CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

sup starješina

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Gnijezdeća populacija

Šifra
HRCP002416

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(RE -)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (RE -)

    • Citat
    Sušić, G. (2013): Aegypius monachus (Linnaeus, 1766) (HRCP002416). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2416. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Goran Sušić
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Gotovo ugrožena NT C1 ver 3.1 (BirdLife International 2008)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      5.1.2 Nenamjerni učinci (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja), 5.3.3 Nenamjerni učinci: mali razmjer (vrsta koja se procjenjuje nije predmet iskorištavanja) [žetva], 7.3 Ostale preinake ekosustava
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Među najvažnijim su uzrocima izumiranja supa starješine u Hrvatskoj vjerojatno smanjivanje količina raspoložive hrane zbog odumiranja tradicionalnog stočarstva (DT 7.3.), kontrole populacija krupnih i srednjih sisavaca u prirodi (DT 5.1.2.) te primjene veterinarsko-higijenskih mjera zakapanja ili spaljivanja strvina stoke. Lov i krivolov (DT 5.1.2.) te nenamjerna trovanja otrovnim mamcima namijenjenim trovanju zvijeri, pasa lutalica i štakora (DT 5.1.2.) vjerojatno su ubrzali proces nestanka naše gnijezdeće populacije. Sječom šumskih sastojina veće starosti (5.3.3.), smanjila se i raspoloživost velikih stabala neophodnih za gniježđenje supa starješine.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićen je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićen Bonskom konvencijom (dodatak II), Bernskom konvencijom (dodatak II), Washingtonskom konvencijom (CITES II) i Direktivom o pticama (dodatak I).
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.1. Upravljanje područjem/površinom, 2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa, 5.3. Standardi i pravila u privatnom sektoru, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.3. Tržišni čimbenici, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Za uspješnu provedbu reintrodukcije prvenstveno je potrebno ukloniti uzroke koji su doveli do izumiranja supa starješine te odabrati za reintrodukciju pogodna područja. Potrebno je smanjiti rizike za stradavanje ptica te povećati uspješnost gniježđenja: sprječavanjem trovanja – uspješnije provoditi zabranu korištenja otrovnih mamaca, smanjiti mogućnost trovanja ptica na odlagalištima otpada, smanjiti mogućnost trovanja teškim metalima i ostalim polutantima konzumacijom opterećenih lešina (CA 4.3., 5.3., 5.4.), sprječavanjem krivolova (CA 4.2., 5.2., 5.4.) i uznemiravanja (CA 2.1.), minimiziranjem negativnih učinaka nadzemnih vodova za prijenos električne energije i vjetroelektrana na ptice (CA 5.2., 5.4.) te otvaranjem stalnih hranilišta za lešinare (CA 3.2.). Poticanjem ekstenzivnog stočarstva i tradicionalnih oblika poljodjelstva (CA 5.3., 6.3., 6.4.) te ugrađivanjem mjera zaštite prirode u šumskogospodarske osnove s ciljem očuvanja biološke raznolikosti u šumama (CA 5.2.) također bi se pridonijelo uklanjaju uzroka koji su doveli do izumiranja supa starješine u Hrvatskoj.
    • Potrebna istraživanja
      2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je izraditi akcijski plan za reintrodukciju supa starješine u Hrvatsku (RA 2.1.).
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Gnijezde se u šumovitim, miješanim i otvorenim područjima, pretežito u brdskim i planinskim predjelima do 1000 m nadmorske visine, ali i u nizinama, te na otocima. Hranu traže u šumovitim i otvorenim staništima (polupustinje, stepe, gorski i sredozemni travnjaci i dr.) na kojima pasu krda preživača. Znatno su manje druževni od bjeloglavih supova. Najčešće se vidi jedna ili dvije ptice. I u područjima gdje su brojni, najčešće su pojedinačno na strvini. Gnijezde se u rahlim kolonijama ili kao samotni parovi. Gnijezda obično grade na drveću, najčešće na vrhu stabala, rjeđe na jakim bočnim granama, ponekad i na liticama. Gnijezdo grade oba spola. U pologu je samo jedno jaje, a na njemu leže oba roditelja 50 – 54 dana. Ptić je za let sposoban sa 100 do 120 dana. Ovisan o roditeljima ostaje još dva do tri mjeseca. Prvi put se gnijezde s 5 do 6 godina. Hrane se lešinama srednje velikih i velikih sisavaca. Snažnim kljunom mogu probiti kožu, hrane se pretežito mišićima, tetivama i kožom, ali i sitnim otpacima. Rijetko napadaju živi plijen, i to samo spore (npr. kornjače), mlade ili bolesne životinje. Za razliku od bjeloglavih supova, teren pretražuju na nižim visinama, ne izbjegavaju šumovite predjele, a dnevno pretražuju manja područja. Ponekad otimaju plijen drugim pticama grabljivicama.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjen je u Španjolskoj i od Balkana na istok, preko srednjoazijskih planina Mongolije, do sjeverne Kine i na jugu do Koreje. U 19. st. gnijezdio se u velikom dijelu južne, srednje i istočne Europe, a izumro je, osim u Hrvatskoj, i u Portugalu, Francuskoj, Italiji, Austriji, Poljskoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji, te Maroku i Alžiru. Stanarica je, mlade i nedorasle ptice su disperzivne, dio ih luta i izvan područja gniježđenja.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj je prebivao u Slavoniji, srednjoj i južnoj Dalmaciji i na kvarnerskim otocima, a izumro je u prvoj polovini 20. st. U Slavoniji se gnijezdio na krajnjem istoku, na obroncima Fruške gore pored Iloka (Frivaldsky 1891, Antal i sur. 1971) i u slavonskom gorju oko Požege (Tschusi zu Schmidhoffen i Dalla-Torre 1888). Postoji cijeli niz opažanja iz toga vremena i u drugim dijelovima Slavonije, posebice uz rijeku Savu, od Siska do Vukovara (Schenk 1917, Rössler 1902). Najvjerojatnije je u tim slučajevima riječ o lutanju mladih ptica i o potrazi za hranom ptica s obližnjih gnjezdilišta na Papuku i požeškom gorju, no možda se radi i o više gnijezdećih lokaliteta, jer Gjurašin (1901) navodi da su se u to vrijeme gnijezdili u Slavoniji „u većem broju”. Na području kvarnerskog otočja gnijezdio se najvjerojatnije na otoku Sv. Grgur (Morgan 1909 u Sušić 1987). Postoji i nekoliko opažanja u neposrednoj okolici: Senj (Marek 1903), Rab (Morgan 1909), Kraljevica (Ponebšek 1917). U srednjoj Dalmaciji bio je rijetka gnjezdarica (Kolombatović 1880, 1884). Jedna je odrasla ptica u vrijeme gniježđenja 1884. odstrijeljena na otoku Čiovu, a druga 1887. u okolici Splita (Kolombatović 1888). Princ Rudolf ih je promatrao u vrijeme gniježđenja u blizini Dubrovnika, na Drijenu, između Ivanice i Župe Dubrovačke (Kronprinz Rudolf von Oesterreich 1887). Posljednje je bilježenje u tom području ptica ubijena u Lečevici pokraj Splita 1947. (Rucner 1998).


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Accipitriformes
    • Porodica
      Accipitridae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Avibase - the world bird database.
      Birdlife Sverige (2014-05-14 00:00:00) Holarktislistan. Version 5, april 2014. Online: http://www.sofnet.org/sveriges-ornitologiska-forening/holarktis-faglar-ver-5/holarktislista-5-i-webbformat/
      Gill & Donsker (eds) (2014-05-13 00:00:00) IOC World Bird List (v4.2)
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      Nilsson (2014-06-09 00:00:00) Lista på taxa som inte har taxon_ID från Dyntaxa i Artportalen. Epost från Johan Nilsson 4/6 2014.
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Cinereous Vulture
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -