CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

žličarka

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Gnijezdeća populacija

Šifra
HRCP002450

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii); D)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (EN B2ac; D)

    • Citat
    Mikuška, T. (2013): Platalea leucorodia Linnaeus, 1758 (HRCP002450). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2450. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Tibor Mikuška
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Najmanje zabrinjavajuća LC ver 3.1 (BirdLife International 2009)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      5.1.3 Progon/kontrola, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Nestajanjem močvarnih područja i ostalih vlažnih staništa zbog regulacija rijeka i melioracija (DT 7.2) i propadanjem šaranskih ribnjaka s ekstenzivnom proizvodnjom (DT 7.3.) žličarke gube svoja hranilišta i gnjezdilišta. Pogoršanjem kvalitete vode na poplavnim područjima i ostalim plitkim močvarnim staništima na kojima se hrane (DT 9.3.) smanjuje se količina njihova plijena te povećava rizik od trovanja ptica zbog akumuliranja teških metala i pesticida u organizmu. Paljenjem tršćaka (DT 7.3.) smanjuje se kvaliteta preostalih staništa i onemogućuje gniježđenje. Zbog nepovoljnog vodnog režima (DT 7.2.) zarastanjem je ugroženo gnjezdilište u starom rukavcu Krapje đol. Niski vodostaj u Krapje đolu negativno utječe i na uspješnost gniježđenja jer gnijezda postaju dostupna predatorima (divljim svinjama, lisicama i dr.) te stradavaju jaja i mladi. Krivolovom (DT 5.1.3.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićena Bonskom konvencijom (dodatak II), , Bernskom konvencijom (dodatak II) i Washingtonskom konvencijom (CITES II) i Direktivom o pticama (dodatak I). Gnijezdeće kolonije žličarke u Krapje đolu (Park prirode Lonjsko polje), Jelas polju i kod Donjeg Miholjca u posebnim su ornitološkim rezervatima. Ekološkom mrežom RH obuhvaćena su sva gnjezdilišta žličarke u Hrvatskoj te je ona ciljna vrsta u važnim područjima za ptice Donja Posavina, Jelas polje te Ribnjaci Grudnjak i Našice.
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Izradom planova upravljanja za važna područja za ptice Donja Posavina, Jelas polje, Ribnjaci Grudnjak i Našice (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati te osigurati provedbu aktivnih mjera zaštite žličarke na gnjezdilištima: osiguravanje dovoljne razine vode u kolonijama (CA 2.3.), sprečavanje paljenja trske (CA 2.1.), sprečavanje krivolova (CA 4.2., 4.3., 5.4.), uznemiravanja (CA 2.1.) i dr. Radi očuvanja gnjezdilišta i hranilišta žličarke, potrebno je poticati ekstenzivnu ili poluintenzivnu proizvodnju na šaranskim ribnjacima (CA 5.2., 6.4.) te očuvati i revitalizirati vlažna staništa (CA 2.3., 5.2.) u Hrvatskoj.
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je provoditi redoviti monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.), istražiti rasprostranjenost i brojnost, ekologiju te uzroke ugroženosti gnijezdeće populacije žličarke u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.). Izradom akcijskog plana za očuvanje gnijezdećih populacija kolonijalnih vrsta čaplji i žličarke u Hrvatskoj (RA 2.1) i planova upravljanja za važna područja za ptice Donja Posavina, Jelas polje, Ribnjaci Grudnjak i Našice (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati te osigurati provedbu aktivnih mjera zaštite žličarke na gnjezdilištima.
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Gnijezde se na prostranim plitkim močvarama, ušćima rijeka i poplavnim nizinama. Druževne su. Gnijezde se kolonijalno, a u jatima se zadržavaju i tijekom selidbe i zimovanja. Najčešće se gnijezde u mješovitim kolonijama, s čapljama. Kolonije smještaju u tršćake, rogozike ili niske vrbike. Monogamni su, parovi najvjerojatnije traju samo jednu gnijezdeću sezonu. Gnijezdo grade oba spola. U pologu su obično 3 – 4 jaja. Na jajima leže (24 – 25 dana) mužjak i ženka koji se i zajednički brinu o ptićima. Ptići su sposobni za let kad napune 45 do 50 dana. Spolno sazrijevaju s 3 do 4 godine. Hrane se na otvorenim vodama, u plićacima do 30 cm dubine. Hrane se pretežito vodenim kukcima i njihovim ličinkama, sitnim ribama (do 15 cm dužine), žabama, rakovima, puževima, kolutićavcima i dr. Love u plićacima tako da malo otvoren kljun urone u vodu i hodajući plićakom mašu glavom lijevo-desno. Kad osjete da je kljun nešto dodirnulo, brzo ga zatvore. Jestivi ulov progutaju, a nejestivi ispuste i nastave lov. Love u manjim jatima, a najčešće se poredaju jedna do druge tako da čine crtu koja napreduje i sustavno pretražuje plićak.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjena je u Europi, Aziji i Africi. Opisane su tri podvrste, od kojih se nominalna gnijezdi u Europi, središnjoj i istočnoj Aziji i u Indiji. U Europi je rasprostranjena u njezinu jugoistočnom dijelu te u Španjolskoj i Nizozemskoj. Selice su, zimuju u Sredozemlju i u Africi.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj se redovito gnijezdi na samo dva lokaliteta: u Krapje đolu u Lonjskom polju od 1949. (Rucner 1970) i na ribnjacima Jelas od 1990. (M. Šetina). Krajem osamdesetih godina koloniju na Krapje đolu činilo je od 150 do 170 parova (Schneider 1989). Početkom devedesetih godina, zbog presušivanja Krapje đola izazvanog melioracijskim radovima, dio ptica prelazi na koloniju na ribnjacima Jelas gdje se sredinom devedesetih gnijezdi od 99 do 125 parova (Šetina 1996), dok se na Krapje đolu, nakon njegove sanacije, u to vrijeme gnijezdi oko 40 parova (D. Radović). Krajem devedesetih kolonija na Krapje đolu je stabilna s oko 50 parova (D. Kovačić). Brojnost im, zbog propadanja vegetacije, na ribnjacima Jelas u to vrijeme opada (2000. su se gnijezdila samo 2 para, M. Šetina), ali se formiraju nove kolonije na slavonskim ribnjacima kod Našica i Donjeg Miholjca (Schneider-Jacoby i sur. 2002). U proteklih deset godina dvije najveće i najstarije kolonije jačaju u brojnosti: Krapje đol 100 – 150 parova; ribnjaci Jelas 40 – 80 parova. Istovremeno, kolonije na slavonskim ribnjacima gube na značaju. Na ribnjacima Grudnjak u 2009. gnijezdilo se samo 8 – 10 parova (T. Mikuska, A. Tomik). Na Kopačkom ritu gnijezde se neredovito. Gniježđenje je zabilježeno samo 1954. – 11 parova (Majić i Mikuska 1972) i 1990. – 3 para (Mikuska i Mikuska 1994). Ukupna hrvatska populacija procjenjuje se na 120 – 280 parova, sa znatnim fluktuacijama u brojnosti po pojedinim kolonijama. Za selidbe je brojnija i rasprostranjenija, prisutna i u priobalju u manjim jatima od nekoliko do nekoliko desetaka ptica, i to od blata na Pagu (D. Radović) do plićaka na ušću Neretve (D. Radović, D. Kitonić, B. Ilić). Za selidbe je najbrojnija u Kopačkom ritu, gdje se tijekom kolovoza redovito zadržava nekoliko stotina, a nerijetko čak i do 1.000 ptica (Mikuska i Mikuska 1994, Mikuska i sur. 2006). Jata do stotinjak ptica česta su i na šaranskim ribnjacima panonske Hrvatske. U malom broju, ali posljednjih godina sve češće, bilježi se zimi na šaranskim ribnjacima.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Pelecaniformes
    • Porodica
      Threskiornithidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      BODC. (2009). Species list from the British Oceanographic Data Centre.
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      International Commission on Zoological Nomenclature. Opinion 1674 Threskiornithidae Poche, 1904 (Aves, Ciconliformes): given precedence over Plataleidae Bonaparte, 1838 and Eldocimidae Bonaparte, 1854.Bulletin of Zoological Nomenclature 49, 97-99 (1992)
      Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
      Liu, J.Y. [Ruiyu] (ed.). (2008). Checklist of marine biota of China seas. China Science Press. 1267 pp.
      SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Eurasian Spoonbill
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -