CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

crvena lunja

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Gnijezdeća populacija

Šifra
HRCP002414

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(RE -)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (RE -)

    • Citat
    Barišić, S. (2013): Milvus milvus (Linnaeus, 1758) (HRCP002414). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2414. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Sanja Barišić
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Gotovo ugrožena NT A2bce+3bce+4bce ver 3.1 (BirdLife International 2009)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      2.1 Jednogodišnje i višegodišnje nedrvne kulture, 5.1.3 Progon/kontrola, 5.4.2 Namjerno korištenje: veliki razmjer (vrsta koja se procjenjuje je predmet iskorištavanja) [žetva], 9.3 Otpadne tekućine iz poljoprivrede i šumarstva
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Uzroci izumiranja gnijezdeće populacije crvene lunje nisu dobro poznati ali najvjerojatnije su to bili lov i krivolov (DT 5.1.3.), intenziviranje poljodjelstva (DT 2.1.) te nenamjerna trovanja otrovnim mamcima i pesticidima (DT 5.4.2., 9.3.).
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićena Bonskom konvencijom (dodatak II), Bernskom konvencijom (dodatak II), Washingtonskom konvencijom (CITES II) i Direktivom o pticama (dodatak I).
    • Potrebne mjere očuvanja
      4.2. Trening, 4.3. Svijest i komunikacija, 5.2. Politika i regulativa, 5.3. Standardi i pravila u privatnom sektoru, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.3. Tržišni čimbenici, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Radi očuvanja hranilišta i potencijalnih gnjezdilišta crvene lunje u Hrvatskoj, potrebno je poticati ekstenzivno stočarstvo i tradicionalne oblike poljodjelstva (CA 5.3., 6.3., 6.4.) te ugraditi mjere zaštite prirode u šumskogospodarske osnove s ciljem očuvanja biološke raznolikosti u šumama (CA 5.2.). Potrebno je smanjiti rizik stradavanja ptica sprečavanjem trovanja odnosno uspješnije provoditi zabranu korištenja otrovnih mamaca, zabraniti korištenje rodenticida u šumskim staništima te spriječiti trovanje toksičnim spojevima iz poljoprivredne proizvodnje te teškim metalima (CA 4.3., 5.2., 5.4.). Suzbijanjem krivolova (CA 4.2., 5.2., 5.4.) i minimiziranjem negativnih učinaka nadzemnih vodova za prijenos električne energije (CA 5.2.) potrebno je smanjiti smrtnost.
    • Potrebna istraživanja
      2.1 Akcijski plan/plan obnove za vrstu
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je izraditi akcijski plan za reintrodukciju crvene lunje u Hrvatsku (RA 2.1.).
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Prebivaju po otvorenim i mješovitim područjima, gnijezde se po rubovima šuma i šumarcima, love na poljodjelskim područjima, pašnjacima ili vrištinama u nizinskim i brdovitim predjelima. Zimi borave i na poljodjelskim površinama bez drveća, neobrađenim poljima, močvarama. Manje su druževne od crne lunje. Na odmorištima se zimi ponekad skupljaju u jata od više desetaka ptica. Gnijezde se samotni parovi. Gnijezda grade na drveću, pretežito na rubovima šuma. Često upotrebljavaju stara gnijezda škanjaca i gavranova. Monogamne su. Kod populacija koje se sele veze traju gnijezdeću sezonu, ali se svake godine obnavljaju jer se obje ptice vraćaju na isto gnijezdo. Kod stanarica par vjerojatno ostaje zajedno tijekom čitave godine. Gnijezdo pretežito gradi ženka. U pologu su obično 2 – 3 jaja. Na jajima ženka leži 31 – 32 dana, a o ptićima se brinu oba roditelja. Ptići su za let sposobni s 50 – 60 dana, a o roditeljima ostaju ovisni još 2 – 3 tjedna. Hrane se lešinama, otimanjem hrane drugim pticama (od vrana preko čaplja do grabljivica), sisavcima od rovki i voluharica do zečeva, pticama, posebice mladima i onima koje se hrane na otvorenom, poput vrana, čvoraka, drozdova, vivaka, pa i gmazovima i vodozemcima. Ribama se hrane samo ako su uginule ili pred uginućem. Hrane se i na smetlištima. Hranu traže jedreći i kružeći, obično na velikoj visini, ali nerijetko i nisko. Na plijen se obrušavaju i love ga na tlu. Kukce i ptice katkad love i u zraku. Najčešće love na prepad, a nakon neuspješnog pokušaja obično odustaju od plijena.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Gnijezdi se u Europi, od zapadnoga Sredozemlja preko središnje Europe do južne Švedske i Ukrajine, te na Kavkazu. Populacije sjeverne i srednje Europe se sele, dok su populacije južne Europe rezidentne. Glavna su im područja zimovanja južni dijelovi areala, osobito Pirenejski poluotok, jug Francuske i Italija.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      Krajem 19. st. crvena lunja bila je redovita gnjezdarica u Baranji, gdje je gniježđenje zabilježeno kod Bilja i Čeminca (Mojsisovics 1885). U Hrvatskoj se posljednji par gnijezdio od 1965. do 1968. kod Migalovaca u Požeškoj kotlini. Kada je taj dio šume 1969. posječen, par se zadržavao u okolici, ali se nije gnijezdio. Nakon toga više nije bilježen (M. Šetina). U Hrvatskoj je rijetka i neredovita preletnica i zimovalica, osim u središnjoj Baranji gdje se od 2002. redovito na zimovanju bilježe najmanje 2 ptice (A. Tomik). Ugroženost preletničke i zimujuće populacije nije procijenjena zbog neredovitosti.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Accipitriformes
    • Porodica
      Accipitridae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      De Jong, Y.; Verbeek, M.; Michelsen, V.; Bjørn, P. D. P.; Los, W.; Steeman, F.; Bailly, N.; Basire, C.; Chylarecki, P.; Stloukal, E.; Hagedorn, G.; Wetzel, F.; Glöckler, F.; Kroupa, A.; Korb, G.; Hoffmann, A.; Häuser, C.; Kohlbecker, A.; Müller, A.; Güntsch, A.; Stoev, P.; Penev, L. (2014). Fauna Europaea – all European animal species on the web. Biodiversity Data Journal. 2: e4034.
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Red Kite
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -