CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

šumska šljuka

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Gnijezdeća populacija

Šifra
HRCP002436

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR D)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (DD -)

    • Citat
    Ćiković, D., Radović, D. (2013): Scolopax rusticola Linnaeus, 1758 (HRCP002436). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2436. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Davor Ćiković
      Dragan Radović
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Najmanje zabrinjavajuća LC ver 3.1 (BirdLife International 2000)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Revizija kriterija
    • Napomena uz razlog promjene
      Primjena kriterija i regionalnih smjernica
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      4.1 Ceste i željezničke pruge, 5.1.1 Namjerno korištenje (vrsta koja se procjenjuje je predmet iskorištavanja), 5.1.3 Progon/kontrola, 5.3 Sječa i iskorištavanje drveta, 5.3.3 Nenamjerni učinci: mali razmjer (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja) [žetva], 8.2 Problematične zavičajne vrste/bolesti
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Populacija šumske šljuke u Hrvatskoj je slabo istražena te nije moguće sa sigurnošću definirati uzroke ugroženosti. Vjerojatno su najvažniji uzroci ugroženosti uređivanje šuma (DT 5.3.) koje dovodi da smanjivanja kvaliteta staništa, krivolov (DT 5.1.3) te povećanje brojnosti divljači, osobito divljih svinja, zbog prihranjivanja (DT 5.1.1.). Izgradnja šumskih prometnica (DT 4.1.) uzrokuje otvaranje staništa, a šumskogospodarski radovi u sezoni gniježđenja uzrokuju uznemiravanje ptica na gnijezdima (DT 5.3.2.). Kao gnjezdarice tla šumske šljuke su vrlo osjetljive na uznemiravanje pa povećanje brojnosti divljači (DT 8.2.) zbog prihranjivanja jako utječe na uspješnost njihova gniježđenja. Povećanje brojnosti divljih svinja dovodi i do povećane predacije nad jajima i mladim ptićima.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zakonom o zaštiti prirode gnijezdeća populacija je strogo zaštićena, a negnijezdeća zaštićena. Međunarodno je zaštićena Bonskom konvencijom (dodatak II) i Bernskom konvencijom (dodatak III).
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.2. Kontrola invazivnih/problematičnih vrsta, 4.2. Trening, 5.2. Politika i regulativa, 5.4. Usklađenost i provedba
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Potrebno je oblikovati i ugrađivati uvjete i mjere zaštite prirode u šumskogospodarske osnove s ciljem očuvanja biološke raznolikosti u šumama te sposobnosti prirodne obnove šuma (CA 5.2.). Provedbom mjera za suzbijanje krivolova ptica u Hrvatskoj (CA 4.2., 5.2., 5.4.) potrebno je smanjiti smrtnost i uznemiravanje ptica tijekom čitavoga godišnjeg ciklusa, a osobito u doba razmnožavanja. Kontrolom brojnosti divljači čije su populacije porasle kao posljedica prihranjivanja, a osobito divljih svinja, smanjiti predaciju i uznemiravanje u doba razmnožavanja (CA 2.2., 5.2.).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je istražiti rasprostranjenost i brojnost, ekologiju, zimovanje i selidbu te uzroke ugroženosti gnijezdeće populacije šumske šljuke u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.). Izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje gnijezdeće populacije šumske šljuke u Hrvatskoj (RA 2.1.) potrebno je definirati mjere aktivne zaštite te osigurati njihovu provedbu.
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Gnijezde se u prostranim listopadnim, mješovitim ili crnogoričnim šumama. Potrebne su im sjenovite šume s vlažnim, mekim humusom i barem nešto podrasta. Najbolje su za njih šume ispresijecane proplancima, poljima, potocima, lokvama i dr. Osjetljive su ne samo na upade čovjeka u gnjezdilišni teritorij nego im čak smetaju npr. fazani i zečevi. Za selidbe i zimovanja obitavaju i po sušim i grmljem obraslim terenima. Šumske šljuke se ubrajaju među najmanje druževne ćurline, sele se pojedinačno, ponekad po dvije ptice zajedno, rijetko u skupinama od šest ili više ptica. Gnijezde se samotno. Poligamne su, mužjak se pari s do 4 ženke. Gnijezdo je na tlu, skriveno u niskom raslinju, kupinama i sl., a gradi ga ženka. U pologu su najčešće 4 jaja, na njima leži i o ptićima se brine sama ženka. Inkubacija obično traje 21 – 24 dana. Ptići su sposobni za let s 15 – 20 dana, ali lepršati mogu već s 10 dana. Osamostaljuju se s 5 – 6 tjedana. Pretežito se hrane beskralješnjacima, osobito gujavicama, ličinkama kukaca (najviše kornjaša), a uzimaju i biljnu hranu. Većinu plijena skupljaju ispod površine, zabadajući kljun u vlažno, meko tlo, ali redovito skupljaju i plijen po površini, osobito ispod naslaga lišća ili grančica. Kad traže hranu, hodaju tijela položena gotovo vodoravno i s kljunom položenim oko 30° u odnosu na tlo, polako skupljaju hranu koju uoče i kljunom preokreću nakupine lišća. U sezoni gniježđenja hranu skupljaju u šumi i hrane se danju, a izvan sezone gniježđenja obično hranu skupljaju po poljima, i to noću.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Gnijezdi se u Europi i u umjerenom pojasu Azije. U južnoj i jugoistočnoj Europi gnijezdi se samo mjestimično. Zimuje od južne Europe i sjeverne Afrike na istok, preko Male Azije do jugoistoka Azije.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Šumska šljuka je za gniježđenja vrlo skrovita i izuzetno teška vrsta za istraživanje. Stoga o njezinu gniježđenju u Hrvatskoj postoje samo podaci o slučajnim nalazima gnijezda ili ptića koji potječu uglavnom od lovaca i šumara. Ti podaci upućuju na gniježđenje šumske šljuke u šumama hrasta lužnjaka u panonskoj Hrvatskoj i u znatno manjem broju u crnogoričnim i mješovitim šumama gorske Hrvatske (Bartovsky i sur. 1987). Na osnovi tih podataka nije moguće procijeniti stvarnu veličinu populacije, no ukupna populacija vrlo vjerojatno broji manje od 50 pjevajućih mužjaka. Iako bi za gnijezdeću populaciju šljuke prikladniji status bio nedovoljno poznata, zbog predostrožnosti svrstana je u kategoriju kritično ugrožena. Za selidbe je šumska šljuka daleko brojnija i rasprostranjena u cijeloj Hrvatskoj (Rucner 1950 i 1956, Krpan 1980, Mikuska i Mikuska 1994). Zimuje u priobalju, od Istre pa sve do krajnjega juga Hrvatske (Tutiš i sur. 1999, Rucner 1998, Krpan 1960 i 1980, Tutman 1980, D. Dender).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Charadriiformes
    • Porodica
      Scolopacidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Banks, R. C., R. W. McDiarmid, A. L. Gardner, and W. C. Starnes, 2003: null. Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada.
      Banks, R. C., R. W. McDiarmid, and A. L. Gardner, 1987: Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada. Resource Publication, no. 166. 79.
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      International Commission on Zoological Nomenclature. Direction 17 Addition to the Official List of Generic Names in Zoology of the names of fifteen genera of the class Aves, the type species of each of which was determined by Linnean tautonymy (Direction supplementary to Opinion 16).Opinions and declarations rendered by the International Commission on Zoological Nomenclature 1C(C.8), 89-112 (1955)
      Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
      Liu, J.Y. [Ruiyu] (ed.). (2008). Checklist of marine biota of China seas. China Science Press. 1267 pp.
      Peterson, R.T.; Peterson, V.M. (2002). A field guide to the birds of eastern and central North America. Fifth Edition. Peterson Field Guide Series. Houghton Mifflin Company. New York. 427 p.
      SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Eurasian Woodcock
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -