CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

čakora

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Preletnička populacija

Šifra
HRCP002411

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(RE -)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (RE -)

    • Citat
    Tutiš, V. (2013): Oxyura leucocephala (Scopoli, 1769) (HRCP002411). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2411. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Vesna Tutiš
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Ugrožena EN A2bcde+4bcde ver 3.1 (BirdLife International 2008)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      5.1.1 Namjerno korištenje (vrsta koja se procjenjuje je predmet iskorištavanja), 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Izumiranje preletničke i zimujuće populacije čakore u Hrvatskoj najvjerojatnije je posljedica naglog pada brojnosti ukupne gnijezdeće populacije koja se početkom 21. stoljeća svela na samo 10% od one koja je postojala početkom 20. stoljeća. Glavni su uzroci pada brojnosti gubitak staništa zbog isušivanja vlažnih područja (DT 7.2.), osobito u području gniježđenja, te pretjerani lov (DT 5.1.1.) na cijelom području rasprostranjenosti.
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićena Bonskom konvencijom (dodatak I i II), Bernskom konvencijom (dodatak II), Washingtonskom konvencijom (CITES II) i Direktivom o pticama (dodatak I).
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening, 5.2. Politika i regulativa, 5.4. Usklađenost i provedba
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Suzbijanje krivolova ptica u Hrvatskoj (CA 4.2., 5.2., 5.4.) te očuvanje i revitalizacija močvarnih staništa (CA 2.3., 5.2.) preduvjeti su za povratak vrste u Hrvatsku nakon što se reintroduciraju u stara gnjezdilišta u Mađarskoj, Vojvodini i Ukrajini.
    • Potrebna istraživanja
      -
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      -
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Gnijezde se na malim močvarama i barama, s gustim obalnim biljem, uglavnom u području stepe. Vješto rone – zadržavaju se dugo pod vodom, mogu preroniti i više od 30 m. Ipak, sklone su plitkim lokvama ili dijelovima jezera, pretežito ne dubljim od metra. Izvan sezone gniježđenja zadržava se i na slanim jezerima i većim lagunama. Druževne su, osim za gniježđenja. Za selidbe su u malim jatima. Na zimovanju i za mitarenja, jata od 400 do 500 ptica nisu rijetkost. Gnijezde se samotni parovi. Gnijezdo je platforma od stabljika trske i lišća, obložena paperjem, na vodi u gustom bilju, na tlu ili iznad vode. Ženka sama gradi gnijezdo, inkubira i brine se za mlade. U pologu obično bude 5 – 10 jaja. Inkubacija traje 22 – 24 dana. Ptići su sposobni za let sa 60 – 70 dana. Pretežito se hrane vodenim biljem (korijenjem, sjemenkama, lišćem i ostalim zelenim dijelovima) i vodenim beskralješnjacima (kukci i njihove ličinke, mekušci, račići). Hranu skupljaju roneći, a ponekad i po površini vode.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Rasprostranjena je od zapadnoga Sredozemlja do sjeverozapadne Kine. Najbrojnija je u Rusiji i Kazahstanu, a u Europi u Španjolskoj. U drugoj polovini 20. st. izumrla je u više zemalja. Španjolske ptice su pretežno stanarice, neke se sele u sjevernu Afriku, a one iz Rusije vjerojatno zimuju u Turskoj.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj je krajem 19. st. bila zimovalica i preletnica. U panonskoj Hrvatskoj zabilježena je samo u Kopačkom ritu (Schenk 1917), a u priobalju u dolini Neretve (Kolombatović 1880, Kadich 1887) i u okolici Splita (Kolombatović 1895). Te su ptice najvjerojatnije pripadale danas izumrloj mađarskoj, vojvođanskoj i ukrajinskoj populaciji (Hagemeijer i Blair 1997). Kako je riječ o patki koju je vrlo lako ustrijeliti, pretjerani je lov u Dalmaciji najvjerojatnije znatno pridonio izumiranju te populacije. Tako je npr. Kolombatović u prosincu 1882. na splitskoj tržnici našao 22 čakore (Tschusi zu Schmidhoffen 1883), a u ožujku 1885. još dvadesetak (Kolombatović 1895). U 20. st. nije zabilježena nijednom.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Anseriformes
    • Porodica
      Anatidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Banks A, Wright L, Maclean IM, et al. (2009) Review of the status of introduced non-native waterbird species in the area of the African-Eurasian Waterbird Agreement: 2007 update. British Trust for Ornithology.
      GB Non-native Species Secretariat (2016) GB Non-native Species Information Portal. https://secure.fera.defra.gov.uk/nonnativespecies/home/index.cfm (accessed 2016).
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      SOF (1900-01-01 00:00:00) Holarktis Fåglar, version 2. SOF:s Taxonomikommittés officiella lista över Holarktis fåglar
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      White-headed Duck
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -