CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

čaplja danguba

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Gnijezdeća populacija

Šifra
HRCP002445

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN D)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (VU D1)

    • Citat
    Mikuška, T. (2013): Ardea purpurea Linnaeus, 1766 (HRCP002445). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2445. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Tibor Mikuška
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Najmanje zabrinjavajuća LC ver 3.1 (BirdLife International 2009)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Istinska (nedavna) promjena
    • Napomena uz razlog promjene
      Blagi pad populacije, nova procjena veličine populacije
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      5.1.3 Progon/kontrola, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Nestajanjem močvarnih područja i ostalih vlažnih staništa zbog regulacija rijeka i melioracija (DT 7.2.) te propadanjem šaranskih ribnjaka s ekstenzivnom proizvodnjom (DT 7.3.) nestaju stanišna čaplje dangube. Paljenjem tršćaka (DT 7.3.) smanjuje se kvaliteta preostalih staništa i onemogućuje gniježđenje. Onečišćenjem voda (DT 9.3.) smanjuje se kvaliteta staništa te povećava opasnost od trovanja ptica zbog akumuliranja teških metala i pesticida u organizmu. Krivolovom (DT 5.1.3.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićena Bonskom konvencijom (dodatak II), Bernskom konvencijom (dodatak II) i Direktivom o pticama (dodatak I). Kolonije čaplje dangube u Kopačkom ritu (zoološki rezervat), Krapje đolu (ornitološki rezervat) i na Vranskom jezeru kraj Pakoštana (ornitološki rezervat) nalaze se unutar parkova prirode Kopački rit, Lonjsko polje i Vransko jezero. Unutar sedam važnih područja za ptice Ekološke mreže RH gnijezdi se gotovo 98% ukupne hrvatske populacije čaplje dangube.
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Izradom planova upravljanja za sedam važnih područja za ptice Ekološke mreže RH u kojima je gnijezdeća populacija čaplje dangube cilj očuvanja (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati te osigurati provedbu mjera aktivne zaštite ove vrste, kao što su osiguravanje dovoljne razine vode u kolonijama (CA 2.3.), sprečavanje paljenja trske (CA 2.1.), sprečavanje krivolova (CA 4.2., 4.3., 5.4.), uznemiravanja (CA 2.1.) i dr. Radi očuvanja gnjezdilišta i hranilišta čaplje dangube, potrebno je poticati ekstenzivnu ili poluintenzivnu proizvodnju na šaranskim ribnjacima (CA 5.2., 6.4.) te očuvati i revitalizirati vlažna staništa (CA 2.3., 5.2.) u Hrvatskoj.
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je provoditi redoviti monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.), istražiti rasprostranjenost i brojnost, ekologiju te uzroke ugroženosti gnijezdeće populacije čaplje dangube u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.). Izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje gnijezdećih populacija kolonijalnih vrsta čaplji i žličarke u Hrvatskoj (RA 2.1.) te planova upravljanja za sedam važnih područja za ptice Ekološke mreže RH u kojima je gnijezdeća populacija čaplje dangube cilj očuvanja (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati te osigurati provedbu mjera aktivne zaštite ove vrste.
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Gnijezdi se na plitkim slatkovodnim močvarama s prostranim tršćacima, na jezerima, ribnjacima i sporotekućim rijekama, obala obraslih gustom trskom ili rogozom. Pojedinačni parovi i male kolonije gnijezde se i na malim močvarama uz rijeke i riječne rukavce. Za preleta i zimovanja zadržavaju se i po otvorenijim, slabije obraslim vlažnim staništima. Druževne su na gnijezdećim kolonijama i odmorištima, no na hranilištima su samotne. Sele se u malim jatima, rijetko većim. Gnijezde se u manjim kolonijama ili u mješovitim kolonijama, s drugim čapljama, katkad i samotno. Monogamne su, parovi traju samo jednu gnijezdeću sezonu. Gnijezdo je obično u trsci ili rogozu, rijetko na stablu. U blizini gnijezda grade i platforme od trske koje odrasli često rabe kao odmorišta, a nedorasle ptice kao odmorišta i hranilišta. Oba roditelja grade gnijezdo, leže na jajima i brinu se o ptićima. Polog se sastoji od 4 do 5 jaja. Inkubacija traje oko 36 dana. S 8 do 10 dana mladi se već penju po okolnoj trsci ili granama. Sposobni su za let sa 45 – 50 dana, a samostalni su s 55 – 65 dana. Pretežito se hrane ribom, vodenim kukcima i njihovim ličinkama, rjeđe sitnim sisavcima i vodozemcima. Povremeno love zmije, guštere, sitne ptice, račiće, mekušce i pauke. Love uglavnom u sumrak i zoru, a tijekom dana i noću odmaraju se u gustom vodenom raslinju ili na otvorenom. Najčešće love stojeći u plitkoj vodi ili na plivajućoj vegetaciji i vrebajući plijen s istegnutim vratom pod kutom od oko 60° s očima usmjerenim nadolje. Love i gacajući polako po vodi s vodoravno položenim kljunom tik iznad vode.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Nastanjuje Europu, Aziju i Afriku. Opisane su tri podvrste, od kojih je nominalna rasprostranjena u Europi i zapadnoj Aziji, istočno do Kazahstana i Irana, te u Africi, sjeverno i južno od Sahare. Selica je, zimuje u Africi, južno od Sahare, a u vrlo malom broju u Egiptu i južno od Kaspijskog mora. Postoje indicije da je globalna populacija u opadanju (BirdLife International 2010k).
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Čaplja danguba gnijezdi se na više lokaliteta u nizinskoj Hrvatskoj i na Vranskom jezeru kraj Pakoštana. U nizinskoj Hrvatskoj tijekom 2009. gniježđenje je zabilježeno na osam lokaliteta, od čega su tri kolonije u Baranji: kolonijama u kanalu Barbara i u Suručkoj Bari kraj Darde te u koloniji kod Ostrovca na hrvatsko-mađarskoj granici. U kanalu Barbara, posljednjih se godina redovito gnijezdi oko 30 parova (A. Tomik i T. Mikuska), u Suručkoj bari u razdoblju od 2006. do 2009. gnijezdilo se 3 – 15 parova (A. Tomik i T. Mikuska), a u koloniji kod Ostrovca u razdoblju od 2005. do 2009. gnijezdilo se 1 – 23 para (T. Deme). U Kopačkom ritu 1977. kolonija je brojila 200 parova (Mikuska i Mikuska 1994), početkom 21. st. 20 parova (Mikuska i sur. 2002), a posljednjih godina manje od 10 parova (T. Mikuska). Na slavonskim ribnjacima čaplja danguba također se redovito gnijezdi uz znatne fluktuacije brojnosti. Na ribnjacima Grudnjak 1994. gnijezdila su se 24 para, a između 2004. i 2009. svega 4 – 15 parova (T. Mikuska). Na ribnjacima Jelas 1990. gnijezdilo se 36 parova, a danas se gnijezdi 5 – 15 parova (M. i N. Šetina). U Krapje đolu u Lonjskom polju gnijezdilo se 7 – 16 parova (V. Dumbović i V. Hima). Nekada su postojale kolonije na dravskim mrtvajama kod Budakovca (20 parova), Lepe Grede (5 parova) i Ferdinandovca (5 parova), te na ribnjacima uz Česmu (20 parova), Našice (5 parova) i Lipovljani (5 parova), no nije poznato jesu li te kolonije i danas aktivne. U mrtvaji kod Posavskih Podgajaca postojala je mala kolonija (do 5 parova), no nakon paljenja trske 2008. više nije zabilježeno gniježđenje (T. Mikuska). Vransko jezero kod Pakoštana danas je jedino gnjezdilište čaplje dangube u priobalju. Tu se posljednjih pet godina redovito gnijezdi 5 – 9 parova (D. Radović). Ukupnu hrvatsku gnijezdeću populaciju čini oko 120 – 140 parova, te je i dalje prisutan blagi pad populacije. Za vrijeme selidbe, u rujnu i listopadu te od ožujka do svibnja, bilježene su na vlažnim staništima u čitavoj Hrvatskoj.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Pelecaniformes
    • Porodica
      Ardeidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Brown, L.H., E.K. Urban & K. Newman. (1982). The Birds of Africa, Volume I. Academic Press, London.
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      Linnaeus, C. (1767). Systema naturae per regna tria naturae: secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Ed. 12. 1., Regnum Animale. 1 & 2. Holmiae [Stockholm], Laurentii Salvii. pp. 1-532 [1766] pp. 533-1327 [1767].
      Liu, J.Y. [Ruiyu] (ed.). (2008). Checklist of marine biota of China seas. China Science Press. 1267 pp.
      SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Purple Heron
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -