CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

mala droplja

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Zimujuća populacija

Šifra
HRCP002431

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR D)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (RE -)

    • Citat
    Kralj, J., Ćiković, D. (2013): Tetrax tetrax (Linnaeus, 1758) (HRCP002431). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2431. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Jelena Kralj
      Davor Ćiković
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Gotovo ugrožena NT A2cd+3cd+4cd ver 3.1 (BirdLife International 2008)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Revizija kriterija
    • Napomena uz razlog promjene
      Primjena kriterija i regionalnih smjernica
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 5.1 Lov i prikupljanje kopnenih životinja
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Nepovoljni status negnijezdeće populacije male droplje u Hrvatskoj vrlo vjerojatno je rezultat pada brojnosti i nestajanja gnijezdećih populacija sjeverno od Hrvatske. Uzroci su nestajanje i degradacija njenih staništa radi intenziviranja poljoprivredne proizvodnje te pretjerani lov (Bird-Life International 2010g). Na preletu i zimovanju ptice ugrožava krivolov (DT 5.1.) i nestajanje pogodnih staništa radi intenziviranja poljodjelstva (DT 2.1.),
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićena je zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićena Bernskom konvencijom (dodatak II), Washingtonskom konvencijom (CITES II) i Direktivom o pticama (dodatak I).
    • Potrebne mjere očuvanja
      4.2. Trening, 5.2. Politika i regulativa, 5.3. Standardi i pravila u privatnom sektoru, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.3. Tržišni čimbenici, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Poticanjem ekstenzivnog stočarstva i tradicionalnih oblika poljodjelstva (CA 5.3., 6.3., 6.4.) potrebno je osigurati opstanak odgovarajućih staništa za malu droplju u Hrvatskoj. Provedbom mjera za suzbijanje krivolova (CA 4.2., 5.2., 5.4.) potrebno je smanjiti stradavanja i uznemiravanje.
    • Potrebna istraživanja
      -
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Primarna su im staništa grubi stepski travnjaci s visokim travama, ponekad s raštrkanim grmljem ili drvećem. Danas se često gnijezde po poljodjelskim površinama i pašnjacima, obično na usjevima mahunarka i poljima na ugaru. Druževne su, potpuno izolirani gnijezdeći parovi nalaze se rijetko. Izvan sezone gniježđenja tvore velika jata. Za gniježđenja su mužjaci strogo teritorijalni. Pretežito su monogamne, ali ponekad mužjak ima 2 – 3 ženke. Gnijezde se na tlu u bilju. Gnijezdo gradi, na jajima leži i o ptićima se brine ženka samostalno. U pologu su 3 – 4 jaja. Inkubacija traje 20 – 22 dana. Ptići su za let sposobni s 25 – 30 dana, a potpuno su odrasli s 50 – 55 dana. Nije poznato kad ptići postaju samostalni, no obično ostaju sa ženkom tijekom prve zime. Pretežito se hrane biljkama i beskralješnjacima, a rjeđe i sitnim kralješnjacima. Biljna su im hrana mladice, lišće, cvjetovi, zrnje žitarica i trava. Od beskralješnjaka love uglavnom kornjaše, skakavce, muhe, leptire, razne ličinke, puževe i kolutićavce. Love i sitne žabe i poljske voluharice. Ptići se u prvim danima života hrane pretežito kukcima, osobito skakavcima. Vjerojatno mogu dugo preživjeti bez vode, samo na soku sukulentnih biljaka.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Gnijezdi se u jugozapadnoj Europi, Ukrajini i zapadnom Sibiru. Sjeverne populacije su selice, a južne djelomične selice i stanarice. Zimuje u Sredozemlju. Krajem 19. i početkom 20. st. drastično joj pada brojnost.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Do 30-ih godina 20. st. bila je redovita, ali obično malobrojna preletnica i zimovalica u Dalmaciji (Kolombatović 1880, Csörgey 1903, Maštrović 1931, Dathe 1934, Tutman 1980). U okolici Zadra je od 1884. do 1890. ubijeno do tri male droplje godišnje, a zimi 1891./92. tijekom tri mjeseca ubijeno ih je čak 16 (Hänisch 1892). U priobalju izvan Dalmacije podaci svjedoče samo o jednoj ptici ubijenoj u siječnju 1891. u Opatiji (Rössler 1902). U to vrijeme su za selidbe bile prisutne i u nizinskoj Hrvatskoj, ali neredovito i u manjem broju, npr. kod Jastrebarskog 1903. (Hirtz 1936), Đakova 1913. (Kramarić 1914) i Vinkovaca 1904. (Marek 1904). Sredinom 20. st. pojavljuju se neredovito. Posljednja je ptica u panonskoj Hrvatskoj ubijena u Čakovcu 1948. (Sušić i sur. 1988), dok je u Dalmaciji ubijena po jedna ptica kod Metkovića 1956. (Rucner 1998) i na Braču 1962. (Cvitanić 1989). Recentno je zabilježen mladi mužjak u blizini Pokrovnika u lipnju 2004. (R. Crnković).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Otidiformes
    • Porodica
      Otididae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      Peters, James Lee, 1934: null. Check-List of Birds of the World, vol. 2. xvii + 401.
      SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Little Bustard
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -