljna vrsta (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je osigurati aktivne mjere zaštite tetrijeba gluhana.
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Nastanjuju stare, crnogorične i mješovite, dosta otvorene šume s dobro razvijenim prizemnim biljem i niskim grmljem. Omiljena su im područja u kojima se prostrane šume izmjenjuju s proplancima ili drugim otvorenim terenima, obraslim biljkama s bobičastim plodovima (npr. borovnice). Na jugu i zapadu areala obitavaju uglavnom u gorskim i planinskim predjelima. Sječa šume i uznemirivanje učinili su većinu nizinskih šuma nepodesnima. Usko su vezani s rasprostranjenošću borovnice koja je važna hrana odraslim pticama i još važnija ptićima jer se na njoj zadržavaju mnogi beskralješnjaci (osobito ličinke leptira) koji su im najomiljenija hrana. Odrasli mužjaci su obično samotni. Samo se kratko (3 – 4 tjedna) okupljaju u proljeće na tradicionalnim pjevalištima, smještenim u šumi. Ženke i mladi mužjaci su druževni i oko pola godine provode u malim jatima, obično manje od 10 ptica. U jata se sakupljaju u jesen. Između mužjaka i ženka ne stvaraju se veze već se mužjaci i ženke sreću na pjevalištu samo zbog parenja te se ženke gnijezde samotno. Gnijezda grade na tlu u gustom bilju, često pri dnu stabla, a iznimno se gnijezde i u starim gnijezdima drugih vrsta, na 3 – 5 m iznad zemlje. Ženka gradi gnijezdo, leži na jajima i samostalno se brine o ptićima. U pologu bude obično 7 – 11 jaja. Inkubacija traje 24 – 26 dana. Mladi su potrkušci, većinom se hrane samostalno. Sposobni su za kraći let već u dobi od 2 do 3 tjedna. Potpuno su opernaćeni s 2 – 3 mjeseca, a odmah zatim postaju i samostalni. Odrasle ptice hrane se pretežito biljnom hranom, a većinu životinjskog plijena najvjerojatnije unesu slučajno s biljnom hranom. U proljeće, ljeti i u jesen hrane se uglavnom na tlu, a zimi u krošnjama. Zimi se pretežito hrane iglicama, mladicama i, manje, češerima četinjača. Ljeti su im važna hrana lišće, stabljike i plodovi borovnica, mahunica (Empetrum), šaševi, preslice, mahovine, lišće bekica (Luzula). Listovi topola i sjemenke mogu imati lokalno značenje u jesen. Ptići uzimaju i znatan dio životinjske hrane, pretežito kukce i pauke.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Srednjoeuropska podvrsta T. u. major, koju neki autori uključuju u nominalnu podvrstu, rasprostranjenu u sjevernoj Europi prema istoku sve do sjeverozapadnog Sibira.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj se gnijezdi srednjoeuropska podvrsta T. u. major, koju neki autori uključuju u nominalnu podvrstu, rasprostranjenu u sjevernoj Europi prema istoku sve do sjeverozapadnog Sibira. Gnijezdi se na planinskim masivima Risnjaka, Snježnika, Velike i Male Kapele, Ričićkog bila, sjevernog i srednjeg Velebita i Ličke Plješevice, s tim da je populacija najbrojnija na Bjelolasici (Velika Kapela) i sjevernom Velebitu. Početkom 20. st. tetrijeb gluhan je u Hrvatskoj bio znatno rasprostranjeniji nego danas, a gnijezdio se i u gorju panonske Hrvatske, npr. na Papuku (Rössler 1917) i Medvednici (Hirtz 1938). Tijekom prebrojavanja mužjaka na pjevalištima Gorskog kotara tijekom 1997. i 1998., koje je koordinirao A. Frković, a koje su provele Hrvatske šume (Uprave šuma Delnice, Gospić, Ogulin i Senj) ukupno je evidentiran 61 mužjak 1997. i 55 mužjaka 1998. godine. Prebrojavanje je provođeno na prije poznatim pjevalištima, od kojih je oko 20% ostalo neistraženo. Nakon 1998. opsežna prebrojavanja mužjaka na pjevalištima u Gorskom kotaru više nisu provedena, no parcijalni podaci indiciraju da je brojnost tetrijeba gluhana u Gorskom kotaru, u posljednjih pedeset godina, u izrazitom opadanju (A. Frković). Na primjer, na deset pjevališta u Nacionalnom parku Risnjak 1969. prebrojena su ukupno 24 pjevajuća mužjaka (Frković 1994), 1998. svega tri mužjaka (A. Frković), dok 2010. nije pronađeno niti jedno aktivno pjevalište (M. Gašparac). Također, na deset pjevališta na području šumarije Ravna Gora 1997. prebrojeno je osam mužjaka, dok je 2010. nađen samo 1 mužjak (T. Šporer).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Galliformes
    • Porodica
      Phasianidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Avibase - the world bird database.
      Dickinson, Edward C., ed., 2003: null. The Howard and Moore Complete Checklist of the Birds of the World, 3rd edition. 1039.
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
      Skrjabin, K. I. (1961). Family Prosthogonimidae Nicoll, 1924. Osnovy Trematodologii. 19: 6–192. (In Russian).
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Western Capercaillie
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -