CRVENI POPIS
Natrag-
patka žličarka
Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)
Znanstveni naziv vrste (važeći)
Populacija
Gnijezdeća populacija
Šifra
HRCP002410
Kategorija ugroženosti s kriterijem
(RE -)
Datum procjene
31.12.2013.
Prethodne procjene
Citat
Radović, D., Kralj, J. (2013): Anas clypeata Linnaeus, 1758 (HRCP002410). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2410. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.
- Procjena ugroženosti vrste
- Procjenitelj(i)
Dragan Radović
Jelena Kralj
- Suradnik/ci
- Obrazloženje procjene
-
- Globalna procjena
Najmanje zabrinjavajuća LC ver 3.1 (BirdLife International ) - Europska procjena
Nije procjenjivana - NE - Mediteranska procjena
Nije procjenjivana - NE - IUCN razlog promjene
Nema promjene kategorije - Napomena uz razlog promjene
-
- Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
- Razlog ugroženosti svake subpopulacije
- - Korištenje
- - Ugroze i njihovi učinci
5.1.1 Namjerno korištenje (vrsta koja se procjenjuje je predmet iskorištavanja), 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda - Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
Razlozi izumiranja leže u nestajanju močvarnih područja i ostalih vlažnih staništa zbog regulacija rijeka i melioracija (DT 7.2.), lovu i krivolovu (DT 5.1.1.). - Postojeće mjere očuvanja
- - Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
Zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićena Bonskom konvencijom (dodatak II) i Bernskom konvencijom (dodatak III). - Potrebne mjere očuvanja
2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening, 5.2. Politika i regulativa, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode - Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
Poticanjem ekstenzivne ili poluintenzivne proizvodnje na šaranskim ribnjacima (CA 5.2., CA 6.4.) te očuvanjem i revitaliziranjem vlažnih staništa (CA 2.3., 5.2.) potrebno je očuvati hranilišta te potencijalna gnjezdilišta za patku žličarku u Hrvatskoj. Provedbom mjera za suzbijanje krivolova ptica u Hrvatskoj (CA 4.2., 5.2., 5.4.) potrebno je smanjiti smrtnost i uznemiravanje ptica. - Potrebna istraživanja
1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze - Obrazloženje (potrebna istraživanja)
Potrebno je provoditi istraživanje selidbe i zimovanja patke žličarke u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5.).
- Biologija vrste
- Opis
- - Staništa
- - Obrazloženje (staništa i ekologija)
Gnijezdi se na plitkim, slatkovodnim močvarama s muljevitim obalama, na plitkim jezerima obraslim bujnim biljem, ali i s dovoljno otvorene vode, na prostranim poplavnim livadama i sl. Zimi se zadržava i u priobalju, u bočatim plitkim zaljevima i na muljevitim pličinama. Izbor staništa je ograničen zbog specijalizirane prehrane filtriranjem hrane. Druževne su, osim za gniježđenja. Izvan sezone gniježđenja, obično u malim jatima od 20 do 30 ptica, ali ni jata od nekoliko stotina nisu rijetkost na osobito pogodnim staništima. Gnijezde se samotni parovi ili u rahlim skupinama. Gnijezdo je udubina u travi obložena perjem. U pologu je obično 9 – 11 jaja, inkubacija traje 22 – 23 dana. Ptići su sposobni za let sa 40 – 45 dana. Na jajima leži i o mladima se brine ženka. Hrane se pretežito sitnim vodenim beskralješnjacima (kukcima i njihovim ličinkama, mekušcima, račićima) koje filtriraju iz vode posebno građenim kljunom, ali i sjemenkama i zelenim dijelovima biljaka. Hranu najčešće skupljaju ispod površine vode plivajući zaronjene glave ili prednjega dijela tijela. Katkad plivaju i kljunom filtriraju hranu s površine vode. - Duljina generacije
- - Veličina i trend populacije
-
- Rasprostranjenost vrste
- Globalna rasprostranjenost
Široko je rasprostranjena u Europi, sjevernoj Aziji i Sjevernoj Americi. U Europi se glavnina areala nalazi sjeverno od Hrvatske. Selica je, glavna zimovališta europskih ptica su u sjevernoj Africi i Sredozemlju. - Nacionalna rasprostranjenost
U Hrvatskoj je gnijezdeća populacija izumrla. Do početka 20. st. gnijezdila se u Kopačkom ritu (Schenk 1917). Danas je redovita preletnica u čitavoj Hrvatskoj. Tako se, na primjer, na ribnjacima Draganić u razdoblju od 1991. do 1994. za proljetne selidbe zadržavalo redovito od oko 40 do najviše 192 ptice (Kralj i sur. 1998). Za jesenske selidbe nekih je godina bila znatno brojnija (1991. najviše 260, 1993. najviše 322 ptice), dok je drugih godina bila malobrojna (1992. najviše do 25, a 1993. do 40 ptica). Na području Podunavlja je također redovita preletnica, ali nikada nije zabilježeno jato veće od 100 ptica (Mikuska i Mikuska 1994). U priobalju se u većem broju (do 120 ptica) zadržava jedino na Vranskom jezeru kod Pakoštana (Radović i sur. 2004), a bilježena je na jugu do Konavala (D. Dender). Na zimovanju je malobrojna, prisutna u malim jatima ili pojedinačno, a rjeđe su bilježena veća jata, npr. 180 ptica 1996. na ribnjacima Jelas. Za zimskog prebrojavanja ptica vodarica bilježene su od 2 ptice 1991., do 230 ptica 1996. (T. Mikuska: IWC). Ukupna zimujuća populacija procijenjena je, ovisno o godini, na 20 do 300 ptica. Preletnička populacija procijenjena je najmanje zabrinjavajućom (LC), dok ugroženost zimujuće populacije nije procijenjena jer se Hrvatska nalazi izvan glavnih zimovališta ove vrste.
Rasprostranjenost:
- Sistematika
- Razred
Aves - Podrazred
- - Nadred
- - Red
Anseriformes - Porodica
Anatidae - Sinonimi
- Taksonomski izvori
Animal Diversity Web. University of Michigan Museum of Zoology.
Ayerbe Quiñones, F. (2018). Guía ilustrada de la avifauna colombiana. Wildlife Conservation Society
Banks, R. C., R. W. McDiarmid, A. L. Gardner, and W. C. Starnes, 2003: null. Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada.
Banks, R. C., R. W. McDiarmid, and A. L. Gardner, 1987: Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada. Resource Publication, no. 166. 79.
Banks, R.C., R.W. McDiarmid, and A.L. Gardner. 1987. Checklist of vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada. U.S. Fish and Wildlife Service Resource Publication No. 166. 79 p.
Gallardo, J. C.; Macías, V.; Velarde, E. (2009). Birds (Vertebrata: Aves) of the Gulf of Mexico. Pp. 1321–1342 in Felder, D.L. and D.K. Camp (eds.), Gulf of Mexico–Origins, Waters, and Biota. Biodiversity. Texas A&M Press, College Station, Texas.
Gill & Donsker (eds) (2015-03-09 00:00:00) IOC World Bird List (v5.1)
Gill, D. (eds.) (2015) IOC World Bird List (v 5.1). doi : 10.14344/IOC.ML.5.1. Online: http://www.worldbirdnames.org/
Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
King, C.M.; Roberts, C.D.; Bell, B.D.; Fordyce, R.E.; Nicoll, R.S.; Worthy, T.H.; Paulin, C.D.; Hitchmough, R.A.; Keyes, I.W.; Baker, A.N.; Stewart, A.L.; Hiller, N.; McDowall, R.M.; Holdaway, R.N.; McPhee, R.P.; Schwarzhans, W.W.; Tennyson, A.J.D.; Rust, S.; Macadie, I. (2009). Phylum Chordata: lancelets, fishes, amphibians, reptiles, birds, mammals. in: Gordon, D.P. (Ed.) (2009). New Zealand inventory of biodiversity: 1. Kingdom Animalia: Radiata, Lophotrochozoa, Deuterostomia. pp. 431-554.
Lindell, L. (1900-01-01 00:00:00) Sveriges fåglar
Lindell, L. (2002) Sveriges fåglar
Linkletter, L. E. (1977). A checklist of marine fauna and flora of the Bay of Fundy. Huntsman Marine Laboratory, St. Andrews, N.B. 68: p.
Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
Liu, J.Y. [Ruiyu] (ed.). (2008). Checklist of marine biota of China seas. China Science Press. 1267 pp.
Luck et al. 2012; Newbold et al 2012; Belmaker & Jetz 2013
- Ostala hrvatska imena
- Strana imena
Northern Shoveler - Locus typicus
-
- Bibliografija
- -