CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

stepski sokol

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Gnijezdeća populacija

Šifra
HRCP002428

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR D)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (CR D)

    • Citat
    Grlica, I. (2013): Falco cherrug J.E.Gray, 1834 (HRCP002428). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2428. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Ivan Darko Grlica
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Osjetljiva VU A2bcd+3cd+4bcd ver 3.1 (BirdLife International 2010)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 5.1.2 Nenamjerni učinci (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja), 5.1.3 Progon/kontrola
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Intenziviranjem poljodjelstva (DT 2.1.) smanjuje se kvaliteta staništa stepskog sokola u Hrvatskoj. Krivolovom (DT 5.1.3.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica. Krađom jaja ili mladih ptica iz gnijezda radi držanja u zatočeništvu (DT 5.1.2) dodatno se smanjuje brojnost stepskog sokola.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićen je zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićen Bonskom konvencijom (dodatak II), Bernskom konvencijom (dodatak II), Washingtonskom konvencijom (CITES II) i Direktivom o pticama (dodatak I).
    • Potrebne mjere očuvanja
      1.1. Zaštita područja/površine, 3.2 Oporavak vrste, 4.2. Trening, 5.2. Politika i regulativa, 5.3. Standardi i pravila u privatnom sektoru, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.3. Tržišni čimbenici, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje gnijezdeće populacije stepskog sokola u Hrvatskoj (RA 2.1) potrebno je definirati mjere aktivne zaštite, kao što su postavljanje platformi za gniježđenje (CA 3.2.), zaštita od uznemiravanja na gnjezdilištu i sprečavanje krađe jaja ili mladih iz gnijezda (CA 1.1., CA 5.4.) te osigurati njihovu provedbu. Poticanjem ekstenzivnog stočarstva i tradicionalnih oblika poljodjelstva u Hrvatskoj (CA 5.3., 6.3., 6.4.) potrebno je očuvati hranilišta i potencijalna gnjezdilišta ove vrste u Hrvatskoj. Provedbom mjera za suzbijanje krivolova ptica u Hrvatskoj (CA 4.2., 5.2., 5.4.) potrebno je smanjiti smrtnost i uznemiravanje ptica tijekom čitavoga godišnjeg ciklusa. Provedbom mjera za minimiziranje negativnih učinaka nadzemnih vodova za prijenos električne energije na ptice (CA 5.2.) potrebno je smanjiti smrtnost uzrokovanu kolizijom ili elektrokucijom.
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 3.1 Trendovi populacije
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je provoditi redoviti monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.), istražiti rasprostranjenost i brojnost, ekologiju, selidbu te uzroke ugroženosti stepskog sokola u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.). Izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje gnijezdeće populacije stepskog sokola u Hrvatskoj (RA 2.1) potrebno je definirati mjere aktivne zaštite.
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Prebivaju u otvorenim predjelima s raštrkanim drvećem i niskim biljem: ravnice, stepe, visoravni, polupustinje, goli obronci i brda. Nisu druževni. Gnijezde se na golim stijenama ili u starim gnijezdima drugih ptica (škanjaca, orlova, lešinara, gavranova, sivih vrana i sl.), visoko na drveću, a u posljednje vrijeme i na stupovima dalekovoda. Monogamni su, veze traju tijekom gnijezdeće sezone ili duže, ponekad i doživotno. U pologu obično ima 3 – 5 jaja. Inkubacija traje 28 – 30 dana. Na jajima leže i o ptićima se brinu oba roditelja. Ptići su za let sposobni sa 40 – 45 dana, a 30 – 45 dana kasnije postaju samostalni. Hrane se pretežito sitnim do srednje velikim sisavcima (osobito glodavcima: voluharicama, hrčcima, tekunicama, zečevima), iako su ptice (i lokalno gmazovi) također važan plijen. Lovi ptice od veličine ševa i pastirica do čaplje ili droplje; ali uglavnom love plijen srednje veličine (čvorci, vivci i golubovi). Love na otvorenim staništima, a primjenjuju različite tehnike lova. Kad love plijen na tlu, obično ga traže za niskoga leta ili kruženja, ponekad i sa strška. Na plijen koji leti obrušavaju se, nastojeći ga iznenaditi.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjen je u istočnoj Europi i Aziji. Opisane su dvije podvrste od kojih se nominalna gnijezdi u istočnoj Europi i jugozapadnoj Rusiji, istočno do Altaja. Ptice istočnoeuropske populacije su selice, dok su ptice srednjoeuropske populacije djelomične selice. Zimuje u južnoj Europi i na području od sjeveroistočne Afrike do sjeverozapada Indije.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Gnjezdarica je istočne Slavonije (Mikuska i Mikuska 1994, I. D. Grlica). Intenzivnim istraživanjima provedenim od 2007. do 2011. u Slavoniji pronađena su gnijezda tri para na području između Ernestinova i Tovarnika te u jugozapadnom dijelu Baranje (I. D. Grlica). Za tih je istraživanja tijekom sezone gniježđenja u više navrata odrasla ptica viđena u blizini Vukovara te je vrlo vjerojatno da se i na tom području gnijezdi jedan par. Zbog nepristupačnog, tj. miniranog terena to područje nije bilo moguće detaljno istražiti. U Posavini, na Mokrom polju (Schneider 1989) i kod Novske (K. Leskovar), postoji više opažanja koja upućuju na vjerojatno gniježđenje. Prema recentno prikupljenim podacima, hrvatsku populaciju procjenjujemo na 3 – 5 parova. Izvan panonske Hrvatske mali je broj recentnih viđenja: jedna ptica zabilježena je u travnju 1985. u kanjonu Male Paklenice i obližnjim Selinama (Stipčević i Lukač 1997) te jedna ptica krajem rujna 2007. u Konavoskom polju (D. Dender). Satelitskim je praćenjem, međutim, utvrđeno da preko Hrvatske redovito prelijeću ptice iz znatno brojnije mađarske populacije, a ukupna preletnička populacija procijenjena je na 30 – 50 ptica (M. Prommer).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Falconiformes
    • Porodica
      Falconidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Dickinson, Edward C., ed., 2003: null. The Howard and Moore Complete Checklist of the Birds of the World, 3rd edition. 1039.
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Saker Falcon
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -