CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

suri orao

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Gnijezdeća populacija

Šifra
HRCP002423

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(CR C1; D)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (EN D)

    • Citat
    Budinski, I. (2013): Aquila chrysaetos (Linnaeus, 1758) (HRCP002423). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2423. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Ivan Budinski
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Najmanje zabrinjavajuća LC ver 3.1 (BirdLife International 2009)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Istinska (nedavna) promjena
    • Napomena uz razlog promjene
      Pad populacije, nova procjena veličine populacije
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      3.3 Obnovljiva energija, 4.2 Komunalni vodovi, 5.1.2 Nenamjerni učinci (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja), 5.1.3 Progon/kontrola, 6.1 Rekreacijske aktivnosti, 7.3 Ostale preinake ekosustava
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Odumiranjem tradicionalnog stočarstva (DT 7.3.) smanjuje se količina raspoloživog plijena, površina i kvaliteta staništa za surog orla. Pretjeranim lovom koji uzrokuje smanjenje populacija srednjih sisavaca, jarebica i trčki (DT 5.1.2.) količina plijena za surog orla dodatno se smanjuje. Krivolovom (DT 5.1.3.) se povećava smrtnost i uznemiravanje ptica. Jedinke stradavaju i kao posljedica namjernog ili slučajnog trovanja (DT 5.1.2), u sudarima s vodovima za prijenos električne energije te zbog elektrokucije (DT 4.2.). Izgradnjom vjetroelektrana (DT 3.3.) na području obitavanja surog orla povećava se rizik od stradavanja jedinki zbog sudara s lopaticama turbina. Uznemiravanje ptica na gnijezdima zbog porasta turizma i rekreativnih aktivnosti (DT 6.1.) kao što su penjanje po liticama ili let zmajevima (paraglajding) uz litice za gniježđenje utječu na uspješnost gniježđenja i jedan su od važnih uzroka ugroženosti.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićen Bonskom konvencijom (dodatak II), Bernskom konvencijom (dodatak II), Washingtonskom konvencijom (CITES II) i Direktivom o pticama (dodatak I). Unutar devet važnih područja za ptice Ekološke mreže RH gnijezdi se 96% ukupne hrvatske populacije surog orla.
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa, 5.3. Standardi i pravila u privatnom sektoru, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.3. Tržišni čimbenici, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Potrebno je smanjiti stradavanje ptica te povećati uspješnost gniježđenja: sprječavanjem krivolova (CA 4.2., 5.2., 5.4.), sprječavanjem trovanja – uspješnije provoditi zabranu korištenja otrovnih mamaca i smanjiti mogućnost trovanja teškim metalima i ostalim polutantima (CA 4.3., 5.3.), uspostavljanjem zone zabrane približavanja aktivnim gnijezdima tijekom perioda gniježđenja kako bi se minimiziralo uznemiravanje (CA 2.1.), sprječavanjem gradnje vjetroelektrana unutar i u blizini teritorija surih orlova (CA 5.2., 5.4.), minimiziranjem negativnih učinaka nadzemnih vodova za prijenos električne energije na ptice (CA 5.2.). Radi očuvanja hranilišta ove vrste u Hrvatskoj, potrebno je poticati ekstenzivno stočarstvo i tradicionalne oblike poljodjelstva (CA 5.3., 6.3., 6.4.) te povećati populaciju potencijalnog plijena reguliranjem lovstva i uspješnijom kontrolom lovnih aktivnosti.
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze, 2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu, 2.2 Plan upravljanja područjima, 3.1 Trendovi populacije
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je utvrditi raspored teritorija („home range“), istražiti ekologiju i uzroke ugroženosti surog orla u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.) te provoditi monitoring gnijezdeće populacije (RA 3.1.). Izradom i provedbom akcijskog plana za očuvanje gnijezdeće populacije surog orla u Hrvatskoj (RA 2.1.) te izradom i provedbom plana upravljanja za devet važnih područja za ptice u kojima je suri orao ciljna vrsta (RA 2.2., CA 2.1.) potrebno je detaljno definirati mjere aktivne zaštite ove vrste i osigurati njihovu provedbu.
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Otvoreni predjeli, pretežito s niskim raslinjem: planinski i kamenjarski pašnjaci, stjenovita područja, vrištine, polupustinje, tundra. U srednjoj i južnoj Europi pretežito u planinskim predjelima i području suhih sredozemnih pašnjaka, rijetkih šikara i otvorenih šuma. U prošlosti je bio rasprostranjen i u nizinskim područjima. Gnijezde se samotni parovi. Monogamni su, parovi vjerojatno traju doživotno. Gnijezda pretežito grade na liticama, rijetko na stablima. Gnijezdo grade, na jajima leže i oko mladih se brinu oba spola. U pologu su najčešće 2 jaja, a inkubacija traje 41 – 45 dana. Ptići su za let sposobni za 65 – 70 dana. Ovisni o roditeljima ostaju još 90 – 100 dana. Prvi put se gnijezde s 3 do 4 godine. Pretežito love sisavce i ptice, u jugoistočnoj Europi često i gmazove (pogotovo kornjače). Plijen traže sustavno pretražujući tlo, najčešće u niskom letu, a kad ugledaju plijen grabe ga pandžama. Rijetko se na plijen obrušavaju iz visokoga leta, a ponekad ga napadaju sa strška. Plijen pretežito love na tlu. Rijetko napadaju ptice u zraku, no progone ptice koje poplašene polete iz zaklona. Sisavce love od sitnih (glodavci) do krupnih, poput srna. Krupnije životinje love samo ako su bolesne ili iscrpljene. Lovi ptice od veličine ševa, trepteljki i strnadica do veličine pataka, gusaka, labudova, vranaca i ždralova. Često love u paru, a hrani se i strvinom.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjen je u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi te na sjeveru Afrike. Opisano je šest podvrsta, od kojih najveći dio europskog areala (osim Pirenejskog poluotoka) naseljava nominalna podvrsta. U Europi se gnijezdi u Škotskoj i Skandinaviji te u istočnoj i južnoj Europi, sjeverno do Alpa i Karpata. Ptice iz europske populacije su stanarice.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Gnjezdarica je priobalne i gorske Hrvatske. Ukupna se hrvatska populacija danas procjenjuje na 25 – 30 parova (teritorija), no svega je 15 – 20 parova aktivno. Naime, u posljednjih je desetak godina u Hrvatskoj, a osobito u Dalmaciji, vidljiv izraziti negativni trend populacije surog orla koji se s jedne strane očituje u nestajanju pojedinih parova (teritorija) na određenim lokacijama, a s druge strane u nemogućnosti odraslih teritorijalnih ptica da nakon stradavanja starog partnera nađu novog. Stoga teritorije nekada aktivnih parova danas na mnogim mjestima čuvaju samo nesparene jedinke. Veliki je udio nesparenih teritorijalnih ptica pokazatelj nedovoljnog priljeva mladih ptica u populaciju, tj. niske stope uspješnosti gniježđenja i/ili niske stope preživljavanja mladih ptica. Populacija surog orla najgušća je u sjevernom dijelu priobalja, uključujući sjevernojadranske otoke. Tako se, npr., na Cresu gnijezdi čak 5 parova (G. Sušić), a u Istri 2 – 3 para (I. Budinski). Na sjevernoj strani Velebita poznata su 2 teritorija (I. Budinski, D. Radović). U Dalmaciji je danas poznato oko 12 teritorija: 2 na području Mosora, Kozjaka i Trogirske zavale (I. Lolić, R. Crnković), po 2 na Dinari, Biokovu i Zrmanji (I. Budinski), a po jedan na Pelješcu (I. Budinski), Svilaji (I. Lolić), Paklenici (I. Budinski) i Krki (Radović i sur. 2005). Međutim, na svega njih šest redovito se viđaju obje odrasle ptice ili je recentno zabilježeno gniježđenje, te ih sa sigurnošću možemo smatrati aktivnim parovima (I. Budinski, I. Lolić, K. Mikulić, Radović i sur. 2005). U gorskoj je Hrvatskoj suri orao malobrojan, procjenjuje se da se tu gnijezdi svega oko 5 – 6 parova (D. Radović, I. Budinski, K. Mikulić, D. Ćiković, K. Leskovar, S. Barišić).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Accipitriformes
    • Porodica
      Accipitridae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Banks, R. C., R. W. McDiarmid, A. L. Gardner, and W. C. Starnes, 2003: null. Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada.
      Banks, R. C., R. W. McDiarmid, and A. L. Gardner, 1987: Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada. Resource Publication, no. 166. 79.
      Banks, R.C., R.W. McDiarmid, and A.L. Gardner. 1987. Checklist of vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada. U.S. Fish and Wildlife Service Resource Publication No. 166. 79 p.
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
      Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
      Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
      Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
      Integrated Taxonomic Information System (ITIS).
      Peterson, R.T.; Peterson, V.M. (2002). A field guide to the birds of eastern and central North America. Fifth Edition. Peterson Field Guide Series. Houghton Mifflin Company. New York. 427 p.
      Robbins, C. S. (1983). Golden field Guide to Birds of North America. Golden press. 360p.
      SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
      SOF (2007) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
      Squires, H. J. (1990). Decapod Crustacea of the Atlantic coast of Canada. Canadian Bulletin of Fisheries and Aquatic Sciences. 221: 532 p.
      Vanner, M. (2003). The encyclopedia of North American birds. Paragon Publishing. 1-383.
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Golden Eagle
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -