CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

morski kulik

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Gnijezdeća populacija

Šifra
HRCP002433

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR D)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (EN D)

    • Citat
    Leskovar, K. (2013): Charadrius alexandrinus Linnaeus, 1758 (HRCP002433). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2433. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Krešimir Leskovar
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Najmanje zabrinjavajuća LC (BirdLife International )
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Istinska (nedavna) promjena
    • Napomena uz razlog promjene
      Pad populacije
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      1.2 Komercijalna i industrijska područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 5.1.2 Nenamjerni učinci (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja), 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 7.3 Ostale preinake ekosustava
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Nestajanjem plitkih i muljevitih morskih obala (DT 7.3., DT 1.3., DT 1.2.) te prestankom rada solana s tradicionalnim načinom proizvodnje (npr. solane Dinjiška na otoku Pagu) (DT 7.3.) nestaju staništa morskog kulika u Hrvatskoj. Turizmom i rekreativnim aktivnostima (DT 6.1.) na preostalim staništima ptice se uznemiravaju, što onemogućuje nesmetano gniježđenje i hranjenje. Krivolovom (DT 5.1.2.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićen Bonskom konvencijom (dodatak II), Bernskom konvencijom (dodatak II) i Direktivom o pticama (dodatak I). Gnjezdilišta morskog kulika u Hrvatskoj u cijelosti su obuhvaćena važnim područjima za ptice (Sjeverozapadna Dalmacija i Pag te Delta Neretve) Ekološke mreže RH.
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Izradom planova upravljanja za važna područja za ptice Sjeverozapadna Dalmacija i Pag te Delta Neretve (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je definirati i provoditi mjere aktivne zaštite, kao što su: očuvanje staništa poticanjem dosadašnjeg načina proizvodnje u solanama (CA 5.2., 6.4.), očuvanje i obnova muljevitih i pjeskovitih morskih obala (CA 2.1., 2.3., 4.3., 5.2.) i drugih vlažnih staništa (CA 2.3., 5.2.), kontrola provedbe rekreativnih aktivnosti (osobito tijekom gniježđenja) (CA 2.1.), kao i suzbijanje krivolova (CA 2.1., 4.2., 5.2., 5.4.).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je provoditi redoviti monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.), istražiti rasprostranjenost i brojnost, ekologiju te uzroke ugroženosti morskog kulika u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.). Izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje gnijezdeće populacije morskog kulika u Hrvatskoj (RA 2.1) te planova upravljanja za važna područja za ptice Sjeverozapadna Dalmacija i Pag te Delta Neretve (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je definirati i provoditi mjere aktivne zaštite.
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Prebiva na pjeskovitim i šljunkovitim morskim obalama, u solanama, lagunama, ušćima rijeka te na slaništima u unutrašnjosti. Druževni su. Izvan sezone gniježđenja obično su u manjim jatima od 20 do 30 ptica, no ponekad i samotni. Gnijezde se samotni parovi ili u rahlim kolonijama. Monogamni su, veze traju jednu gnijezdeću sezonu. Gnijezdo grade na tlu, često uz vodu, na otvorenom ili djelomično skriveno u niskom bilju, često na malo povišenome mjestu. Gnijezdo gradi mužjak. U pologu su obično 3 jaja, inkubacija traje 24 – 27 dana. Na jajima leže i o ptićima se brinu oba roditelja. Ptići su sposobni za let s 27 – 31 dana, a odmah zatim postaju i samostalni. Hrane se beskralješnjacima: račićima, mnogočetinašima, mekušcima, kukcima, paucima itd. Plijen traže načinom tipičnim za kulike: potrče, zastanu i uhvate plijen na tlu, rjeđe kljunom ubadaju u mulj ili vlažni pijesak.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Gnijezdi se na svim kontinentima, osim u Australiji. Opisano je pet podvrsta, od kojih je nominalna rasprostranjena u Europi: na obalama Atlantika, Sjevernog, Sredozemnog i Crnog mora, a mjestimično i u unutrašnjosti kontinenta. Na sjeveru areala je selica, a južnije je disperzivan i stanarica. Zimuje na obalama Sredozemlja i Afrike, sjeverno od ekvatora.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj se morski kulik gnijezdi na dva odvojena područja: na ušću Neretve i u sjeverozapadnom dijelu sjeverne Dalmacije. U proteklih desetak godina veličina hrvatske populacije znatno se smanjila: danas se procjenjuje na ukupno 14 – 25 parova, dok se prije desetak godina procjenjivala na 27 – 34 para. Na ušću Neretve brojnost od 2 – 5 parova ostala je stabilna (D. Radović), dok je na području sjeverozapadnog dijela sjeverne Dalmacije brojnost pala s 25 – 30 na 12 – 20 parova. U uvalama Plemići i Ljubač prije desetak godina gnijezdila su se po tri para (K. Leskovar, D. Radović), dok se danas gnijezdi samo po 1 par, a u uvali Plemići gniježđenje je i neredovito (K. Leskovar). Na Privlaci su se nekad gnijezdila 4 para (R. Crnković), a danas se tu gnijezdi 1 – 2 para (K. Leskovar). Najveći pad zabilježen je na solani Dinjiška. Prije desetak godina tu se gnijezdilo 15 – 20 parova (K. Leskovar, R. Crnković), a nakon što je solana prestala s radom, broj morskih kulika naglo je pao te je u razdoblju od 2005. do 2010. najviše zabilježeno 6 parova (K. Leskovar). Na Ninskoj solani i solani Pag u istom je razdoblju najviše zabilježeno po 5 parova morskih kulika (K. Leskovar). Potkraj 1980-ih zabilježeno je gniježđenje jednog para kod Karina, ali se danas ondje više ne gnijezdi (K. Leskovar). Izvan gnjezdilišta je rijetko bilježen u priobalju, na primjer: na otoku Rabu u ožujku 1961. i u kolovozu 1962. (Rucner 1998), na otoku Krku u kolovozu 1949. (Rucner 1998), kod Stobreča u travnju 1959. (Krpan 1962), po jedna ptica na Vranskom jezeru kod Pakoštana u svibnju 1990. i rujnu 2007. (D. Radović) te jedna ptica u Stonskoj solani u kolovozu 2008. (D. Dender). U unutrašnjosti je vrlo rijedak, zabilježen je kod Bilja u kolovozu 1944. (Horvath 1955, Mikuska i Mikuska 2004.) i kod Virovitice u srpnju 1993. (D. Radović). Ptice naše populacije su stanarice, zimujuća populacija procijenjena je zimi 1997./98. na 80 – 100 ptica (Radović i sur. 2008), što je bilo u skladu s veličinom tadašnje gnijezdeće populacije.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Charadriiformes
    • Porodica
      Charadriidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Amat, J. A.,R. M. Fraga,G. M. Arroyo (1999) Reuse of nesting scrapes by Kentish Plovers
      Banks, R. C., R. W. McDiarmid, A. L. Gardner, and W. C. Starnes, 2003: null. Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada.
      Banks, R. C., R. W. McDiarmid, and A. L. Gardner, 1987: Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada. Resource Publication, no. 166. 79.
      Gallardo, J. C.; Macías, V.; Velarde, E. (2009). Birds (Vertebrata: Aves) of the Gulf of Mexico. Pp. 1321–1342 in Felder, D.L. and D.K. Camp (eds.), Gulf of Mexico–Origins, Waters, and Biota. Biodiversity. Texas A&M Press, College Station, Texas.
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
      Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
      Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
      Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
      Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
      Liu, J.Y. [Ruiyu] (ed.). (2008). Checklist of marine biota of China seas. China Science Press. 1267 pp.
      Luck et al. 2012; Newbold et al 2012; Belmaker & Jetz 2013
      Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
      SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
      SOF (2007) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
      Urban, E. K.; Fry, C. H.; Keith, S. (1986). The Birds of Africa, Volume II. Academic Press, London.
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Kentish Plover
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -