CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

orao krstaš

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Gnijezdeća populacija

Šifra
HRCP002435

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR D)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (CR D)

    • Citat
    Ćiković, D., Barišić, S. (2013): Aquila heliaca Savigny, 1809 (HRCP002435). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2435. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Davor Ćiković
      Sanja Barišić
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Osjetljiva VU C2a(ii) ver 3.1 (BirdLife International 2008)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 4.2 Komunalni vodovi, 5.1.2 Nenamjerni učinci (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja), 5.1.3 Progon/kontrola
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Intenziviranjem poljodjelstva (DT 2.1.) na području istočne Slavonije smanjuje se površina i kvaliteta staništa za orla krstaša u Hrvatskoj. Krivolovom (DT 5.1.3.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica. Jedinke stradavaju i kao posljedica namjernog ili slučajnog trovanja (DT 5.1.2), u sudarima s vodovima za prijenos električne energije te zbog elektrokucije (DT 4.2.).
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode. Međunarodno je zaštićen Bonskom konvencijom (dodaci I i II), Bernskom konvencijom (dodatak II) i Washingtonskom konvencijom (CITES I) te Direktivom o pticama (dodatak I).
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.2. Kontrola invazivnih/problematičnih vrsta, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa, 5.3. Standardi i pravila u privatnom sektoru, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.3. Tržišni čimbenici, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Uspješnijom provedbom zabrane korištenja otrovnih mamaca te sprječavanjem trovanja toksičnim spojevima iz poljoprivredne proizvodnje (CA 4.3., 5.3., 5.4.), sprečavanjem krivolova (CA 4.2., 5.2., 5.4.) te minimiziranjem negativnih učinaka nadzemnih vodova za prijenos električne energije na ptice (CA 5.2.) potrebno je smanjiti rizike stradavanja orla krstaša u Hrvatskoj. Radi očuvanja i revitalizacije gnjezdilišta i hranilišta orla krstaša u Hrvatskoj, potrebno je poticati ekstenzivno stočarstvo i tradicionalne oblike poljodjelstva koji će uključivati očuvanje stabala i šumaraka (CA 5.3., 6.3., 6.4.), ugraditi mjere zaštite prirode u šumskogospodarske osnove s ciljem očuvanja biološke raznolikosti u šumama (CA 5.2.) te povećati populaciju potencijalnog plijena reguliranjem lovstva i uspješnijom kontrolom lovnih aktivnosti (CA 2.2., 5.2.).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Provesti intenzivna istraživanja na području istočne Slavonije (okolica Iloka) kako bi se utvrdio status hrvatske gnijezdeće populacije te istražili razlozi koji ugrožavaju ili su doprinijeli izumiranju orla krstaša u Hrvatskoj (RA 1.2.). Izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje (reintrodukciju) orla krstaša u Hrvatskoj (RA 2.1.) potrebno je detaljno definirati mjere aktivne zaštite ove vrste.
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Gnijezdi se u nizinskim i brdskim šumama, stepama i na otvorenim poljodjelskim površinama. Samotni su i teritorijalni za gniježđenja, no za selidbe se katkad skupljaju u jata. Gnijezda grade mužjak i ženka zajedno, na visokim stablima, rijetko na liticama. Monogamni su, veze su vjerojatno doživotne, a par ostaje zajedno i tijekom selidbe i zimovanja. U pologu su obično 2 – 3 jaja. Inkubacija traje 44 dana. Na jajima leže i o ptićima se brinu oba roditelja. Mladi su sposobni za let kad napune 75 dana. Hrane se sitnim ili srednje velikim sisavcima (do 1450 g težine), pretežito tekunicama, zečevima i hrčcima, također srednje velikim pticama (osobito vodaricama), a rjeđe i gmazovima. U nekim područjima više love ptice nego sisavce. Hrane se i strvinama. Plijen love na tlu, a obrušavaju se sa strška, iz jedrenja ili niskog leta. Puno vremena provode na promatračnicama ili jedreći u potrazi za plijenom.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Gnijezdi se u uskom pojasu od istočne Europe i Turske do Mongolije. Zimuje u istočnoj Africi, na Arapskom poluotoku, u sjevernoj Indiji i istočnoj Kini. Europski dio areala vrlo je rascjepkan i doseže zapadno do Slovačke i Mađarske. Europske ptice djelomično su selice, dio populacije seli se do Turske, Bliskog istoka i Egipta.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj je krajem 19. st. bio gnjezdarica okolice Iloka (Frivaldszky 1891) i Baranje (Mojsisovics 1883). Posljednji poznati par gnijezdio se krajem 20. st. kod Iloka, na obroncima Fruške gore (Mikuska i Mikuska 1994), no s početka 21. st. nema podataka o gniježđenju. Brojnost mu opada i na Fruškoj gori u Srbiji, te su početkom ovog stoljeća bila poznata još samo tri para (Puzović i Stefanović 2002). Jedan od njih gnijezdio se kod Molovina u neposrednoj blizini Iloka, te je dio njegova teritorija zahvaćao i Hrvatsku. Taj se par gnijezdio do 2001. (Puzović i Stefanović 2002), otkada na tom području gniježđenje više nije zabilježeno (N. Stojnić). Orao krstaš, u skladu s IUCN-ovim smjernicama, nije kategoriziran izumrlom gnjezdaricom u Hrvatskoj s obzirom na to da na području na kojem je obitavao posljednji par nisu provedena intenzivna istraživanja s ciljem da se sa sigurnošću utvrdi da je i posljednja spolno zrela jedinka nestala s tog područja i da još uvijek nije prošlo dvadeset godina od posljednjega gniježđenja, koliko je potrebno da bi se vrsta proglasila izumrlom gnjezdaricom u Hrvatskoj. Za selidbe i skitnje pojedinačne ptice se rijetko viđaju u panonskoj Hrvatskoj (Mikuska i Mikuska 1994, I. D. Grlica, D. Radović), a još rjeđe u Dalmaciji (Krpan 1980, Tutman 1980, Rucner 1998).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Accipitriformes
    • Porodica
      Accipitridae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Avibase - the world bird database.
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Eastern Imperial Eagle
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -