CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

Močvarni okaš Coenonympha oedippus (Autor fotografije: M. Šašić, sjeverna Istra)

močvarni okaš

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Razmnožavajuća populacija

Šifra
HRCP002434

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR A1bc)

Datum procjene
01.12.2015.

Prethodne procjene

  • 2004 - (CR A3bc)

    • Citat
    Šašić, M., Mihoci, I., Kučinić, M. (2015): Coenonympha oedippus (Fabricius, 1787) (HRCP002434). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2434. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Martina Šašić
      Iva Mihoci
      Mladen Kučinić
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Gotovo ugrožena - NT ver 2.3 (World Conservation Monitoring Centre 1996)
    • Europska procjena
      Ugrožena - EN A2c ver 3.1 (van Swaay i sur. 2014)
    • Mediteranska procjena
      Nije prikladna za procjenu - NA ver 3.1 (van Swaay i sur. 2014)
    • IUCN razlog promjene
      Znanje
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      Razlog je ugroženosti močvarnog okaša u Hrvatskoj nestajanje njegovog staništa – močvarnih livada, zbog isušivanja melioracijskim zahvatima te promjena u gospodarenju staništem koje dovode do zarašćivanja (zbog prestanka ispaše i košnje). Ostale razloge ugroženosti vidimo u pojačanoj urbanizaciji, zbog čega je nedavno u potpunosti uništena jedna od populacija, i izgradnji prometne infrastrukture, kao i upotrebi insekticida u poljoprivrednoj proizvodnji te ilegalnom kolekcionarskom skupljanju leptira.
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1.1 Stambena i urbana područja, 1.2 Komercijalna i industrijska područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 2.3.2 Ispaša, uzgoj stoke na rančevima ili farmama malog razmjera, 4.1 Ceste i željezničke pruge, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava, 9.1 Otpadne vode iz domaćinstava i gradske otpadne vode, 9.3.3 Herbicidi i pesticidi
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Razlog je ugroženosti močvarnog okaša u Hrvatskoj nestajanje njegovog staništa – močvarnih livada, zbog isušivanja melioracijskim zahvatima te promjena u gospodarenju staništem koje dovode do zarašćivanja (zbog prestanka ispaše i košnje). Ostale razloge ugroženosti vidimo u pojačanoj urbanizaciji, zbog čega je nedavno u potpunosti uništena jedna od populacija, i izgradnji prometne infrastrukture, kao i upotrebi insekticida u poljoprivrednoj proizvodnji te ilegalnom kolekcionarskom skupljanju leptira.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Vrsta je strogo zaštićena Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13). Nalazi se na Dodatcima II i IV Direktive o staništima, a cilj je očuvanja na šest područja Ekološke mreže Republike Hrvatske, koji se svi nalaze u središnjoj Istri. Manji dio livada košnjom održava lokalno lovačko društvo. Godine 2001. izrađen je Akcijski plan zaštite močvarnog okaša (Coenonympha oedippus Fabricius, 1787) u Istri u kojem su predložene mjere očuvanja. Prva od mjera – hitna zakonska zaštita vrste u Republici Hrvatskoj – provedena je početkom 2006., dok ostale mjere nisu provedene.
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.1. Zaštita područja/površine, 1.2. Zaštita resursa i staništa, 2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.3. Tržišni čimbenici, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode, 6.5. Nenovčane vrijednosti
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Hitne mjere koje je potrebno provesti uključuju čišćenje grmlja i drveća s lokacija gdje je sukcesija uzela maha te košnja svih lokacija jednom godišnje u dogovoru s lokalnom zajednicom, obavezno nakon polovice rujna. Zbog odgođene košnje te gubitka na kvaliteti sijena, potrebno je razraditi princip poticaja za poljoprivrednike. Među lokalitetima potrebno je stvoriti koridore koje bi omogućili komunikaciju među subpopulacijama. Potrebno je provesti praćenje stanja, kao obvezu prema Direktivi o staništima, unutar sljedeće dvije godine te nakon toga svake treće godine. Potrebno je spriječiti aktivnosti koje bi mogle uzrokovati promjene hidrološkog režima na poznatim lokalitetima. Uz navedeno predlažu se i aktivnosti vezane uz podizanje svijesti javnosti. Jedna je od važnih mjera i uzimanje uzoraka tkiva za pohranu u banku gena. Predlaže se stavljanje pojedinih lokacija pod posebnu zakonsku zaštitu u kategoriji Posebnog rezervata.
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 1.6 Mjere očuvanja, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije, 3.4 Trendovi staništa
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      Osnovna je boja krila močvarnog okaša smeđa. Mužjaci su nešto manji i tamniji od ženki i obično na stražnjoj strani prednjih krila imaju tri umjesto pet ocela. Zbog varijabilnosti broja i veličine ocela ponekad je teško razlikovati mužjaka od ženke. Uz ocele na donjoj strani krila često se pruža nepravilna bijela linija. Močvarni okaš ne može se na području Hrvatske, uz pažljivu determinaciju, zamijeniti niti s jednom drugom vrstom.
    • Staništa
      C.2. Higrofilni i mezofilni travnjaci
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Močvarni okaš higrofilna je vrsta koja živi na vlažnim livadama, iako je u predalpskom području Italije i krškom dijelu Slovenije zabilježena i na suhim travnjacima. Nakon parenja ženke u srpnju polažu pojedinačna relativno velika, zelena jajašca na različite trave (Poaceae) roda Poa ili Lolium, šaševe (Cyperaceae) roda Carex i Schoenus te žutu peruniku Iris pseudacorus (Iridaceae). Iz jajašca izlazi zelena gusjenica koja prezimljuje. Na proljeće se zakukuljuje iznad tla, nakon čega izlaze odrasli leptiri koji su slabi letači i zadržavaju se uglavnom oko mjesta gdje su izašli iz kukuljica. Stoga je njihov kolonizacijski i migracijski potencijal relativno nizak, što uzrokuje lokalnu rasprostranjenost (točkasti areal) i potencijalnu ugroženost izoliranih populacija. Močvarni okaš ima jednu generaciju godišnje, koja se, ovisno o sezoni, pojavljuje krajem svibnja ili početkom lipnja (Lafranchis, 2004; Tolman i Lewington, 2008). Močvarni okaš ima jednu generaciju godišnje, koja se, ovisno o sezoni, pojavljuje krajem svibnja ili početkom lipnja (Lafranchis, 2004; Tolman i Lewington, 2008).
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Vrsta je lokalno rasprostranjena u Francuskoj, Švicarskoj, Italiji, Sloveniji, Austriji, Poljskoj, Mađarskoj, preko zapada Rusije, Urala, Sibira, Kazahstana, Mongolije, Kine do Japana. Izumrla je u Belgiji, Njemačkoj, Bugarskoj, Češkoj i Slovačkoj.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj je nađena samo na nekoliko lokaliteta u sjeverozapadnoj Istri u blizini Buzeta i Buja (Kučinić i sur., 1999; Šašić, 2010).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Insecta
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Lepidoptera
    • Porodica
      Nymphalidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      -
    • Ostala hrvatska imena
      -
    • Strana imena
      False ringlet (engleski)
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -