CRVENI POPIS
Natrag
-
prugasti orao
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Gnijezdeća populacija
Šifra
HRCP002424
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR C1+2a(i); D)
Datum procjene
31.12.2013.
Prethodne procjene
Citat
Kralj, J., Radović, D. (2013): Aquila fasciata Vieillot, 1822 (HRCP002424). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2424. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Jelena Kralj
Dragan Radović
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Najmanje zabrinjavajuća LC ver 3.1 (BirdLife International 2009) - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
3.3 Obnovljiva energija, 4.2 Komunalni vodovi, 5.1.2 Nenamjerni učinci (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja), 5.1.3 Progon/kontrola, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 7.3 Ostale preinake ekosustava - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Odumiranjem tradicionalnog stočarstva (DT 7.3.) smanjuje se količina raspoloživog plijena, površina i kvaliteta staništa za prugastog orla. Pretjeranim lovom koji uzrokuje smanjenje populacija srednjih sisavaca, jarebica i trčki (DT 5.1.2.) količina plijena za prugastog orla dodatno se smanjuje. Krivolovom (DT 5.1.3.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica. Jedinke stradavaju i kao posljedica namjernog ili slučajnog trovanja (DT 5.1.2), u sudarima s vodovima za prijenos električne energije te zbog elektrokucije (DT 4.2.). Izgradnjom vjetroelektrana (DT 3.3.) na području obitavanja prugastog orla povećava se rizik od stradavanja jedinki zbog sudara s lopaticama turbina. Porastom turizma i rekreativnih aktivnosti (DT 6.1.) povećava se rizik od uznemiravanje ptica na gnijezdima. - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićen Bonskom konvencijom (dodatak II), Bernskom konvencijom (dodatak II), Washingtonskom konvencijom (CITES II) i Direktivom o pticama (dodatak I). Posljednje gnjezdilište prugastog orla u Hrvatskoj vjerojatno se nalazi unutar važnog područja za ptice Krka i okolni plato. Područje je većim dijelom u Nacionalnom parku Krka. - Potrebne mjere očuvanja
2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa, 5.3. Standardi i pravila u privatnom sektoru, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.3. Tržišni čimbenici, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje gnijezdeće populacije prugastog orla u Hrvatskoj (RA 2.1.) te izradom i provedbom plana upravljanja za važno područje za ptice Krka i okolni plato (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati mjere aktivne zaštite ove vrste. Potrebno je smanjiti stradavanje ptica te povećati uspješnost gniježđenja: sprječavanjem krivolova (CA 4.2., 5.2., 5.4.), minimiziranjem negativnih učinaka nadzemnih vodova za prijenos električne energije – identificirati i modificirati potencijalno opasne vodove za orlove (CA 5.2.), sprječavanjem trovanja – uspješnije provoditi zabranu korištenja otrovnih mamaca (CA 4.3., 5.3., 5.4.), sprječavanjem gradnje vjetroelektrana unutar i u blizini teritorija prugastih orlova (CA 5.2., 5.4.), povećavanjem populacije potencijalnog plijena reguliranjem lovstva i uspješnijom kontrolom lovnih aktivnosti (CA 2.1., 5.2., 5.4.), uspostavljanjem zone zabrane približavanja aktivnim gnijezdima tijekom perioda gniježđenja kako bi se minimiziralo uznemiravanje (CA 2.1.). Radi očuvanja hranilišta ove vrste u Hrvatskoj, potrebno je poticati ekstenzivno stočarstvo i tradicionalne oblike poljodjelstva (CA 5.3., 6.3., 6.4.). - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Potrebno je provesti intenzivna istraživanja na području srednje Dalmacije (okolica rijeke Krke) i na ostalim potencijalnim područjima gniježđenja kako bi se utvrdilo stanje populacije i točan raspored teritorija („home range“) preostalih parova prugastog orla u Hrvatskoj (RA 1.2.). Također je potrebno istražiti ekologiju i uzroke ugroženosti (RA 1.2., 1.3., 1.5.) te provoditi monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.) prugastog orla u Hrvatskoj. Izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje gnijezdeće populacije prugastog orla u Hrvatskoj (RA 2.1.) te izradom i provedbom plana upravljanja za važno područje za ptice Krka i okolni plato (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati mjere aktivne zaštite ove vrste.
- Biologija vrste
- Opis
- - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Obitavaju u suhim sredozemnim, uglavnom šumskim i mješovitim područjima, s travnjacima, garigom, makijom i sl. Izbjegavaju prostrane zatvorene šume. Plijen redovito traže u krugu od 5 do 6 km od gnijezda, a ponekad čak i do 25 km. Izvan sezone gniježđenja dolaze i na vlažna staništa. Obično su samotni ili u paru. Monogamni su, a veze su vjerojatno trajne. Gnijezda grade oba spola na liticama, rjeđe na velikim stablima. Na teritoriju obično imaju više gnijezda (2 – 5) koja često rabe naizmjenično. U pologu su najčešće dva jaja. Inkubacija traje 37 – 40 dana. Na jajima leže oba spola, ali ženka ipak više. O ptićima se brinu oba roditelja. Za let su sposobni sa 60 – 65 dana. Nije poznato kad se osamostaljuju, ali s roditeljima su još najmanje osam tjedana nakon što polete. Pretežito se hrane srednje velikim sisavcima i pticama, rjeđe gmazovima. Kunići i jarebice glavni su im plijen u većem dijelu areala. Love i zečeve, štakore, čavke, golubove, ševe, patke, druge grabljivice, čaplje i sl. Gušteri su čest plijen u području gdje su brojni. Najčešće love plijen kojega ima najviše, a rijetko se hrane strvinom. Plijen pretežito grabe na tlu, ali i u grmlju, a ptice i u letu. Slijede određene lovne rute, često se pojavljujući svakodnevno na mjestima. Love i u paru, pri čemu često jedna ptica leti točno iznad druge. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Rasprostranjen je na području od sjeverozapadne Afrike i južne Europe preko Arapskog poluotoka i Indije do južne Kine. U Europi obitava nominalna podvrsta. Stanarica je. - Nacionalna rasprostranjenost
Vjerojatno je još uvijek malobrojna gnjezdarica u priobalnoj Hrvatskoj. Podaci o prugastom orlu su vrlo oskudni. Posljednje je poznato područje gniježđenja okolica rijeke Krke. Tijekom istraživanja 1987. – 1989. sedam puta je promatran između Visovačkog jezera i Bilušića buka, no gnijezdo nije pronađeno (Stipčević i sur. 1990). Pri istraživanjima provedenim 2003. – 2004. na tom području uopće nije opažen (Radović i sur. 2005), no u siječnju 2002. i kolovozu 2004. bilježene su pojedinačne ptice u okolici Čikole (R. Crnković, J. Kralj, K. Leskovar). U travnju 1999. jedna je odrasla ptica viđena kod Sv. Ilije na Pelješcu (Denac 2004). Na području Hrvatskog primorja zabilježen je u svibnju 1981. (Sušić i sur. 1983), no novija opažanja nedostaju pa gniježđenje na tom području nije vjerojatno. Ukupna populacija vjerojatno ne prelazi dva para.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Aves - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Accipitriformes - Porodica
Accipitridae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Avibase - the world bird database.
- Ostala hrvatska imena
- Strana imena
Bonelli’s Eagle - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -