CRVENI POPIS
Natrag-
crnoprugasti trstenjak
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Gnijezdeća populacija
Šifra
HRCP002442
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR D)
Datum procjene
31.12.2013.
Prethodne procjene
Citat
Crnković, R. (2013): Acrocephalus melanopogon (Temminck, 1823) (HRCP002442). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2442. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Robert Crnković
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Najmanje zabrinjavajuća LC ver 3.1 (BirdLife International 2009) - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Nestajanjem močvarnih područja zbog regulacija rijeka i melioracija (DT 7.2.) nestaju staništa crnoprugastog trstenjaka. Paljenjem tršćaka (DT 7.3.) smanjuje se kvaliteta preostalih staništa te onemogućuje gniježđenje. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićen Bonskom konvencijom (dodatak II), Bernskom konvencijom (dodatak II) i Direktivom o pticama (dodatak I). Jedino poznato gnjezdilište crnoprugastog trstenjaka u Hrvatskoj nalazi se unutar Ekološke mreže RH, u važnom području za ptice Cetina. - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 5.2. Politika i regulativa - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Potrebno je napraviti akcijski plan očuvanja gnijezdeće populacije crnoprugastog trstenjaka u Hrvatskoj (RA 2.1) te plana upravljanja važnim područjem za ptice Cetina (RA 2.2., CA 2.1.). Radi zaštite staništa u tim je planovima potrebno predvidjeti mjere aktivne zaštite poput sprječavanja paljenja i uništavanja prostranih tršćaka (CA 2.1.), kao i druge mjere očuvanja vlažnih staništa na području rasprostranjenosti crnoprugastog trstenjaka u Hrvatskoj (CA 2.3., 5.2.). - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Potrebno je provoditi monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.) te istražiti ekologiju i uzroke ugroženosti crnoprugastog trstenjaka u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.). Potrebno je napraviti akcijski plan očuvanja gnijezdeće populacije crnoprugastog trstenjaka u Hrvatskoj (RA 2.1) te plan upravljanja važnim područjem za ptice Cetina (RA 2.2., CA 2.1.).
- Biologija vrste
- Opis
- - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Gnijezde se u tršćacima, rogozicima i šašu, uvijek iznad vode. Veoma je važan gusti sloj suhih, izlomljenih stabljika trske i ostalog bilja. Gnijezde se samotni parovi. Monogamni su, veze između mužjaka i ženki traju samo jednu gnijezdeću sezonu. Ženke grade gnijezdo iznad vode, obično 30 – 60 cm iznad površine, u gustoj trsci, rogozu, šašu ili niskom grmlju. U pologu je 3 – 5 jaja, inkubacija traje 14 – 15 dana. Oba spola leže na jajima i brinu se o ptićima. Ptići opernaćuju s oko 12 dana. Pretežito se hrane kukcima (osobito sitnim kornjašima) i paucima, redovito uzimaju i vodene puževe. Hranu skupljaju po bilju i s plutajućih stabljika po površini ili iz vode, kukce love i u letu. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjen je mjestimično u južnoj, srednjoj i istočnoj Europi, sjeverozapadnoj Africi i zapadnoj Aziji, istočno do Kazahstana. Od tri opisane podvrste, u Europi se gnijezdi nominalna. Ptice iz sjevernog dijela areala su selice, dok je prema jugu sve više stanarica. Dio populacije koji se seli zimuje u Sredozemlju. - Nacionalna rasprostranjenost
U Hrvatskoj su pouzdano poznate samo dvije male gnijezdeće populacije uz Cetinu: 2000. otkrivena je mala populacija od desetak parova na Hrvatačkom polju, a dva para crnoprugastih trstenjaka gnijezde se na Paškom polju od 2008. (R. Crnković). U sezoni gniježđenja bilježen je i na više drugih lokaliteta u Hrvatskoj, npr. ribnjacima Donji Miholjac i Draganić, Kolanskom blatu i Vranskom jezeru kod Pakoštana (Arhiva prstenovanja Zavoda za ornitologiju), no bez naznaka mogućega gniježđenja. Ukupnu gnijezdeću populaciju vjerojatno čini 10 – 12 parova. Za selidbe je prisutan na močvarnim staništima diljem panonske Hrvatske (Mikuska i Mikuska 1994, Sušić i sur. 1988, D. Radović, Arhiva prstenovanja Zavoda za ornitologiju) i priobalja (Arhiva Zavoda za ornitologiju), a duž cijelog priobalja redovita je zimovalica (Rucner 1998, Tutiš i sur. 1999, Stipčević i sur. 1990, D. Dender, Arhiva prstenovanja Zavoda za ornitologiju).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Aves - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Passeriformes - Porodica
Acrocephalidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
del Hoyo, J., Elliott, A. & Christie, D.A. (eds.) (1900-01-01 00:00:00) Handbook of the Birds of the World - Volume 11: Old World Flycatchers to Old World Warblers. Lynx Edicions, Barcelona
- Ostala hrvatska imena
- Strana imena
Moustached Warbler - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -