CRVENI POPIS
Natrag-
tankokljuni pozviždač
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Preletnička populacija
Šifra
HRCP002438
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR D)
Datum procjene
31.12.2013.
Prethodne procjene
Citat
Barišić, S., Radović, D. (2013): Numenius tenuirostris Vieillot, 1817 (HRCP002438). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2438. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Sanja Barišić
Dragan Radović
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Kritično ugrožena CR C2a(ii);D ver 3.1 (BirdLife International 2010) - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
1.2 Komercijalna i industrijska područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 5.1.2 Nenamjerni učinci (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja), 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Uzroci snažnog opadanja globalne populacije tankokljunog pozviždača nisu u potpunosti poznati no pretpostavlja se da su važni uzroci pretjerani lov te nestajanje i degradacija močvarnih i stepskih područja u središnjoj Europi važnih kao odmorišta za vrijeme selidbe. U Hrvatskoj je ugrožen uništavanjem plitkih muljevitih i pjeskovitih morskih obala (DT 7.3., DT 1.3., 1.2.), kao i smanjivanjem površine i kvalitete močvarnih područja u cjelini (DT 7.2.). Turizmom i rekreativnim aktivnostima (DT 6.1.) na preostalim staništima ptice se uznemiravaju, što onemogućuje nesmetano hranjenje. Krivolovom (DT 5.1.2.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićen Bonskom konvencijom (dodaci I i II), Bernskom konvencijom (dodatak II), Washingtonskom konvencijom (CITES I) i Direktivom o pticama (dodatak I). - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Potrebno je provesti akcije populariziranja ove vrste u javnosti (CA 4.3.). Očuvanjem vlažnih staništa u Hrvatskoj (CA 2.3., 5.2.), očuvanjem i obnovom muljevitih i pjeskovitih morskih obala i pripadajućih im slanuša (CA 2.1., 2.3., 4.3., 5.2.) te provedbom mjera za poticanje ekstenzivne i/ili poluintenzivne proizvodnje na šaranskim ribnjacima (CA 5.2.,6.4.) osigurat će se postojanje odgovarajućih staništa za hranjenje tankokljunog pozviždača u Hrvatskoj. Provedbom mjera za suzbijanje krivolova ptica (CA 4.2., 5.2., 5.4.) potrebno je ukloniti mogućnost usmrćivanja ptica koje bi se u Hrvatskoj eventualno mogle pojaviti. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Pri monitoringu preletničkih i zimujućih populacija ćurlina u Hrvatskoj potrebno je posvetiti posebnu pažnju eventualnom opažanju tankokljunog pozviždača (RA 1.2.).
- Biologija vrste
- Opis
- - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Stanište tankokljunoga pozviždača je nedovoljno poznato. Posljednji podaci o gniježđenju odnose se na tresetište prekriveno šaševima, preslicama te malim brezama i vrbama. Za selidbe i zimovanja živi na raznolikim staništima: slane močvare, stepski travnjaci, ribnjaci, solane, bočate lagune i sl. Biologija gniježđenja nije poznata. Hrane se beskralješnjacima, osobito kukcima, mekušcima, račićima i kolutićavcima. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Gnijezdi se u jugozapadnom Sibiru i sjevernom Kazahstanu, no nije poznat položaj nijednoga recentnog gnjezdilišta. U 20. st. brojnost mu drastično opada te je ukupna populacija procijenjena na manje od 50 ptica (BirdLife International 2010h). Zimuje u sjeverozapadnoj Africi i vjerojatno u Iranu. - Nacionalna rasprostranjenost
Hrvatska se nalazi na selidbenom putu tankokljunog pozviždača. Iz 19. st., dok nije bio malobrojan, postoji desetak nalaza (od toga su četiri preparata sačuvana u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, Grbac i Kralj 2008), uglavnom iz Srednje Dalmacije, većinom šire okolice Splita (Tschusi zu Schmidhoffen 1883, Tschusi zu Schmidhoffen i Dalla-Torre 1887, 1888, 1889/90, Rössler 1902), te po jedan iz Istre (Schiavuzzi 1882), okolice Osijeka i Karlovca (Rössler 1902). Jedino opažanje u 20. st. odnosi se na jednu pticu promatranu 24. ožujka 1996. na Pantanu kod Trogira (W. F. Curtis).
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Aves - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Charadriiformes - Porodica
Scolopacidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Banks, R. C., R. W. McDiarmid, A. L. Gardner, and W. C. Starnes, 2003: null. Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada.
Banks, R. C., R. W. McDiarmid, and A. L. Gardner, 1987: Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada. Resource Publication, no. 166. 79.
Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
Hayman, P.; Marchant, J.; Prater, T. (1986). Shorebirds, An identification guide to the waders of the world. Christopher Helm, London.
- Ostala hrvatska imena
- Strana imena
Slender-billed Curlew - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -