CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

crnogrli gnjurac

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Gnijezdeća populacija

Šifra
HRCP002444

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(EN B1ab(iii)+2ab(iii); D)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (EN B2ac; D)

    • Citat
    Tutiš, V., Radović, D. (2013): Podiceps nigricollis C.L.Brehm, 1831 (HRCP002444). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2444. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Vesna Tutiš
      Dragan Radović
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Najmanje zabrinjavajuća LC ver 3.1 (BirdLife International 2009)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      5.1.2 Nenamjerni učinci (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja), 5.1.3 Progon/kontrola, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Nestajanjem močvarnih područja (DT 7.2.) zbog regulacija rijeka i melioracija te propadanjem šaranskih ribnjaka s ekstenzivnom proizvodnjom (DT 7.3.) nestaju staništa crnogrloga gnjurca. Krivolovom (DT 5.1.2, 5.1.3.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićen Bernskom konvencijom (dodatak II). Poznata gnjezdilišta crnogrloga gnjurca u Hrvatskoj u cijelosti se nalaze unutar Ekološke mreže RH, u važnim područjima za ptice Jelas polje, Lipovljani te Podunavlje i donje Podravlje.
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa, 5.3. Standardi i pravila u privatnom sektoru, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje gnijezdeće populacije crnogrloga gnjurca u Hrvatskoj (RA 2.1.) te planova upravljanja za važna područja za ptice Jelas polje, Lipovljani te Podunavlje i donje Podravlje (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati mjere aktivne zaštite ove vrste te osigurati njihovu provedbu. Radi očuvanja gnjezdilišta i hranilišta crnogrloga gnjurca, potrebno je poticati ekstenzivnu ili poluintenzivnu proizvodnju na šaranskim ribnjacima (CA 5.3., 6.4.) te očuvati i revitalizirati vlažna staništa (CA 2.3., 5.2.) u Hrvatskoj. Suzbijanjem krivolova (CA 4.2., 4.3., 5.4.) potrebno je smanjiti stradavanje i uznemiravanje ptica.
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je provoditi monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.), istražiti rasprostranjenost, brojnost, ekologiju i uzroke ugroženosti gnijezdeće populacije crnogrloga gnjurca u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.). Izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje gnijezdeće populacije crnogrloga gnjurca u Hrvatskoj (RA 2.1.) te planova upravljanja za važna područja za ptice Jelas polje, Lipovljani te Podunavlje i donje Podravlje (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati mjere aktivne zaštite ove vrste te osigurati njihovu provedbu.
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Gnijezde se na plitkim, visokoproduktivnim, najčešće prostranim vodama, obraslim bujnom podvodnom i obalnom vegetacijom: bare, močvare, rubni dijelovi rijeka i jezera. Rado se gnijezde na novopoplavljenim površinama, gdje brzo izgrade kolonije. U zapadnoj i srednjoj Europi šaranski su ribnjaci glavno stanište crnogrloga gnjurca, u Hrvatskoj se danas gnijezde samo na njima. Izvan sezone gniježđenja borave uglavnom u priobalju, na ušćima rijeka, u plitkim morskim uvalama i kanalima. Najdruževniji su među gnjurcima, obično u jatima, rjeđe samotni. Gnijezde se u kolonijama od nekoliko parova do nekoliko stotina parova; često u kolonijama riječnih galebova i čigri. Gnijezdo je plutajuća nakupina vodenog bilja, pričvršćeno za podvodnu vegetaciju ili trsku. Gnijezdo grade oba spola. U pologu su obično 3 – 4 jaja. Na jajima leže (20 – 22 dana) mužjak i ženka, koji se zajednički brinu o ptićima. Sasvim male ptiće roditelji često nose i hrane na leđima. Odmah nakon valjenja ptića svaki roditelj uzima dio legla i odnosi ga u odvojeno hranilište, leglo se više ne ujedinjuje. Ptići postaju samostalni u dobi od oko 30 dana. Hrane se pretežito vodenim kukcima i njihovim ličinkama, račićima, mekušcima, žabama i punoglavcima te sitnim ribama. Plijen love uglavnom roneći. Češće od ostalih gnjuraca skupljaju hranu s površine vode i bilja, a love čak i kukce koji lete nisko nad vodom.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjen je u Europi, Aziji, Sjevernoj Americi i Africi. Opisane su tri podvrste, od kojih Europu i zapadnu Aziju nastanjuje nominalna podvrsta. U Europi je najbrojniji u istočnom dijelu, uglavnom između 45. i 55. paralele, no gnijezdi se zapadno sve do Španjolske. Selica je, zimuje pretežito u priobalnim područjima od Sjevernog mora, preko istočnih obala Atlantika i Sredozemlja do Kaspijskog jezera, ali i na nezaleđenim vodama u unutrašnjosti kontinenta.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj je gniježđenje zabilježeno na Kopačkom ritu, ribnjacima Podunavlje, Jelas i Lipovljani. U Kopačkom ritu posljednje je sigurno gniježđenje utvrđeno 1954. (Rucner 1962). Godine 2001. ponovno se počeo gnijezditi u tom području (11 parova), ali ne u ritu nego na obližnjim ribnjacima Podunavlje (T. Mikuska). Između 2004. i 2005. na njima se gnijezdilo 14 do 30 parova, no od 2007. više se ne gnijezdi jer je voda iz većine ribnjaka ispuštena zbog prestanka proizvodnje (A. Tomik). U malom broju gnijezdio se i na ribnjacima Jelas, no nakon 2002. gniježđenje na tom području nije zabilježeno (M. Šetina). Na ribnjaku Lipovljani na gniježđenju se bilježe od kraja osamdesetih godina 20. st.: nekoliko parova zabilježio je Schneider (1989), 1997. zabilježeno je 12 parova (D. Radović), a najviše, 46 parova, zabilježeno je 2009. (D. Krnjeta). Na ribnjaku Lipovljani gniježđenje 2011. nije zabilježeno (D. Krnjeta). Očito je da brojnost ptica po pojedinim lokacijama znatno fluktuira, no zbog nedostatka sistematičnog praćenja populacija ptica na svim ribnjacima, teško je procijeniti trend ukupne hrvatske populacije. Za selidbi je prisutan u cijeloj panonskoj Hrvatskoj (D. Radović, Mikuska i Mikuska 1994) gdje u malom broju neredovito i prezimljuje (T. Mikuska: IWC). U priobalju je redovita zimovalica (Igalffy 1980, Rucner 1998, Tutiš i sur. 1999, Radović i sur. 2005, Radović i sur. 2008) gdje je najbrojniji gnjurac i jedini koji redovito zimuje i uz udaljenije otoke. Ukupna zimujuća populacija u Hrvatskoj 1997./98. procijenjena je na oko 3.000 ptica, od čega oko 2.800 zimuje u priobalju (Radović i sur. 2008).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Podicipediformes
    • Porodica
      Podicipedidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Banks, R. C., R. W. McDiarmid, and A. L. Gardner, 1987: Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada. Resource Publication, no. 166. 79.
      Brehm, C. L. (1831). Handbuch der Naturgeschichte aller Vögel Deutschlands. Bernh. Friedr. Voigt. 1022pp.
      Brehm, Christian Ludwig, 1831: null. Handbuch der Naturgeschichte aller Vögel Deutschlands, worin den sorgfältigsten Untersuchungen und den genauesten Beobachtungen mehr als 900 einheimische Vögel-Gattungen zur Begründung einer ganz neuen Ansicht und Behandlung ihrer Naturgeschichte .... xxiv + 1085.
      Brown, L.H., E.K. Urban & K. Newman. (1982). The Birds of Africa, Volume I. Academic Press, London.
      Cattrijsse, A.; Vincx, M. (2001). Biodiversity of the benthos and the avifauna of the Belgian coastal waters: summary of data collected between 1970 and 1998. Sustainable Management of the North Sea. Federal Office for Scientific, Technical and Cultural Affairs: Brussel, Belgium. 48 pp.
      Gallardo, J. C.; Macías, V.; Velarde, E. (2009). Birds (Vertebrata: Aves) of the Gulf of Mexico. Pp. 1321–1342 in Felder, D.L. and D.K. Camp (eds.), Gulf of Mexico–Origins, Waters, and Biota. Biodiversity. Texas A&M Press, College Station, Texas.
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
      Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
      Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
      Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
      International Commission on Zoological Nomenclature. Opinion 406 Use of the Plenary Powers to secure that the specific name nigricouis Brehm, 1831, as published in the combination Podiceps nigricouis shall be the oldest available specific name for the Black-Necked Grebe (class Aves).Opinions and declarations rendered by the International Commission on Zoological Nomenclature 13(7), 119-130 (1956)
      Liu, J.Y. [Ruiyu] (ed.). (2008). Checklist of marine biota of China seas. China Science Press. 1267 pp.
      Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
      SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
      SOF (2007) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
      van der Land, J. (2001). Tetrapoda, in: Costello, M.J. et al. (Ed.) (2001). European register of marine species: a check-list of the marine species in Europe and a bibliography of guides to their identification. Collection Patrimoines Naturels, 50: pp. 375-376
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Black-necked Grebe
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -