CRVENI POPIS

Natrag
Card image cap

-

patka lastarka

Znanstveni naziv vrste (u trenutku procjene)

Znanstveni naziv vrste (važeći)

Populacija
Gnijezdeća populacija

Šifra
HRCP002409

Kategorija ugroženosti s kriterijem
(RE -)

Datum procjene
31.12.2013.

Prethodne procjene

  • 2003 - (RE -)
  • 2003 - (EN D)

    • Citat
    Ćiković, D., Radović, D. (2013): Anas acuta Linnaeus, 1758 (HRCP002409). U: „Crveni popis divljih vrsta Hrvatske“. Dostupno na: https://crvenipopis.haop.hr/preglednik/2409. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

    • Procjena ugroženosti vrste
    • Procjenitelj(i)
      Davor Ćiković
      Dragan Radović
    • Suradnik/ci
    • Obrazloženje procjene
      -
    • Globalna procjena
      Najmanje zabrijavajuća LC ver 3.1 (BirdLife International 2009)
    • Europska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • Mediteranska procjena
      Nije procjenjivana - NE
    • IUCN razlog promjene
      Nema promjene kategorije
    • Napomena uz razlog promjene
      -
    • Uzroci ugroženosti i mjere očuvanja
    • Razlog ugroženosti svake subpopulacije
      -
    • Korištenje
      -
    • Ugroze i njihovi učinci
      5.1.1 Namjerno korištenje (vrsta koja se procjenjuje je predmet iskorištavanja), 7.2 Brane i upravljanje vodama/korištenje voda
    • Obrazloženje (ugroze i njihovi učinci)
      Naše gnjezdarice vjerojatno su pripadale rubnoj populaciji koja je izumrla zbog lova (DT 5.1.1.) te nestajanja močvarnih područja i ostalih vlažnih staništa zbog regulacija rijeka i melioracija (DT 7.2.).
    • Postojeće mjere očuvanja
      -
    • Obrazloženje (postojeće mjere očuvanja)
      Zaštićena je Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićena svojta. Međunarodno je zaštićena Bonskom konvencijom (dodatak II) i Bernskom konvencijom (dodatak III).
    • Potrebne mjere očuvanja
      2.3. Obnova staništa i prirodnih procesa, 4.2. Trening, 5.2. Politika i regulativa, 5.4. Usklađenost i provedba, 6.4. Plaćanja u očuvanju prirode
    • Obrazloženje (potrebne mjere očuvanja)
      Poticanjem ekstenzivne ili poluintenzivne proizvodnje na šaranskim ribnjacima (CA 5.2., CA 6.4.) te očuvanjem i revitaliziranjem vlažnih staništa (CA 2.3., 5.2.) potrebno je očuvati hranilišta te potencijalna gnjezdilišta za patku lastarku u Hrvatskoj. Provedbom mjera za suzbijanje krivolova ptica u Hrvatskoj (CA 4.2., 5.2., 5.4.) potrebno je smanjiti smrtnost i uznemiravanje ptica.
    • Potrebna istraživanja
      1.2 Veličina populacije, rasprostranjenost i prijašnji trendovi, 1.3 Biologija i ekologija, 1.5 Ugroze
    • Obrazloženje (potrebna istraživanja)
      Potrebno je provoditi istraživanje selidbe i zimovanja patke lastarke u Hrvatskoj (RA 1.2., 1.3., 1.5).
    • Biologija vrste
    • Opis
      -
    • Staništa
      -
    • Obrazloženje (staništa i ekologija)
      Gnijezdi se na raznim tipovima plitkih vodenih staništa u prostranim otvorenim područjima. Najdraža gnjezdilišta su joj poplavljeni travnjaci oko većih voda. Nakon gniježđenja se zadržavaju na mirnim jezerima, ribnjacima, ušćima, slanim močvarama i akumulacijama dobro obraslim vegetacijom. Druževne su. Najčešće su u malim jatima, ali se na prostranim vodama skupljaju i u velika jata. Monogamne su, parovi se združuju tijekom zime i traju do početka inkubacije. Gnijezde se samotni parovi ili u rahlim skupinama. Gnijezdo je plitka udubina u tlu, obično skrivena u raslinju. U pologu je obično 7 – 9 jaja. Inkubacija traje 22 – 24 dana. Mladi su sposobni za let sa 40 – 45 dana i tada se potpuno osamostaljuju. Ženka sama gradi gnijezdo, leži na jajima i brine se o mladuncima. Hrane se sjemenkama, gomoljima i zelenim dijelovima vodenog bilja. U proljeće i ljeti love i vodene beskralješnjake (kukce, mekušce, račiće), vodozemce i poneku sitnu ribu. Hrane se najčešće u plitkoj vodi (uglavnom od 10 do 30 cm dubokoj). Hranu skupljaju plivajući zaronjene glave i vrata ili zaranjajući čitavim prednjim dijelom tijela. Dugi vrat vjerojatno je prilagodba na hranjenje pri dnu. Rijetko rone. Hrane se i na tlu pri čemu kljunom skupljaju sjemenke ili iskapaju rizome i gomolje.
    • Duljina generacije
      -
    • Veličina i trend populacije
      -
    • Rasprostranjenost vrste
    • Globalna rasprostranjenost
      Nominalna podvrsta rasprostranjena je u Europi, sjevernoj Aziji i Sjevernoj Americi, dok su dvije preostale podvrste endemske na otocima Indijskog oceana. U Europi je najbrojnija na sjeveru i sjeveroistoku kontinenta, no mjestimično se gnijezdi sve do Španjolske i Grčke. Selica je, zimuje u srednjoj, zapadnoj i južnoj Europi i Africi.
    • Nacionalna rasprostranjenost
      U Hrvatskoj je gnijezdeća populacija izumrla. Do početka 20. st. gnijezdila se u Kopačkom ritu (Schenk 1917). Za selidbi je relativno brojna preletnica, na Kopačkom ritu se redovito zadržava nekoliko stotina ptica, a najviše ih je zabilježeno oko tisuću (Mikuska i Mikuska 1994). Na ribnjacima Draganić kod Karlovca brojnija je za proljetne selidbe (najviše 143 ptice) nego za jesenske selidbe (najviše 34 ptice, Kralj i sur. 1998). Proljetna selidba na tom području traje od kraja veljače do sredine travnja, a jesenska od kraja rujna do početka studenoga. Za selidbe je bilježena i u priobalju, npr. na Vranskom jezeru kod Pakoštana u veljači 2004. zabilježeno je jato od 400 ptica (V. Dumbović ). Malobrojna je zimovalica, prisutna u malim jatima ili pojedinačno. U priobalju zimuje od Istre (Tutiš i sur. 1999) do doline Neretve (D. Radović), a u kontinentalnoj Hrvatskoj na vodama uz Dravu, Savu i Kupu, gdje je bilježeno od jedne ptice 1987. do 153 ptice 2004. (T. Mikuska: IWC). Ukupna zimujuća populacija procijenjena je, ovisno o godini, na 20 do 200 ptica. Preletnička populacija procijenjena je najmanje zabrinjavajućom (LC), dok ugroženost zimujuće populacije nije procijenjena jer se Hrvatska nalazi izvan glavnih zimovališta ove vrste.


    •   Rasprostranjenost:

    • Sistematika
    • Razred
      Aves
    • Podrazred
      -
    • Nadred
      -
    • Red
      Anseriformes
    • Porodica
      Anatidae
    • Sinonimi
    • Taksonomski izvori
      Animal Diversity Web. University of Michigan Museum of Zoology.
      Ayerbe Quiñones, F. (2018). Guía ilustrada de la avifauna colombiana. Wildlife Conservation Society
      Banks A, Wright L, Maclean IM, et al. (2009) Review of the status of introduced non-native waterbird species in the area of the African-Eurasian Waterbird Agreement: 2007 update. British Trust for Ornithology.
      Banks, R. C., R. W. McDiarmid, A. L. Gardner, and W. C. Starnes, 2003: null. Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada.
      Banks, R. C., R. W. McDiarmid, and A. L. Gardner, 1987: Checklist of Vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada. Resource Publication, no. 166. 79.
      Banks, R.C., R.W. McDiarmid, and A.L. Gardner. 1987. Checklist of vertebrates of the United States, the U.S. Territories, and Canada. U.S. Fish and Wildlife Service Resource Publication No. 166. 79 p.
      Delivering Alien Invasive Species Inventories for Europe DAISIE (2003-2016) Alien Species Database. http://www.europe-aliens.org (accessed 2016).
      GB Non-native Species Secretariat (2016) GB Non-native Species Information Portal. https://secure.fera.defra.gov.uk/nonnativespecies/home/index.cfm (accessed 2016).
      Gallardo, J. C.; Macías, V.; Velarde, E. (2009). Birds (Vertebrata: Aves) of the Gulf of Mexico. Pp. 1321–1342 in Felder, D.L. and D.K. Camp (eds.), Gulf of Mexico–Origins, Waters, and Biota. Biodiversity. Texas A&M Press, College Station, Texas.
      Gill, Frank, and Minturn Wright, 2006: null. Birds of the World: Recommended English Names. ix + 259.
      Gärdenfors (2000) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2000
      Gärdenfors (ed.) (1900-01-01 00:00:00) The 2010 Red List of Swedish Species
      Gärdenfors (ed.) (2010) Rödlistade arter i Sverige 2010
      Gärdenfors (ed.), U. (1900-01-01 00:00:00) Rödlistade arter i Sverige 2005
      Gärdenfors (ed.), U. (2005) Rödlistade arter i Sverige 2005
      King, C.M.; Roberts, C.D.; Bell, B.D.; Fordyce, R.E.; Nicoll, R.S.; Worthy, T.H.; Paulin, C.D.; Hitchmough, R.A.; Keyes, I.W.; Baker, A.N.; Stewart, A.L.; Hiller, N.; McDowall, R.M.; Holdaway, R.N.; McPhee, R.P.; Schwarzhans, W.W.; Tennyson, A.J.D.; Rust, S.; Macadie, I. (2009). Phylum Chordata: lancelets, fishes, amphibians, reptiles, birds, mammals. in: Gordon, D.P. (Ed.) (2009). New Zealand inventory of biodiversity: 1. Kingdom Animalia: Radiata, Lophotrochozoa, Deuterostomia. pp. 431-554.
      Linkletter, L. E. (1977). A checklist of marine fauna and flora of the Bay of Fundy. Huntsman Marine Laboratory, St. Andrews, N.B. 68: p.
      Linnaeus, C. (1758). Systema Naturae per regna tria naturae, secundum classes, ordines, genera, species, cum characteribus, differentiis, synonymis, locis. Editio decima, reformata [10th revised edition], vol. 1: 824 pp. Laurentius Salvius: Holmiae.
      Liu, J.Y. [Ruiyu] (ed.). (2008). Checklist of marine biota of China seas. China Science Press. 1267 pp.
    • Ostala hrvatska imena
    • Strana imena
      Northern Pintail
    • Locus typicus
      -
    • Bibliografija
    • -