CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

droplja

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Gnijezdeća populacija

Šifra
HRCP002418

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(RE -)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (RE -)

    • Citat
    Kralj, J. (2013): Otis tarda Linnaeus, 1758 (HRCP002418). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2418. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Jelena Kralj
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Osjetljiva VU A2c+3c+4c ver 3.1 (BirdLife International 2008)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 5.1.1 Namjerno korištenje (vrsta koja se procjenjuje je predmet iskorištavanja)
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Izumrla je najvjerojatnije zbog pretjeranog lova (DT 5.1.1.) i intenziviranja poljodjelstva (DT 2.1.), čime je smanjena površina i kvaliteta njenih staništa. Najvažniji je uzrok izumiranja vjerojatno bio nestanak stepskih travnjaka i površina pod tradicionalnom poljoprivredom u Slavoniji i Baranji.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićena Bonskom konvencijom (dodaci I i II), Bernskom konvencijom (dodatak II), Washingtonskom konvencijom (CITES II) i Direktivom o pticama (dodatak I).
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 4.2. Trening, 5.2. Politika i regulativa, 5.3. Standardi i pravila u privatnom sektoru, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.3. Tržišni čimbenici, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Potrebno je izraditi akcijski plan za reintrodukciju droplje u Hrvatsku (CA 2.1.). Preduvjeti su povratka vrste u Hrvatsku očuvanje hranilišta i potencijalnih gnjezdilišta ove droplje u Hrvatskoj poticanjem ekstenzivnog stočarstva i tradicionalnih oblika poljodjelstva (CA 5.3., 6.3., 6.4.), smanjivanje smrtnosti i uznemiravanja ptica koje se povremeno u Hrvatskoj pojavljuju izvan sezone gniježđenja provedbom mjera za suzbijanje krivolova ptica (CA 4.2., 5.2., 5.4.) te smanjenje mogućnosti stradavanja ptica uzrokovanog kolizijom ili elektrokucijom provedbom mjera za minimiziranje negativnih učinaka nadzemnih vodova za prijenos električne energije na ptice (CA 5.2.).
    • Potrebna istraživanja
      -
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Nastanjuju travnate stepe i slična topla otvorena područja. Prilagodile su se prostranim poljodjelskim područjima u nizinskim krajevima, s usjevima žitarica, lucerne, uljane repice i sa zapuštenim poljima. Druževne su, često u velikim jatima (danas najviše 100 – 200 ptica) u kojima obično prevladava jedan spol. Gnijezde se samotni parovi. Mužjaci i ženke ili ne stvaraju veze već se susreću samo radi parenja ili se mužjaci labilno povezuju s nekoliko ženki (poligamija). Ženke samostalno grade gnijezdo, leže na jajima i brinu se o ptićima. U pologu su 2 – 3 jaja, inkubacija traje 21 – 28 dana. Ptići su za let sposobni u dobi od 30 do 35 dana. Osamostaljuju se obično tijekom prve zime. Pretežito se hrane biljkama (mladicama, lišćem, cvjetovima, zrelim i nedozrelim sjemenkama glavočika, krstašica i trava) i beskralješnjacima. Biljkama se pretežito hrane zimi, u proljeće i u jesen, a životinjama ljeti. Plijen love kljunom, često ga žustro tresu, a ponekad i udaraju njim o tlo prije gutanja. Brz plijen love trčanjem. Najčešće love kukce i njihove ličinke, rjeđe gujavice, puževe, žabe i punoglavce, guštere, ptiće ptica koje se gnijezde na tlu, njihova jaja i sitne sisavce (pretežito voluharice, ali čak i mlade zečeve). Jedu i hranu koju mnoge druge ptice izbjegavaju: otrovne sjemenke, nedozrelo sjeme, kornjaše neugodna okusa ili čak one otrovne i sl. Sitne kamenčiće gutaju od prvih dana života. Ptići se pretežito hrane kukcima.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Gnijezdi se u Euroaziji, između 35. i 55. paralele. Opisane su dvije podvrste, nominalna je rasprostranjena u zapadnom dijelu areala, tj. na nekoliko izoliranih područja u Španjolskoj, srednjoj Europi, Ukrajini i Rusiji. Najveći areal je imala nakon velike sječe šuma u 18. st., a zatim joj broj opada, osobito naglo sredinom 20. st. Europske ptice su uglavnom disperzivne i stanarice, a za jačih zima sele se i do nekoliko stotina kilometara južno od gnjezdilišta.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Krajem 19. st. droplja se gnijezdila u Slavoniji (Rössler 1902) i Baranji (Rudolf 1890 u Mikuska 1979), no u 20. st. nije više zabilježena na gniježđenju u Hrvatskoj. Izvan sezone gniježđenja droplja je krajem 19. st. bilježena u cijeloj Hrvatskoj, uključujući i cijelo priobalje od Istre (Schiavuzzi 1886) do Dubrovnika (Kosić 1892, Kolombatović 1893). Već početkom 20. st. postaje rijetka i neredovita, ali još se bilježi diljem Hrvatske, uglavnom između prosinca i ožujka. Na primjer, u Ninu je od 1920. do 1928. zabilježena pet puta (Maštrović 1931), a kod Dubrovnika u veljači i prosincu 1940. i zimi 1941./42. (Tutman 1980). Nekoliko ptica ubijeno je zimi 1928./29. u Martijancu pored Varaždina, u Kostajnici i Valpovu (Anon. 1929), zatim dvije ptice u prosincu 1933. na Hvaru (Hirtz 1936) te jedna ptica u veljači 1940. kod Bjelovara (Grbac i Kralj 2008). Posljednji su put bile brojnije 1964. kada su zabilježene u okolici Ogulina, Dubrovnika i na Hvaru (Rucner 1965). Nakon te godine za cijelu Hrvatsku postoji još samo nekoliko podatka, većinom iz zapadnog dijela panonske Hrvatske: 15. travnja 1985. 12 je ptica zabilježeno na livadi pored ribnjaka Končanica (A. Delić), sredinom osamdesetih godina u Turopolju je zabilježeno 4 do 5 ptica (I. Panižić), a mala jata viđana su u siječnju i ožujku 2005. kod Lipovljana, gdje se jedan mužjak zadržavao do početka svibnja (T. Kolarić). Izvan tog područja, jedna je ptica ubijena u prosincu 1997. u Donjem Polju kod Šibenika (B. Periša).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Otidiformes
    • Porodica
      Otididae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Avibase - the world bird database.
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
      Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
      Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
      Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
      Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
      SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
      SOF (2007) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Great Bustard
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -