CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

crna lunja

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Gnijezdeća populacija

Šifra
HRCP002452

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN D)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (VU D1)

    • Citat
    Barišić, S. (2013): Milvus migrans (Boddaert, 1783) (HRCP002452). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2452. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Sanja Barišić
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      Nova procjena veličine populacije
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 5.1.3 Progon/kontrola, 5.3.2 Namjerno iskorištavanje: veliki razmjer (vrsta koja se procjenjuje je predmet iskorištavanja) [žetva], 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Nestajanjem močvarnih područja (DT 7.2.), propadanjem šaranskih ribnjaka s ekstenzivnom proizvodnjom (DT 7.3.), uređivanjem rijeka (DT 7.2.) te intenziviranjem poljodjelstva (DT 2.1.) smanjuje se površina i kvaliteta staništa crne lunje. Uređivanjem šuma (DT 5.3.2.), odnosno sječom šumskih sastojina veće starosti smanjuje se raspoloživost stabala pogodnih za gniježđenje, dok se šumskogospodarskim radovima u blizini gnijezda ptice uznemiravaju, što negativno utječe na uspješnost gniježđenja. Onečišćenjem voda (DT 9.3.) smanjuje se kvaliteta staništa i povećava opasnost od trovanja ptica zbog akumuliranja teških metala i pesticida u organizmu. Krivolovom (DT 5.1.3.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićena Bonskom konvencijom (dodatak II), Bernskom konvencijom (dodatak II), Washingtonskom konvencijom (CITES II) i Direktivom o pticama (dodatak I). Najvažnija gnjezdilišta su u parkovima prirode Lonjsko polje i Kopački rit. Gotovo 80% ukupne hrvatske populacije crne lunje gnijezdi se unutar osam važnih područja za ptice Ekološke mreže RH.
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa, 5.3. Standardi i pravila u privatnom sektoru, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.3. Tržišni čimbenici, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Ugrađivanjem mjera zaštite prirode u šumskogospodarske osnove s ciljem očuvanja biološke raznolikosti u šumama (CA 5.2.) potrebno je osigurati povoljne uvjete za gniježđenje crne lunje. Uspostavljanjem zone zabrane kretanja i obavljanja radova oko gnijezda (CA 2.1.) potrebno je spriječiti uznemiravanje ptica tijekom gniježđenja. Suzbijanjem krivolova (CA 4.2., 5.2., 5.4.) i minimiziranjem negativnih učinaka nadzemnih vodova za prijenos električne energije (5.2.) potrebno je smanjiti stradavanje ptica. Potrebno je smanjiti rizik stradavanja ptica sprečavanjem trovanja odnosno uspješnije provoditi zabranu korištenja otrovnih mamaca, zabraniti korištenje rodenticida u šumskim staništima te spriječiti trovanje toksičnim spojevima iz poljoprivredne proizvodnje te teškim metalima (CA 4.3., 5.3., 5.4.). Radi očuvanja hranilišta ove vrste u Hrvatskoj, potrebno je poticati ekstenzivnu ili poluintenzivnu proizvodnju na šaranskim ribnjacima (CA 5.2., 6.4.), poticati ekstenzivno stočarstvo i tradicionalne oblike poljodjelstva (CA 5.3., 6.3., 6.4.) te očuvati i revitalizirati vlažna staništa (CA 2.3., 5.2.).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 3.1 Trendovi populacije
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno provoditi monitoring (RA 3.1.) gnijezdeće populacije, istražiti rasprostranjenost i brojnost, ekologiju te uzroke ugroženosti (RA 1.2., 1.3., 1.5.) crne lunje u Hrvatskoj. Izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje gnijezdeće populacije crne lunje u Hrvatskoj (RA 2.1.) te izradom i provedbom planova upravljanja za osam važnih područja za ptice u kojima je crna lunja ciljna vrsta potrebno je detaljno definirati mjere aktivne zaštite ove vrste te osigurati njihovu provedbu.
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Gnijezde se po rubovima šuma, uz močvare, šaranske ribnjake, rijeke i jezera u nizinskim predjelima, u istočnoj Slavoniji i uz poljodjelske površine. Love redovito po otvorenim područjima. Izvan sezone gniježđenja su druževne, obično u manjim jatima, osobito na hranilištima i odmorištima. Sele se u jatima, ali viđaju se i samotne ptice. Gnijezde se obično samotni parovi, no ponekad i više parova zajedno (do 30 parova u rahloj koloniji). Gnijezda grade na drveću, pretežito na rubovima šuma. Često rabe stara gnijezda škanjaca i gavranova. Monogamne su, veze traju gnijezdeću sezonu, ali se svake godine obnavljaju jer se obje ptice vraćaju na isto gnijezdo. Gnijezdo pretežito gradi mužjak. U pologu su obično 2 – 3 jaja. Na jajima ženka leži 26 – 38 dana. O ptićima se brinu oba roditelja. Ptići su za let sposobni nakon oko 42 dana, a ovisni o roditeljima ostaju još 40 – 50 dana. Hrane se sitnim sisavcima i pticama, koje se hrane ili gnijezde na otvorenom (ševe, pastirice i sl.), ili ptićima krupnijih vrsta (npr. čaplji), vodozemcima, gmazovima, kukcima i ostalim beskralješnjacima. Često se hrane ribom, najčešće bolesnom ili uginulom. Otimaju hranu drugim pticama (od vrana preko čaplji do grabljivica), pri čemu su agresivnije od crvene lunje. Često se hrane lešinama, a redovito pretražuju smetlišta. Teren pretražuju u niskom (10 – 60 m iznad tla) i sporom (ispod 32 km/sat) letu, a kad uoče plijen, spretnim se okretom obrušavaju i grabe ga, najčešće na tlu ili vodi. Kukce i ptice love i u zraku. Ulovljeni plijen obično pojedu na tlu, ali često i u letu (obično kukce).
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Gnjezdarica je Europe, Azije, Afrike i Australije. Opisano je sedam podvrsta, od kojih se u Europi gnijezdi nominalna. Selica je, zimuje u Africi južno od Sahare.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Gnijezdi se u cijeloj panonskoj Hrvatskoj, ali je najbrojnija u dolinama Drave, Save i Kupe. Na primjer, na području Pokupskog bazena redovito se gnijezdi 6 – 8 parova (K. Leskovar). Ukupna gnijezdeća populacija procjenjuje se na 90 do 120 parova. Hrvatska je izvan glavnih selidbenih putova crne lunje pa je ona, pogotovo izvan panonske Hrvatske, rijetka i malobrojna preletnica (Rucner 1998, Lukač i Stipčević 1997, D. Radović).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Accipitriformes
    • Porodica
      Accipitridae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Banks, R. C., R. W. McDiarmid, A. L. Gardner, and W. C. Starnes, 2003: null. Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada.
      Banks, R. C., R. W. McDiarmid, and A. L. Gardner, 1987: Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada. Resource Publication, no. 166. 79.
      Brown, L.H., E.K. Urban & K. Newman. (1982). The Birds of Africa, Volume I. Academic Press, London.
      Gill & Donsker (eds) (2015-03-09 00:00:00) IOC World Bird List (v5.1)
      Gill, D. (eds.) (2015) IOC World Bird List (v 5.1). doi : 10.14344/IOC.ML.5.1. Online: http://www.worldbirdnames.org/
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      King, C.M.; Roberts, C.D.; Bell, B.D.; Fordyce, R.E.; Nicoll, R.S.; Worthy, T.H.; Paulin, C.D.; Hitchmough, R.A.; Keyes, I.W.; Baker, A.N.; Stewart, A.L.; Hiller, N.; McDowall, R.M.; Holdaway, R.N.; McPhee, R.P.; Schwarzhans, W.W.; Tennyson, A.J.D.; Rust, S.; Macadie, I. (2009). Phylum Chordata: lancelets, fishes, amphibians, reptiles, birds, mammals. in: Gordon, D.P. (Ed.) (2009). New Zealand inventory of biodiversity: 1. Kingdom Animalia: Radiata, Lophotrochozoa, Deuterostomia. pp. 431-554.
      SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
      SOF (2007) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
      Taxonomikommittén BirdLife Sverige (2015) Västpalearktislistan ver. 2 – ny 11 feb 2015
      Taxonomikommittén BirdLife Sverige (2015-02-17 00:00:00) Västpalearktislistan ver. 2 – ny 11 feb 2015
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Black Kite
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -