CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

blistavi ibis

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Preletnička populacija

Šifra
HRCP002449

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN° D)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (EN D)
  • 2003 - (CR B2ac; D)

    • Citat
    Kralj, J., Barišić, S. (2013): Plegadis falcinellus (Linnaeus, 1766) (HRCP002449). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2449. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Jelena Kralj
      Sanja Barišić
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Najmanje zabrinjavajuća LC ver 3.1 (BirdLife International 2009)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      5.1.2 Nenamjerni učinci (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja), 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Nestajanjem močvarnih područja i ostalih vlažnih staništa zbog regulacija rijeka i melioracija (DT 7.2) i propadanjem šaranskih ribnjaka s ekstenzivnom proizvodnjom (DT 7.3.) nestaju staništa blistavih ibisa. Paljenjem tršćaka (DT 7.3.) smanjuje se kvaliteta preostalih staništa i onemogućuje gniježđenje. Krivolovom (DT 5.1.2.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićen Washingtonskom konvencijom (CITES II), Bonskom konvencijom (dodatak II), Bernskom konvencijom (dodatak II) i Direktivom o pticama (dodatak I). Dio najvažnijih odmorišta (npr. Velo blato na Pagu i Vransko jezero kod Pakoštana) nalazi se u važnim područjima za ptice Ekološke mreže RH; Vransko jezero zaštićeno je i kao park prirode.
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening, 5.2. Politika i regulativa, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Radi očuvanja gnjezdilišta i hranilišta blistavog ibisa, potrebno je poticati ekstenzivnu ili poluintenzivnu proizvodnju na šaranskim ribnjacima (CA 5.2., 6.4.) te očuvati i revitalizirati vlažna staništa (CA 2.3., 5.2.) u Hrvatskoj. Provedbom mjera za suzbijanje krivolova ptica u Hrvatskoj (CA 4.2., 5.2., 5.4.) potrebno je smanjiti smrtnost i uznemiravanje ptica.
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 3.1 Trendovi populacije
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je provoditi redoviti monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.), istražiti rasprostranjenost i brojnost te ekologiju, selidbu i uzroke ugroženosti blistavog ibisa u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.).
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Gnijezde se na prostranim, plitkim močvarama obraslim visokim, gustim tršćacima, rubovima jezera i rijeka, poplavnim nizinama, ušćima. Izvan sezone gniježđenja zadržavaju se i po plitkim priobalnim vodama. Druževni su tijekom cijele godine. Obično su u većim jatima, pojedinačne ptice rijetko se vide. Gnijezde se u kolonijama od nekoliko parova do nekoliko tisuća parova, najčešće u mješovitim kolonijama, s čapljama i malim vrancima. Monogamni su, par najvjerojatnije traje samo jednu sezonu. Gnijezda grade najradije na niskom drveću, ali i u tršćacima ili rogozicima. Oba roditelja grade gnijezdo, leže na jajima i brinu se o ptićima. Polog se najčešće sastoji od 3 do 6 jaja, inkubacija traje 21 dan. Mladunci su u gnijezdu prva dva tjedna, a zatim hodaju uokolo po granama ili trsci i vraćaju se na gnijezdo samo na hranjenje. Za let su sposobni kad napune 28 dana. S oko 50 dana mlade ptice zajedno s roditeljima napuštaju koloniju i odlaze na hranilišta. Tamo dio hrane skupljaju sami, ali ih roditelji još neko vrijeme dohranjuju. Hrane se pretežito kukcima i njihovim ličinkama. Love i vodene puževe, pijavice, gujavice, račiće. Punoglavci mogu biti važan privremeni izvor hrane, a sitne ribe lovi samo iznimno. Hrane se uglavnom u malim skupinama.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjen je diskontinuirano u južnoj Europi, Africi, središnjoj, južnoj i jugoistočnoj Aziji, Australiji, na atlantskoj obali Sjeverne Amerike i na Karibima. Mladi se poslije gniježđenja raspršuju. Selica je, zimuje u Africi južno od Sahare.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj je vrlo rijetka i neredovita gnjezdarica te preletnica. Na Vranskom su se jezeru kod Pakoštana 1965. gnijezdila 3 – 4 para (Rucner 1998). U Kopačkom ritu se 1954. gnijezdilo 27 parova, a 1968. 4 para (Majić i Mikuska 1972). U novije vrijeme gnijezdili su se samo na ribnjacima Jelas, 2 para 1991. te 9 parova 2001. godine (M. Šetina). Za preleta je učestaliji i brojniji u priobalju. Selidba na Vranskom jezeru kod Pakoštana traje od kraja ožujka do kraja svibnja, a najviše je zabilježeno 36 ptica (Radović i sur. 2004). Za proljetne selidbe češće je bilježen u malom broju (jedna do dvije, a najviše pet ptica) na Velom blatu na Pagu (D. Radović, K. Mandić, Božič 2004) te u Stonskoj solani (D. Dender). Uz donji tok rijeke Neretve, kraj Opuzena, 29. 04. 2001. zabilježeno je jato od 18 ptica (Božič 2003). U nizinskoj Hrvatskoj je neredovit i malobrojan, npr. u Podunavlju je “neredovita i malobrojna selica” (Mikuska i Mikuska 1994), a na ribnjacima Draganić je za opsežnih istraživanja od 1991. do 1994. zabilježen samo dva puta: tri ptice u rujnu 1992. i dvije ptice u svibnju 1994. (D. Radović).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Pelecaniformes
    • Porodica
      Threskiornithidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Ayerbe Quiñones, F. (2018). Guía ilustrada de la avifauna colombiana. Wildlife Conservation Society
      Banks, R. C., R. W. McDiarmid, A. L. Gardner, and W. C. Starnes, 2003: null. Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada.
      Banks, R. C., R. W. McDiarmid, and A. L. Gardner, 1987: Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada. Resource Publication, no. 166. 79.
      Banks, R.C., R.W. McDiarmid, and A.L. Gardner. 1987. Checklist of vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada. U.S. Fish and Wildlife Service Resource Publication No. 166. 79 p.
      Brown, L.H., E.K. Urban & K. Newman. (1982). The Birds of Africa, Volume I. Academic Press, London.
      Gallardo, J. C.; Macías, V.; Velarde, E. (2009). Birds (Vertebrata: Aves) of the Gulf of Mexico. Pp. 1321–1342 in Felder, D.L. and D.K. Camp (eds.), Gulf of Mexico–Origins, Waters, and Biota. Biodiversity. Texas A&M Press, College Station, Texas.
      Gill & Donsker (eds) (2015-03-09 00:00:00) IOC World Bird List (v5.1)
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      Integrated Taxonomic Information System (ITIS).
      King, C.M.; Roberts, C.D.; Bell, B.D.; Fordyce, R.E.; Nicoll, R.S.; Worthy, T.H.; Paulin, C.D.; Hitchmough, R.A.; Keyes, I.W.; Baker, A.N.; Stewart, A.L.; Hiller, N.; McDowall, R.M.; Holdaway, R.N.; McPhee, R.P.; Schwarzhans, W.W.; Tennyson, A.J.D.; Rust, S.; Macadie, I. (2009). Phylum Chordata: lancelets, fishes, amphibians, reptiles, birds, mammals. in: Gordon, D.P. (Ed.) (2009). New Zealand inventory of biodiversity: 1. Kingdom Animalia: Radiata, Lophotrochozoa, Deuterostomia. pp. 431-554.
      Lindell, L. (1900-01-01 00:00:00) Sveriges fåglar
      Linkletter, L. E. (1977). A checklist of marine fauna and flora of the Bay of Fundy. Huntsman Marine Laboratory, St. Andrews, N.B. 68: p.
      Liu, J.Y. [Ruiyu] (ed.). (2008). Checklist of marine biota of China seas. China Science Press. 1267 pp.
      Luck et al. 2012; Newbold et al 2012; Belmaker & Jetz 2013
      Peterson, R.T.; Peterson, V.M. (2002). A field guide to the birds of eastern and central North America. Fifth Edition. Peterson Field Guide Series. Houghton Mifflin Company. New York. 427 p.
      Robbins, C. S. (1983). Golden field Guide to Birds of North America. Golden press. 360p.
      SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
      Squires, H. J. (1990). Decapod Crustacea of the Atlantic coast of Canada. Canadian Bulletin of Fisheries and Aquatic Sciences. 221: 532 p.
      Taxonomikommittén BirdLife Sverige (2015-02-17 00:00:00) Västpalearktislistan ver. 2 – ny 11 feb 2015
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Glossy Ibis
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -