CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

krški sokol

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Gnijezdeća populacija

Šifra
HRCP002427

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR D)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (CR D)

    • Citat
    Tutiš, V., Radović, D. (2013): Falco biarmicus Temminck, 1825 (HRCP002427). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2427. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Vesna Tutiš
      Dragan Radović
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Najmanje zabrijavajuća LC ver 3.1 (BirdLife International 2009)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 3.3 Obnovljiva energija, 5.1.1 Namjerno korištenje (vrsta koja se procjenjuje je predmet iskorištavanja), 5.1.2 Nenamjerni učinci (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja), 5.1.3 Progon/kontrola, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 7.3 Ostale preinake ekosustava
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Odumiranjem tradicionalnog stočarstva i poljodjelstva (DT 7.3.) te intenziviranjem poljodjelstva (DT 2.1.) smanjuje se površina i kvaliteta staništa krškog sokola. Krivolovom (DT 5.1.3.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica, a preintenzivnim lovom (DT 5.1.1.) se smanjuju populacije srednje velikih ptica, njegova najvažnijeg plijena. Ugrožavaju ga i krađa jaja ili ptića iz gnijezda (DT 5.1.2.) radi držanja u zatočeništvu. Porast turizma i rekreativnih aktivnosti (DT 6.1.) kao što su penjanje po liticama ili let zmajevima (paraglajding) uz litice za gniježđenje potencijalna su ugroza jer uznemiravaju ptice i mogu negativno utjecati na uspješnost gniježđenja. Izgradnjom vjetroelektrana (DT 3.3.) na području obitavanja krškog sokola povećava se rizik od stradavanja jedinki zbog sudara s lopaticama turbina.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićen Bonskom konvencijom (dodatak II), Bernskom konvencijom (dodatak II), Washingtonskom konvencijom (CITES II) i Direktivom o pticama (dodatak I). Vjerojatno se posljednje gnjezdilište krškog sokola u Hrvatskoj nalazi unutar Ekološke mreže RH, odnosno u važnom području za ptice Mosor, Kozjak i Trogirska zagora.
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.2. Kontrola invazivnih/problematičnih vrsta, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa, 5.3. Standardi i pravila u privatnom sektoru, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.3. Tržišni čimbenici, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Izradom i provedbom plana upravljanja za važno područje za ptice Mosor, Kozjak i Trogirska zagora (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati mjere aktivne zaštite ove vrste. Potrebno je smanjiti stradavanje ptica te povećati uspješnost gniježđenja: sprječavanjem krivolova (CA 4.2., 5.2., 5.4.), minimiziranjem negativnih učinaka nadzemnih vodova za prijenos električne energije (identificirati i modificirati potencijalno opasne vodove za sokolove) (CA 5.2.), sprječavanjem trovanja – spriječiti kontaminaciju toksičnim spojevima iz poljoprivredne proizvodnje (CA 4.3., 5.3.), sprječavanjem gradnje vjetroelektrana unutar i u blizini teritorija krških sokolova (CA 5.2., 5.4.), povećavanjem populacije potencijalnog plijena reguliranjem lovstva i uspješnijom kontrolom lovnih aktivnosti (CA 2.2., 5.2.), uspostavljanjem zone zabrane približavanja aktivnim gnijezdima tijekom perioda gniježđenja kako bi se minimiziralo uznemiravanje (CA 2.1.). U cilju očuvanja hranilišta ove vrste u Hrvatskoj potrebno je poticati ekstenzivno stočarstvo i tradicionalne oblike poljodjelstva (CA 5.3., 6.3., 6.4.).
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je provesti intenzivna istraživanja na području srednje Dalmacije (osobito na području rijeke Krke i Kozjaka) te na ostalim potencijalnim područjima gniježđenja kako bi se utvrdilo stanje populacije i točan raspored teritorija („home range“) preostalih parova krškog sokola u Hrvatskoj (RA 1.2.). Također je potrebno istražiti ekologiju i uzroke ugroženosti (RA 1.2., 1.3., 1.5.) te provoditi monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.) krškog sokola u Hrvatskoj. Izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje gnijezdeće populacije krškog sokola u Hrvatskoj (RA 2.1.) te izradom i provedbom plana upravljanja za važno područje za ptice Mosor, Kozjak i Trogirska zagora (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati mjere aktivne zaštite ove vrste.
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Nastanjuju krševite otvorene predjele, suhe stepe, pustinje i polupustinje. Također suhe trnovite šikare i druga suha otvorena staništa. Nisu druževni. Gnijezde se pretežito na liticama, rijetko na drveću ili ruševinama. Obično se gnijezde u starim gnijezdima drugih ptica (gavrana, vrana, orlova, supova i dr.), a rjeđe na goloj stijeni. Monogamni su, a veze su dugotrajne. U pologu su 3 – 4 jaja. Inkubacija traje 32 – 35 dana. Na jajima leže i o ptićima se zajedno brinu mužjak i ženka. Ptići su za let sposobni sa 44 – 46 dana. Samostalni postaju 4 – 6 tjedana kasnije. Pretežito se hrane sitnim i srednje velikim pticama (do veličine golubova i grlica, a iznimno love i veći plijen). Love i druge kralješnjake i kukce. U nekim pustinjskim područjima gmazovi su veoma važni u prehrani, a kukci su važan plijen kad su u rojevima. Plijen love na tlu i u zraku. Tehnike lova prilagođuju lokalnoj raspoloživosti plijena i različitim terenima. Najčešće se obrušavaju na žrtvu, ali će iznenaditi plijen na tlu i iz niskog leta. Iznimno love i hodajući po tlu. Plijen love uglavnom na prepad, a ponekad poduzimaju i dugotrajni progon. Rijetko otimaju plijen drugim grabljivicama. Često love u paru, što im omogućuje opstanak na područjima siromašnim plijenom, na kojima ne mogu opstati druge grabljivice slične veličine.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjen je u Africi, južnoj Europi i na Bliskom istoku. Opisano je pet podvrsta, od kojih se F. b. feldeggi gnijezdi u južnoj Europi i na Bliskom istoku. Stanarica je.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Do sredine 20. st. krški sokol se gnijezdio na Kornatima i Dugom otoku (Hirtz 1930), uz Cetinu i Krku (Rucner 1998) i u okolici Dubrovnika (Tutman 1980). U sezoni gniježđenja bilježen je i u dolini Neretve, no to su vjerojatno bile ptice iz para koji se gnijezdio na Crnom brdu iznad Hutovog blata u susjednoj Bosni i Hercegovini (Rucner 1998). Postoji i niz opažanja iz tog vremena izvan gnijezdeće sezone u priobalju na sjever sve do Cresa (Rössler 1902, Igalffy 1980, Krpan 1980, Kolombatović 1903). Novijih je podataka o krškom sokolu veoma malo i vrlo je vjerojatno da je hrvatska populacija pred izumiranjem. Do kraja 80-ih godina 20. st. gnijezdio se u sjevernoj Dalmaciji. Tako su dvije odrasle ptice (vjerojatno par) viđene 12. kolovoza 1989. u lovu na divlje golubove u kanjonu rijeke Bijele kraj Karina (K. Leskovar). Ranije iste godine, početkom srpnja, jedna je odrasla ptica viđena nadaleko od Obrovca (I. D. Grlica). Na području rijeke Krke posljednji put je zabilježen 1987., kad su u doba gniježđenja dvije odrasle ptice viđene nad jezerskim dijelom Čikole i jedna ptica kod Bilušića buka (Stipčević i sur. 1990). Narednim istraživanjima 1988./89. i 2002. do 2004. krški sokol na području rijeke Krke više nije zabilježen (Radović i sur. 2005). Jedna je ptica viđena izvan sezone gniježđenja, 31. listopada 2004., u blizini Vranskog jezera kod Pakoštana (Schneider-Jacoby 2004). U srednjoj Dalmaciji, u sezoni gniježđenja, 1 je odrasla ptica zabilježena u lipnju 2006. podno Kozjaka blizu Solina (I. Lolić), te je moguće da se na tom području još uvijek gnijezdi. Rijetko se viđa izvan tih područja, na primjer: na kvarnerskim otocima Cresu (29. srpnja 2008. 1 mlada ptica kod Lubenica) i Prviću (G. Sušić), na Palagruži (arhiva HPMa) te Sv. Andriji (Lukač i sur. 1997). Najvjerojatnije je posrijedi raspršivanje nakon gniježđenja ptica dalmatinske ili, čak vjerojatnije, brojnije talijanske populacije.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Falconiformes
    • Porodica
      Falconidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Dickinson, Edward C., ed., 2003: null. The Howard and Moore Complete Checklist of the Birds of the World, 3rd edition. 1039.
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      Hoyo, J. del, Elliott, A. & Sargatal, J. (1900-01-01 00:00:00) New World Vultures to Guineafowl
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Lanner Falcon
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -