CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

troprsti zlatar

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Zimujuća populacija

Šifra
HRCP002432

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR D)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene
nema procjene

Citat
Kralj, J., Tutiš, V. (2013): Pluvialis apricaria (Linnaeus, 1758) (HRCP002432). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2432. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

  • Procjena ugroženosti vrste
  • Procjenitelj(i)
    Jelena Kralj
    Vesna Tutiš
  • Suradnik/ci
  • Obrazloženje procjene
    -
  • Globalna procjena
    Najmanje zabrinjavajuća LC ver 3.1 (BirdLife International 2009)
  • Europska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • Mediteranska procjena
    Nije procjenjivana - NE
  • IUCN razlog promjene
    Ostalo
  • Napomena uz razlog promjene
    Prva procjena
  • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
  • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
    -
  • Korištenje
    -
  • Ugroze i njihovi učinci
    1.2 Komercijalna i industrijska područja, 1.3 Turistička i rekreacijska područja, 5.1.2 Nenamjerni učinci (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja), 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda, 7.3 Ostale preinake ekosustava
  • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
    Nepovoljni status negnijezdeće populacije troprstog zlatara u Hrvatskoj vrlo vjerojatno je rezultat pada brojnosti njegovih gnijezdećih populacija zbog gubitka staništa u području gniježđenja. Troprstog zlatara u Hrvatskoj ugrožava uništavanje staništa na kojima obitavaju tijekom selidbe i zimovanja: plitkih muljevitih i pjeskovitih morskih obala (DT 1.2., DT 1.3., DT 7.3.), šaranskih ribnjaka (DT 7.3.) te močvarnih područja (DT 7.2.) u cjelini. Turizmom i rekreativnim aktivnostima (DT 6.1.) na preostalim staništima ptice se uznemiravaju, što onemogućuje nesmetano hranjenje. Krivolovom (DT 5.1.2.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica.
  • Postojeće mjere očuvanja
    -
  • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
    Zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićen Bonskom konvencijom (dodatak II.) i Bernskom konvencijom (dodatak III.) te Direktivom o pticama (dodatak I).
  • Potrebne mjere očuvanja
    2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
  • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
    Očuvanjem i obnovom muljevitih i pjeskovitih morskih obala (CA 2.1., 2.3., 4.3., 5.2.), očuvanjem i revitaliziranjem vlažnih staništa (CA 2.3., 5.2.) te provedbom mjera za poticanje ekstenzivne i/ili poluintenzivne proizvodnje na šaranskim ribnjacima u Hrvatskoj (CA 5.2., 6.4.) potrebno je osigurati odgovarajuća staništa i hranilišta tijekom selidbe i zimovanja troprstog zlatara. Provedbom mjera suzbijanja krivolova ptica u Hrvatskoj (CA 4.2., 5.2., 5.4.) smanjit će se smrtnost i uznemiravanje ptica.
  • Potrebna istraživanja
    1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 3.1 Trendovi populacije
  • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
    Potrebno je istražiti zimovanje i selidbu troprstog zlatara u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.) te provoditi redoviti monitoring zimujuće populacije (RA 3.1.).
  • Biologija vrste
  • Opis
    -
  • Staništa
    -
  • Obrazloženje (staništa i ekologija)
    Ptice iz nominalne podvrste gnijezde se pretežito u vrištinama i na tresetištima, a ptice iz podvrste altifons u tundri. Za selidbe i na zimovanju obitavaju na vlažnim niskim travnjacima i otvorenim poljodjelskim površinama, na vlažnim staništima s prostranim muljevitim ili pjeskovitim površinama, uz obale mora, u zoni plime i oseke. Obično borave u jatima od 10 do 1.000 jedinki. Gnijezde se samotni parovi, monogamni su, a veze su najvjerojatnije doživotne. Gnijezdo grade i na jajima leže oba roditelja. U pologu su obično 4 jaja, inkubacija traje 28 – 31 dan. Mladi su potrkušci, a o njima se brinu oba roditelja. Ptići su za let sposobni s 25 – 33 dana, a u to se vrijeme i osamostaljuju. Hrane se kukcima i drugim kopnenim beskralješnjacima, osobito kornjašima i njihovim ličinkama te gujavicama; ponekad i biljnom hranom: bobicama, sjemenkama, travom. Hranu skuplja po površini, a ponekad kljunom ubadaju u meko tlo 1 – 2 cm duboko. Plijen otkrivaju i sluhom. Ponekad trče za plijenom povremeno se zaustavljajući da ga ulove. Mogu se hraniti noću.
  • Duljina generacije
    -
  • Veličina i trend populacije
    -
  • Rasprostranjenost vrste
  • Globalna rasprostranjenost
    Rasprostranjen je na Grenlandu, Britanskom otočju te u sjevernim dijelovima Europe i Azije. Opisane su dvije podvrste: nominalna je rasprostranjena južnije, na Britanskom otočju, u Danskoj, sjeverozapadnoj Njemačkoj te južnim dijelovima FenoSkandinavije i u Baltičkim državama, dok P. a. altifrons nastanjuje sjevernija područja, od Grenlanda, Islanda, Ferojskih otoka i sjevernih dijelova Feno-Skandinavije na zapadu do istočnog Sibira i poluotoka Tajmir na istoku. Ptice nominalne podvrste su selice; zimuju uz morske obale od Irske i Velike Britanije, Nizozemske, Francuske i Portugala na zapadu preko Sredozemlja do južnih dijelova Crnog mora i Kaspijskog jezera na istoku. Ptice iz podvrste P. a. altifrons su djelomične selice.
  • Nacionalna rasprostranjenost
    U 19. i u prvoj polovini 20. st. troprsti zlatar bio je redovita preletnica i zimovalica u gotovo cijeloj Hrvatskoj. Veći broj primjeraka iz tog razdoblja pohranjen je u zbirkama (Sušić i sur. 1988, Grbac i Kralj 2008). Danas se bilježi neredovito i u malom broju. Razlog su vrlo vjerojatno pad brojnosti i nestajanje pojedinih gnijezdećih populacija. Sredinom 19 st. u Europi dolazi do naglog povlačenja južnih granica areala pa su nekad brojne gnijezdeće populacije troprstog zlatara u Belgiji, Luksemburgu, Danskoj, Njemačkoj i Poljskoj ili u potpunosti nestale ili su svedene na nekoliko desetaka parova. Od sredine 20. st. brojnost mu drastično opada i u južnoj Švedskoj. Razlog su toga povlačenja prvenstveno promjene staništa, a možda određeni utjecaj imaju i klimatske promjene. Danas je neredovita preletnica u kontinentalnoj Hrvatskoj i u priobalju. Za opsežnih istraživanja ribnjaka Draganić, od 1991. do 1994., zabilježen je samo pet puta, tijekom jesenske selidbe u listopadu i studenome, od 1 do 24 ptice (D. Radović). Na ribnjacima Crna Mlaka zabilježen je samo jednom, jedna ptica za proljetne selidbe, 29. travnja 2003. (Radović i sur. 2004a). Na Vranskom jezeru kod Pakoštana zabilježene su po dvije ptice 2. listopada 1990. i 22. rujna 1996. (Radović i sur. 2004). Na Kolanskom blatu na otoku Pagu zabilježeno je 13 ptica 17. ožujka 1996., a na Velom blatu 14 ptica 18. ožujka 1996. (D. Radović). Na ušću Neretve 15. ožujka 1996. zabilježena je 1 ptica (D. Radović). Neredovit je i tijekom zime. Tijekom redovitog monitoringa zimujućih populacija ćurlina na obalama sjeverozapadne Dalmacije, od 2004. do 2011., zabilježen je samo jednom, jato od 250 ptica, 15. siječnja 2011. na Ninskoj solani (K. Leskovar).


  •   Rasprostranjenost:

  • Sistematika
  • Razred
    Aves
  • Podrazred
    -
  • Nadred
    -
  • Red
    Charadriiformes
  • Porodica
    Charadriidae
  • Sinonimi
  • Taksonomski izvori
    Banks, R. C., R. W. McDiarmid, A. L. Gardner, and W. C. Starnes, 2003: null. Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada.
    Banks, R. C., R. W. McDiarmid, and A. L. Gardner, 1987: Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada. Resource Publication, no. 166. 79.
    Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
    Integrated Taxonomic Information System (ITIS).
    Muller, Y. (2004). Faune et flore du littoral du Nord, du Pas-de-Calais et de la Belgique: inventaire. [Coastal fauna and flora of the Nord, Pas-de-Calais and Belgium: inventory]. Commission Régionale de Biologie Région Nord Pas-de-Calais: France. 307 pp.
    Peterson, R.T.; Peterson, V.M. (2002). A field guide to the birds of eastern and central North America. Fifth Edition. Peterson Field Guide Series. Houghton Mifflin Company. New York. 427 p.
    SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
  • Ostala hrvatska imena
  • Strana imena
    Eurasian Golden Plover
  • Locus typicus
    -
  • Bibliografija
  • -