CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

trstenjak ševar

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Preletnička populacija

Šifra
HRCP002443

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR D)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Kralj, J., Ćiković, D. (2013): Acrocephalus paludicola (Vieillot, 1817) (HRCP002443). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2443. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jelena Kralj
    Davor Ćiković
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Osjetljiva VU A2c ver 3.1 (BirdLife International 2008)
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Znanje
  • Napomena uz razlog promjene
    Nova procjena
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Nepovoljni status preletničke populacije trstenjaka ševara u Hrvatskoj rezultat je naglog pada brojnosti njegove gnijezdeće populacije u drugoj polovini 20. stoljeća te izumiranja pojedinih gnijezdećih populacija uzrokovanih gubitkom staništa u arealu gniježđenja. Trstenjaka ševara u Hrvatskoj ugrožava isušivanje močvarnih staništa te uređivanje riječnih obala (DT 7.2.), čime se uništavaju staništa na kojima obitavaju tijekom selidbe, a to su prvenstveno niski tršćaci i sitovi uz rijeke i riječna ušća.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Strogo je zaštićen zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićen Bonskom konvencijom (dodatak I), Bernskom konvencijom (dodatak II) i Direktivom o pticama (dodatak I).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 5.2. Politika i regulativa
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Radi očuvanja staništa koja ova vrsta koristi na selidbi, potrebno je očuvati niske tršćake i sitove, osobito uz rijeku Mirnu (CA 2.3.), te očuvati i revitalizirati vlažna staništa u Hrvatskoj (CA 2.3., 5.2.).
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 3.1 Trendovi populacije
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je istražiti selidbu (RA 1.2., 1.3., 1.5.) i uspostaviti praćenje stanja selidbene populacije (RA 3.1.) trstenjaka ševara u Hrvatskoj, tj. na područjima gdje je najčešće bilježen u prošlosti.
  • Biologija vrste
  • Opis
    -
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Gnijezde se u plitkim otvorenim močvarnim područjima obraslim šašem, s vodom ne dubljom od desetak centimetara. Zimuje u slanim šašinama (Scirpus) uz rijeku Senegal, a za selidbe se zadržava uz otvorenu vodu obraslu niskim šašem ili niskom trskom. Gnijezde se samotni parovi. Gnijezda grade u šašu, nad vodom. Vjerojatno su poligamni, gnijezdo gradi i o mladuncima se brine samo ženka. U pologu je 4 – 6 jaja, inkubacija traje 12 – 15 dana. Ptići opernaćuju za 13 – 14 dana. Hrane se uglavnom kukcima, rjeđe paucima i pužićima. Hranu skupljaju u gustoj niskoj vegetaciji, rjeđe i u krošnjama vrba.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Gnijezdi se na izoliranim lokalitetima u Poljskoj, Bjelorusiji, Ukrajini, Mađarskoj, Litvi i Njemačkoj. Veličina ukupne svjetske populacije je 22.000 – 30.000 parova. Zimuje u zapadnoj Africi, južno od Sahare, uglavnom uz rijeku Senegal.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U Hrvatskoj je do 50-ih godina 20. st. bio redovita, iako malobrojna preletnica na sjevernom Jadranu: brojniji samo u dolini Mirne u Istri (Rucner 1998, Kralj 1997). Rijetko je bilježen i u Dalmaciji, južno do Rijeke Dubrovačke. Posljednje ptice zabilježene su 1968. u Rijeci Dubrovačkoj (Tutman 1980). U panonskoj Hrvatskoj zabilježen je samo u kolovozu 1978. u Baranji (Ritzel 1980). U Hrvatskoj je bilježen tijekom ožujka, te kolovoza i rujna.


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Aves
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Passeriformes
  • Porodica
    Acrocephalidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    De Jong, Y.; Verbeek, M.; Michelsen, V.; Bjørn, P. D. P.; Los, W.; Steeman, F.; Bailly, N.; Basire, C.; Chylarecki, P.; Stloukal, E.; Hagedorn, G.; Wetzel, F.; Glöckler, F.; Kroupa, A.; Korb, G.; Hoffmann, A.; Häuser, C.; Kohlbecker, A.; Müller, A.; Güntsch, A.; Stoev, P.; Penev, L. (2014). Fauna Europaea – all European animal species on the web. Biodiversity Data Journal. 2: e4034.
    Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
    SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
  • Ostala hrvatska imena
  • Strana imena
    Aquatic Warbler
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -