CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

zlatovrana

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Gnijezdeća populacija

Šifra
HRCP002440

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR D)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (CR D)

    • Citat
    Barišić, S., Tutiš, V. (2013): Coracias garrulus Linnaeus, 1758 (HRCP002440). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2440. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Sanja Barišić
      Vesna Tutiš
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Gotovo ugrožena NT A2bcd+3bcd+4bcd ver 3.1 (BirdLife International 2008)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 5.1.3 Progon/kontrola
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Intenziviranjem poljodjelstva (DT 2.1.) smanjuje se površina i kvaliteta staništa zlatovrane te povećava opasnost od trovanja ptica zbog akumuliranja pesticida u organizmu. Krivolovom (DT 5.1.3.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićena Bernskom konvencijom (dodatak II), Bonskom konvencijom (dodatak II) i Direktivom o pticama (dodatak I). Jedino poznato gnjezdilište zlatovrane u Hrvatskoj nalazi se unutar Ekološke mreže RH, u važnom područja za ptice Ravni kotari.
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 3.2 Oporavak vrste, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa, 5.3. Standardi i pravila u privatnom sektoru, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.3. Tržišni čimbenici, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Potrebno je izraditi i provoditi akcijski plan za očuvanje gnijezdeće populacije zlatovrane u Hrvatskoj (RA 2.1., CA 3.2.) te plan upravljanja važnim područjem za ptice Ravni kotari (RA 2.2., CA 2.1.). Tim je planovima potrebno predvidjeti mjere aktivne zaštite poput: očuvanje pojedinačnih stabala s dupljama, drvoreda starih topola, postavljanje kućica za gniježđenje kako bi se osigurala odgovarajuća ponuda mjesta za gniježđenje (CA 2.1., 2.3., 3.2.). Poticanjem ekstenzivnog stočarstva, tradicionalnog i organskog poljodjelstva, zaštitom živih međa, potrebno je osigurati odgovarajuću kvaliteta staništa za zlatovranu (CA 5.3., 6.3., 6.4.). Strogim suzbijanjem krivolova i zabranom korištenja insekticida i herbicida s negativnim učinkom na zlatovranu smanjit će se njena prekomjerna smrtnost (CA 4.2., 4.3., 5.2., 5.4.).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je provesti istraživanje rasprostranjenosti i brojnosti, ekologije i uzroka ugroženosti zlatovrane u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.) te provoditi monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.). Potrebno je izraditi i provoditi akcijski plan za očuvanje gnijezdeće populacije zlatovrane u Hrvatskoj (RA 2.1., CA 3.2.) te plan upravljanja važnim područjem za ptice Ravni kotari (RA 2.2., CA 2.1.).
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Nastanjuju otvorena, sunčana staništa s razbacanim starim stablima, stare otvorene šume (osobito hrastove ili borove), stare parkove, prostrane voćnjake, drvećem obrasle obale rijeka i sl. Za selidbe su samotne ili u malim jatima, gnijezde se samotni parovi. Monogamne su, združivanje parova počinje vjerojatno već na zimovalištima ili na proljetnoj selidbi. Gnijezda grade u dupljama, ponekad i u pukotinama stijena ili građevina. U Europi se često gnijezdi u topoli Populus alba. U pologu je 3 – 5 jaja, inkubacija traje 17 – 19 dana. Oba roditelja leže na jajima i brinu se o ptićima. Ptići opernaćuju i napuštaju gnijezdo nakon 26 – 27 dana. Roditelji ih još neko vrijeme hrane, osamostaljuju se oko 3 tjedna nakon napuštanja gnijezda. Plijen pretražuje s pogodnih stršaka u obliku suhih grana ili žica dalekovoda, uglavnom iznad oranica ili kratke vegetacije jer takva staništa omogućuju lako uočavanje i hvatanje omiljenog plijena, velikih kukaca kao što su kornjaši i skakavci. U manjoj količini love i gujavice, žabe, guštere i sitne sisavce, a rijetko jedu i plodove. Plijen napadaju kliznim letom i love ga kljunom, kukce love i u letu. Krupnijim plijenom obično nekoliko puta udaraju o granu, a zatim ga gutaju.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Gnijezdi se u južnoj i istočnoj Europi, sjevernoj Africi te u Aziji, istočno do jugozapadnog Sibira, Kazahstana i zapadne Kine. Opisane su dvije podvrste, od kojih se u Europi gnijezdi nominalna. Selica je, zimuje u Africi južno od Sahare.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Zlatovrana se u Hrvatskoj do 70-ih godina 20. st. gnijezdila diljem panonske Hrvatske: u Hrvatskom zagorju (Rucner 1967), Podravini (Jurinac 1884, Hirc 1908), Baranji (Rucner i Rucner 1972), Pokupskom bazenu (Igalffy 1964) i istočnoj Slavoniji (Mikuska i Mikuska 1994). U priobalju je na gniježđenju zabilježena samo 80-ih godina 20. st. u Ravnim kotarima – na Bokanjačkom blatu (E. Kletečki) i vjerojatno kod Vranskog jezera kod Pakoštana (K. Leskovar). Posljednja poznata gnjezdilišta 80-ih godina 20. st. bila su u Hrvatskom zagorju (Dolenec 1991, G. Lukač) i Ravnim kotarima (E. Kletečki, K. Leskovar). Od tada se zlatovrana u doba gniježđenja bilježi tek od 2007. godine. U srpnju 2007. opažena je jedna ptica na Bilogori, kod Glogovca (K. Krapinec), te po jedna ptica na otoku Cresu u kolovozu 2007. i u lipnju 2008. (G. Sušić), međutim gniježđenje na tim područjima nije potvrđeno. Jedino je sigurno gnjezdilište danas u Ravnim kotarima, u okolici Biograda i na Bokanjačkom blatu, gdje je od 2010. utvrđeno gniježđenje ukupno pet parova (S. Barišić). Za vrijeme selidbe, najčešće proljetne, od travnja do početka lipnja, pojedinačne ptice viđaju se u čitavoj Hrvatskoj (Kralj 1997).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Coraciiformes
    • Porodica
      Coraciidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Dickinson, E. C., and J. V. Remsen Jr., eds., 2013: null. The Howard and Moore Complete Checklist of the Birds of the World, 4th Edition, Vol. 1 Non-passerines. l + 461.
      Dickinson, Edward C., ed., 2003: null. The Howard and Moore Complete Checklist of the Birds of the World, 3rd edition. 1039.
      Fry, C. H.; Keith, S.; Urban, E. K. (1988). The Birds of Africa, Volume III. Academic Press, London.
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
      Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
      Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
      Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
      International Commission on Zoological Nomenclature. Opinion 404 Validation under the Plenary Powers of Pyrrhocorax [Tunstall], 1771, as the generic name for the Chough (class Aves).Opinions and declarations rendered by the International Commission on Zoological Nomenclature 13(5), 87-106 (1956)
      Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
      SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
      SOF (2007) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      European Roller
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -